Na Pelješcu pronađeni tragovi bitke Oktavijana, prvog rimskog cara

Arheološko nalazište Nakovana i dalje iznenađuje senzacionalnim  arheološkim otkrićima. Nakon otkrića brončanodobnih i željeznodobnih grobova, nađeni su i ostaci bitke koje je vodio sam  Oktavijan, koji će kasnije postati poznat kao prvi rimski car August, piše morski.hr.

Na međunarodnom arheološkom kongresu o rimskim granicama “ LIMES  Congress XXV”u  nizozemskom gradu Nijmegenu  prezentirano je predavanje „Archaeological Traces of the Roman Attack of Grad at Nakovana during Octavian‘s Illyrian War (Pelješac, Croatia)“ koje je pripremio Hrvoje Potrebica, profesor  Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju u Zagrebu, Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja u Dubrovniku, te Ivan Pamić voditelj Interpretacijskog centra Nakovana, inače stalna ekipa Arheo Nakovane koja provodi istraživanja na Nakovani.

Foto: Tim Arheo Nakovana

Predavanjem su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja u Nakovani prethodnih godina kojim se ustvrdila rimska vojna aktivnost u zadnjim desetljećima 1. st. pr.Kr. Nalazi pronađeni na gradinskom naselju Gradu i okolnom prostoru Nakovane jasno ukazuju da se radi o ostacima preostalim nakon jedne bitke, odnosno opsade te gradine. Sudeći prema nalazima bitka se odvila tijekom Oktavijanovih vojnih akcija protiv ilirskih zajednica na istočno-jadranskoj obali 35. – 33. pr. Kr. Ove vojne akcije Oktavijan je vodio uoči građanskog rata s Markom Antonijem i Kleopatrom, a kako bi osigurao nemirnu jadransku obalu.  Granica podjele između Oktavijana i Marka Antonija prolazila je sjeverno od Skadra, te je osiguranje jadranske obale od ilirskih piratskih pothvata  bio od strateške važnosti.

Vojne akcije protiv ilirskih zajednica pokrenute  su 35. pr. Kr., a u idućih nekoliko godina cijela jadranska obala stavljena je pod čvrstom kontrolom Oktavijanovih legija. Preko stotinu predmeta, pretežno dijelova rimskog oružja i vojne opreme, ponajviše olovnih projektila za praćkare, te nekoliko numizmatičkih nalaza kazuju nam da se tu vodila teška i ogorčena bitka  koja je završila tragično za zadnju slobodnu ilirsku zajednicu na ovom području. Veliki broj ostataka amfori Lamboglie 2, te ostalog pokretnog arheološkog materijala potvrđuje  nam da je u zadnjim desetljećima 1. st. pr. Kr. Grad postao   utočište velikom broju lokalnih Ilira koji su tu potražili spas pred rimskim osvajačima.  

Opsjedajući Grad, zauzimajući okolna brda Rimljani su opkoljene Ilire sa tih pozicija gađali dalekometnim projektilima i iscrpljivali  ih glađu i žeđu  do konačne pobjede. Tijekom same opsade Grada, sudeći po arheološkim nalazima, rimski vojnici opljačkali su i većinu okolnih grobova, vadeći vrijednosti i oskvrnjujući ostatke predaka opsjednutih Ilira.  O naglom prekidu života u to doba u Nakovani govore i nalazi iz ilirskog svetišta u  nedalekoj Spili gdje su zadnji žrtveni darovi ostavljeni neposredno pred invazijom rimskih legionara. Iako će tek dodatna istraživanja rasvijetliti do kraja ovaj događaj, možemo zaključiti da su u konačnici  Rimljani osvojili Grad, te život  u Nakovani  nestaje za slijedećih nekoliko stotina godina. Ovaj povijesni događaj koji se zbio između 35. i 33. pr. Kr. ujedno označava i kraj prapovijesti i početak povijesnog razdoblja na našem području, te je ovo otkriće veoma značajno za našu povijest. Igrom sudbine negdje sredinom 4. st. Grad postaje mjesto gdje su se pred barbarskim upadima sklonili Rimljani naseljeni u priobalnom dijelu Pelješca.

Arheološka istraživanja Nakovane nastavljaju se i ove godine uz pomoć Općine Orebić, a osim navedenih na istraživanju aktivno sudjeluje i Marta Kalebota iz Gradskog muzeja Korčule, te slovenski arheolog Borut Križ.  Daljnja istraživanja iziskuju znatna financijska sredstva te su daljnja istraživanja upitna bez konkretne pomoći.