Nakon završetka i srpanjskog svečanog puštanja u promet Pelješkog mosta te dionica pristupnih cesta od Komarne do Prapratnog, ažurni su nas statističari ovog tjedna izvijestili kako je tijekom nepuna četiri mjeseca preko najpoznatijeg i najmodernijeg mosta u Hrvatskoj prešlo ukupno milijun vozila. Upravo taj podatak najbolje ilustrira opravdanost realizacije projekta kojim je konačno objedinjen državni teritorij Hrvatske, ali i cijele Europske unije.
Promet bi, jamačno, bio i osjetno veći da još uvijek promet kamiona i autobusa nije usmjeren preko Neuma, čime se rasterećuju prometnice kroz Ston. Ali, s završetkom Stonske obilaznice od Prapratog do čvora Zaton Doli na Jadranskoj magistrali nestat će i te prepreke te će se promet značajno intenzivirati, ali i postati bitno sigurniji.
Dovršeno 90 posto radova
No, valja priznati kako je s otvorenjem Pelješkog mosta i spomenute dionice Komarna-Prapratno iz fokusa zanimanja šire javnosti na određeni način izostalo zanimanje za ništa manje značajnu Stonsku obilaznicu, što je bio razlog više da doznamo u kojoj se fazi nalaze ti radovi.
Na gradilištu na kojem se, na prvi pogled, vide samo rijetki radnici, zatekli smo predstavnika društva Hrvatske ceste, inače investitora projekta Pelješkog mosta i pristupnih cesta. Dok stojimo ispod svodova vitkog mosta Ston, inženjer Ivica Tutman ističe kako je dosad završeno 90 posto radova:
-Građevinski radovi završavaju do kraja ove godine, ali naglašavam kako opremanje Stonske obilaznice podrazumijeva i građevinske zahvate koji nisu konstruktivne naravi. Očekujemo da će se i to okončati do kraja veljače da bi potom uslijedili tehnički pregled te ishođenje dozvola i skoro puštanje dionice u promet- kaže Tutman.
Ne ulazeći u rokove, o kvaliteti dosad izvedenih zahvata ističe:
- Kvaliteta je stvarno dobra! Čvor Zaton Doli bit će završen već do polovice prosinca, kad uklanjamo semafore te slijedi prometovanje državnom cestom D8 bez svjetlosne regulacije. Čvor je znatnim dijelom već asfaltiran, ali treba obaviti još dio radova koji ovise o mogućim ekstremnim vremenskim uvjetima. Na tom dijelu Jadranske magistrale najkasnije do Božića slijedi potpuna normalizacija prometa, a po završetku cijele Stonske obilaznice u veljači se očekuje tehnički prijam koji je preduvjet ishođenja uporabne dozvole i puštanja u promet te dionice- kaže Tutman i navodi kako se s zapadne strane mosta upravo gradi separator odvodnje oborinskih voda. Podsjeća nas i na to da će izvođači, prema ugovoru, na kraju ukloniti nasip zemlje ispod mosta i potpuno popraviti tijekom radova, zbog velikog intenziteta prometa oštećenu lokalnu cestu Ston-Broce koja je dijelom poplavila tijekom ovotjedne visoke plime, ali je ipak bila prohodna i radovi su nastavljeni.
Sve gotovo do veljače
O tijeku radova glavni voditelj AVAX-ova gradilišta inž Antonis Mavridis kaže:- Većina betonskih radova već je potpuno završena te nam je ostalo betonirati nekoliko manjih segmenata i pješačku, odnosno stazu za održavanje mosta. Za okončanje svih radova trebamo još dva mjeseca lijepog vremena te će u veljači 2023. sve biti potpuno okončano.
Na gradilištu je trenutačno više od 220 radnika koji su većinom unutar tunela. Zapravo, nemamo više nikakvih prepreka osim onih vremenskih- kaže Mavridis kojeg podsjećamo na ljetošnju najavu kako će od investitora tražiti naknadu 30 posto nastalih uvećanih troškova. Međutim, odgovara nam kako se o tom usklađivanju “još uvijek pregovara”.
Nažalost je i na dionici AVAX-a, kao i na dionici Strabaga, zabilježena po jedna teška nesreća. Ovaj put, na Zamaslini je poginuo jedan građevinar grčke tvrtke o čemu Mavridis kaže:- Svaki je most vrlo kompleksan projekt. S hrvatskim kooperantima imamo dobra iskustva, a vjerujemo kako će nam reference s ovog gradilišta pomoći u dobivanju novih poslova, kao npr. za izgradnju metroa.
Na trasi dugoj oko 7 km Mavridisov pomoćnik je ing Ivo Mušura. U Dubrovniku je već radio na realizaciji projekta Beterment 2 između Čilipa i Karasovića te izgradnji energetskog tunela kroz Srđ. O realizaciji Stonske obilaznice priča:
-Dvotračni Most Ston imat će portalnu rasvjetu koja se nastavlja kroz tunele. Praktično smo u završnoj fazi izgradnje: preostaje betonirati još pet “kampada”, svaka po 10 metara dužine. Po završetku betoniranja ploče mosta, hodnika i vijenaca, početkom prosinca slijedi postavljanje prometne i pješačke ograde. Između njih se nalazi revizijski prolaz za održavanje te slijedi i konačno opremanje mosta rasvjetom i ostalom instalacijom koja uključuje i odvodnju, hidrantski vod i elektroinstalacijsku opremu između tunela.
No, projektno rješenje mosta Ston ne uključuje montažu burobrana, što se vjerojatno izračunalo prema meteo-podacima ovog područja. Istina, ovdje nije baš mali intenzitet vjetra, ali smo pri izvođenju radova zaključili kako vjetar nema intenzitet koji može značajnije ugroziti promet.
Limit brzine 80 kilometara na sat
Točno je da vjetar svugdje najveću snagu ima upravo na visinama između 30 i 50 metara, ali osobno mislim kako neće biti problema s odvijanjem prometa i da most Ston ne treba zatvarati. Tijekom eksploatacije preciznije će se utvrditi intenzitet vjetra, a meteo-oprema koju ćemo ugraditi omogućit će detaljno praćenje svih bitnih podataka koji će se pratiti u Kontrolnom centru Zaradeže.
Već je potpuno dovršena betonaža sekundarne oplate u oba tunela te da je u Polakovici gotovo betoniranje obloge, poprečnih veza i odvodnje, da se postavljaju rubnjaci te su započeli radovi pripremanja kolničke konstrukcije i asfaltiranja.
I u Supavi je betonirana obloga, a uskoro završava betoniranje tunelskog proširenja te slijedi priprema za asfaltiranje:
-Po betoniranju preostalih 50 metara ploče na mostu slijedi postavljanje izolacije a u veljači i dva sloja asfalta te završni sloj duž cijele trase- najavljuje Mušura koji ističe kako će odmah nakon asfaltiranja trase uslijediti postavljanje tunelske prometne opreme te kabelskog razvoda, rasvjete i ventilacije. Predviđena brzina u tunelima i na mostu limitirana je na 80 kilometara na sat.
Posljednji pogled na gradilište otkriva centralni kolektor kolničke odvodnje i tzv. šuplji rubnjak sa sifonskim oknima koji se u trupu ceste spajaju na centralnu odvodnju. Na odlasku gledamo i na tzv. instalacijske kanale za polaganje optičkih i ostalih nužnih instalacija te hidrantskog voda za slučaj mogućeg požara u tunelu. Pozdravljamo se s graditeljima i odlazimo s gradilišta koje bi po zatvaranju trebalo donijeti još bolju prometnu povezanost juga Hrvatske.