‘Modernizacija infrastrukture kao temelj razvoja i sigurnosti pomorskog prometa Dubrovačko-neretvanske županije‘ tema je redovite godišnje konferencije koju Dubrovački vjesnik ovog puta organizira u Pomorskom muzeju u Orebiću, u utorak 30. lipnja u 12 sati.
Orebić je odabran kao ‘epicentar‘ više od 100 milijuna eura koje su četiri lučke uprave ove županije uložile u izgradnju ili rekonstrukciju pomorske infrastrukture. Promjene su upravo tektonske, pa se usudimo ustvrditi da još od Austro-Ugarske, koja je izgradila svjetionika i većinu jadranskih luka, na ovom području nije bilo tolikih investicija u ovaj segment. Projekti koji se realiziraju ili su još u planu ne obuhvaćaju samo kapitalne investicije kao što su luke Polačište i Perna s obilaznicom Orebića, pomorski putnički terminal u Veloj Luci, ili trajektno pristanište u lastovskoj luci Ubli. Financiraju se i planiraju ribarske luke poput Prigradice, Sustjepana, manjih luka poput Brijeste, Trstenog, Brsečina, komunalnih lučica diljem županije, a u planu su i operativne obale za stonske školjkare.
Iako su investicije u lučku infrastrukturu primarno namijenjene poboljšanju povezanosti otočnog stanovništva s kopnom, važnost ovih ulaganja puno je šira. Često uključuje i postavljanje nove cestovne infrastrukture, nove ekološke standarde, ali što je vrlo važno i poboljšanja u sigurnosti sve intenzivnijeg pomorskog prometa.
Najbolji primjer za to su luke Perna s pelješke i Polačište s korčulanske strane Pelješkog kanala. Teško je prognozirati kojoj će strani više utjecati na kvalitetu života. Na današnjoj relaciji Orebić - Dominče godišnje se preveze oko 200 tisuća vozila, s tendencijom rasta od 10 posto iz godine u godinu. Orebić je tako postao grad koji je, naročito ljeti, kolonom vozila podijeljen na dva dijela. Presječeno na pola, idilično mjesto peljeških kapetana postalo je neugodno mjesto za življenje koje bi se rado bavilo turizmom. Izgradnja obilaznice i trajektne luke Perna donijet će Orebiću ne samo novu kvalitetu življenja, nego i nove razvojne mogućnosti. Korčula je veliki otok pa nemaju svi istu emociju prema ovom projektu. Mnogi vjeruju da će prebacivanje trajekte linije na luke Perna i Polačište više koristi donijeti Orebićanima, za koje i oni u ovom trenutku imaju samo riječi sažaljenja, gotovo pa sućuti. Ali gradonačelnik Korčule Frano Jeričević to vidi puno bolje:
Tko će više profitirati
- Dominče je kao trajektno pristanište funkcioniralo u vrijeme za koje je ono bilo napravljeno, ali danas je katastrofa. Iako imamo dva velika trajekta, kolone su duge, ljudima se uvijek žuri pa stradavaju pješaci. Naselja se šire, a najbrže rastući gradski kvart Sv. Antun pod ozbiljnim je opeterećenjem zbog takvih okolnosti. Hitnim službama je otežan pristup, izgradnja POS-ovih stanova povećat će broj stanovnika, tako da će Polačište i nova pristupna cesta rasteretiti sve, čak i središte grada gdje je danas glavna gradska luka - optimističan je Jeričević.
Prigradica je bila glavna blajska luka u vrijeme kad je mjesto imalo nešto više od 8000 stanovnika. Prije filoksere koja nije samo uništila lozu, nego i demografsku strukturu Korčule, iz Prigradice se izvozilo više vina nego što ga danas proizvode svi srednjedalmatinski otoci zajedno. Međutim, okrenuta Jugu, Prigradica je danas samo sezonske luka. Njena nadogradnja pružit će maritimnu zaštitu, omogućiti i nove brodske linije, a s time i nove razvojne šanse za Blato. Ribarima je to prekrcajna luka. Možda ih danas doista ima malo, ali kad se stvore infarstrukturne mogućnosti, kad im se tako olakša posao, možda će i ribara biti više.
Posebno valja istaknuti činjenicu da je Dubrovačko-neretvanska županija među najuspješnijima u Republici Hrvatskoj po povlačenju europskih sredstava za lučku infrastrukturu, što potvrđuje kvalitetu pripreme i provedbe projekata, ali i stratešku usmjerenost prema razvoju pomorskog prometa kao jedne od ključnih gospodarskih grana. Lučke uprave novim projektima omogućuju ravnomjeran razvoj svih dijelova županije. Samo u posljednje četiri godine izgrađeno je više od 800 novih komunalnih vezova za građane, dok je projektna dokumentacija pripremljena za dodatnih više od 1200 vezova. Koliko je to važno, možda znaju samo vlasnici plovila. No generalno, lakše je dobiti ‘šesticu‘ na lotu nego vez za barku.
Šestica na lotu
Na prethodnim konferencijama, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić istaknuo je da, unatoč do sada uloženim novcima u uređenje postojećih vezova, na čekanju oko 500 zahtjeva za vez. Novi projekti u Solitudu, Mokošici, Rijeci dubrovačkoj te na otocima Kalamoti, Šipanu i Lopudu predstavljaju nastavak sustavnog pristupa rješavanju tog problema, uz napomenu da administrativni postupci i okolišne studije često usporavaju dinamiku realizacije.
Panel rasprava koja će se održati 30. lipnja u 12 sati u Muzeju pomorstva u Orebiću okupit će relevantne stručnjake i predstavnike institucija koji aktivno sudjeluju u planiranju i provedbi lučkih projekata. Nazočni će biti svi ravnatelji županijskih lučkih uprava. Iako u publici, i oni će odgovoriti na poneko pitanje ili ga postaviti sami. Panelisti su Joško Cebalo, dožupan dubrovačko-neretvanski koji je sudjelovao u svim projektima vezanima za ovu temu, Robert Blažinović, predsjednik uprave Jadrolinije, koji će govoriti kao korisnik infrastrukturnih objekata, ali će odgovarati i na konkretna pitanja o usklađivanju voznog reda i uvođenju novih brodova o kojima ovisi kvalitet života na otocima, Jurica Petković, načelnik Općine Blato, Marko Skokandić, direktor ACI marine Korčula govorit će o nautičkom turizmu, sigurnosti plovidbe i utjecaju infrastrukture na razvoj nautičkog turizma, te Vedran Kunica, predstavnik Udruge Stonski školjkari koji će predstaviti plan izgradnje četiri operativne obale za malostonske školjkare i govoriti o novim inicijativama zaštite tog zaljeva. Moderator ovih razgovora bit će glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....