StoryEditorOCM
PelješacKAO NA KRAJU SVIJETA

Ovakvom ‘cestom‘ sigurno se nikada niste vozili, svako malo se nađe na dnu mora! Pogledajte kako se voze Pelješčani, malo je reći da su bijesni zbog njezina stanja

Piše Damir Tolj/sd
27. prosinca 2022. - 19:30

Pirja! Tako ćete isti čas razumjeti...

Mještani su nas dočekali baš na toj cesti, drugu kopnenu vezu sa svijetom ni nemaju. Srećom, toga dana nije bilo juga pa je trošna prometnica na kojoj se dva vozila ne mogu mimoići bila iznad mora, piše Slobodna Dalmacija.

Mjesto se zove Broce. Uski plitki kanal je Stonski, okrenut jugoistoku. Jedina cesta koja povezuje Broce i Kobaš s obližnjim Stonom, jedva tri metra široka. Duga svega nekoliko kilometara. Izvedena odavno na muljevitom i plitkom dnu, gotovo močvarnom.

S jedne strane bazeni stonske solane, s druge prirodni kanal, a ispod morski propusti za slane bazene. Nasred ceste, u dijelu između solane i našega domaćinskog mjesta – gradilište: stonski most nad kanalom spaja dva tunela, Polakovicu i Supavu. Dio su stonske obilaznice, jedinog nedovršenog dijela novih peljeških cesta koji ljetos nije pušten u promet zajedno s Pelješkim mostom.

– Molimo, kumimo, pišemo, kukamo, a oni se oglušuju. Svi! I tako 20 godina. Za to vrijeme u cestu nije uložena ni lipa. Za svakog jačeg juga, s jeseni i do proljeća, ona plavi i odsijeca nas od svijeta: Broce, Kobaš i Hrasno. Ostane cesta pod morem i ne možemo nikamo. Tako je bilo i nekidan, ljudi snimali videa pa slali po društvenim mrežama.

Kažu nam tako okupljeni ljudi: Maro Bonačić, predsjednik Mjesnog odbora Broce, njegov zamjenik Toni Vlašić, Nikša Lončarica i vinar Miho Škurla. Poslije su došli i drugi.

image

Maro Bonačić, Miho Škurla, Toni Vlašić i Nikša Lončarica na spornoj ‘cesti‘

Duje Klarić/Cropix

Kad su temelji u mulju...

Pirja: kad u plitkom i uskom Stonskom kanalu zapuše fortunal juga, nabije u nj more, razina vode naglo se digne – posebno ako je plima – i potopi cestu. Bila je ona loša i prije. Niska, s temeljima u mulju, a trogodišnje gradilište i bezbroj kamiona samo su dodatno snižavali prometnicu.

Kažu ljudi da posljednjih šest ili sedam mjeseci gotovo da i nije bila za korištenje:

– Zinule su rupe od pola metra. Većina mještana već je na njima oštetila vozila...

– Nekidan smo zaprijetili da ćemo izići na cestu i prosvjedovati. Bili smo odsječeni, a cesta potopljena. Onda su nešto na brzinu zakrpili, ovaj komadić...

– Oči nam samo zamazali, to je ništa, ljudi paštetu deblje mažu na kruh...

– Razvukli tanušan sloj asfalta u duljini dvadesetak metara...

– Glavni problem nam je voda. More se digne pa cesta ostane po 30 centimetara pod vodom. A kamioni su je ulegli sigurno 30 ili 40 centimetara...

– Negdje i pola metra!

– Sjedimo kod kuće zatvoreni kad je fortunal, a ima starog svijeta dosta, katastrofa. Ili se švercamo gore kroz nedovršen tunel...

I sve tako nižu.

Evo, nismo ni to znali. Kaže vinar Škurla:

– U Domovinskom ratu ova je cesta značila život Dubrovniku! Znam, bio sam. Sva roba, hrana, pomoć, naoružanje, sve je to išlo ovuda – Ston, Broce, pa brzim brodovima i gliserima iz Broca do Šipana i Dubrovnika.

Četiri mjeseca držali smo Dubrovnik na životu. Pa je li barem zbog toga zaslužila ta jadna naša cesta da posluži svojoj pravoj svrsi i nama?! A ne da moramo kupovati amfibije! Ne treba nama pista, samo da možemo normalno proći...

Odu li radnici, gotovo je

Bonačić i Vlašić, čelnici Mjesnog odbora, viču da je upravo sada pravi trenutak za sanaciju:

– Postoji obveza izvođača radova, ovdje je to grčki "Avax", da sanira sva oštećenja koja su nastala u vrijeme teških građevinskih radova, ali kada bi se uključila još i Općina Ston, Županijska uprava za ceste, koja i upravlja cestom, pa i Hrvatske ceste, kada bi se iskoristili postojeći strojevi i radnici, ali i goleme količine materijala kojim je more pod novim mostom nasuto i koji materijal će se svakako odvoziti, onda bi se nešto moglo i postići. Odu li strojevi i radnici, a to će biti do proljeća, izvisjeli smo opet, tko će druge više dočekati.

Kažu mještani da bi ih zadovoljilo rješenje po kojemu bi se jedna dionica, oko 500 metara, rekonstruirala i popravila, a dvije (zajedno oko 1,5 kilometara) valjalo bi podignuti oko 30 ili 40 centimetara. Na posebno izloženim mjestima, osobito uz bazene solane, treba podignuti do pola metra visok zaštitni zid na strani okrenutoj kanalu i kvalitetno utvrditi propuste za solanu koji prolaze ispod ceste. Procjenjuju da bi sve zajedno stajalo oko sedam-osam milijuna kuna.

image

More sve podloče, treba stvarno imati kuraže za uputiti se ovim puteljkom

Duje Klarić/Cropix

Škurla ističe i poslovne neprilike: turisti bi rado dolazili i cestom u Broce, posebno u Kobaš, gdje ima više popularnih restorana, ali gosti uglavnom dolaze morskim putem. Da je cesta bolja, radilo bi se možda i zimi. Ovako, gosti se okrenu natrag kada vide kakva je cesta. Teško je raditi i u vinariji kada ste odsječeni ili nesigurni u pristup.

– Ne da cesta naprijed ni poslu, ni životu. Kad naleti plima, ruši sve pred sobom, potopi i podloče cestu. Svi nas ignoriraju, možda pomogne medijska budilica, ona se najdalje čuje – kažu mještani.

Skoro da smo na koncu svi zapjevali staru Popadićevu – na dnu dobrog mora moja draga (cesta) spava...

‘Hrvatske ceste‘: Hvala ljudima što nas trpe


Iz "Hrvatskih cesta" (HC) poručuju da je obveza izvođača radova – u ovom slučaju grčkog "Avaxa" – sanirati sva oštećenja i dovesti lokaciju u prvobitno stanje.

– Zahvalni smo mještanima što nas trpe tri godine, ljudi moraju proći kroz gradilište da bi došli kući. Cesta je stara i trošna, napravljena na močvarnom terenu, ali nikada i nije doživjela ovakav promet. U svakom slučaju, za ozbiljnu rekonstrukciju cijele ceste ipak treba pitati Županijsku upravu za ceste, to je njihova odgovornost – kaže Ivica Tutman, predstavnik HC-a na stonskom gradilištu.

‘Avax‘: ‘Mi ćemo svoje sanirati‘


Ivo Mušura, "Avaxov" glavni inženjer gradilišta:

– Naša je obveza popraviti sva oštećenja nastala zbog gradilišta. Imamo snimku prvobitnog stanja. Nešto je nekidan već sanirano i trudimo se popraviti sve što je hitno, ali nije uvijek jednostavno budući da i najmanja intervencija zaustavlja odvijanje prometa. Nakon zatvaranja našega gradilišta sve ćemo sanirati, govorimo o novom sloju asfalta na mjestima gdje je oštećen stari. Cijela cesta građena je nisko, a plima, odnosno visoka voda i uzgon, odvajaju asfalt od tamponskog sloja na kojem ona stoji. Kad prođe auto, taj asfalt se raspadne.

Načelnik Antunica: ‘teren je mekan‘

Evo što nam je odgovorio Vedran Antunica, stonski načelnik:

– Općina je u suradnji sa ŽUC-om već poduzimala i poduzima sve što trenutačno može. Tamo se rade pristupne ceste i stonski most, te će se privremeno nasuti materijal na gradilištu uklanjati. Kad se to dogodi, izvest će se sanacija asfaltnog zastora, što bi bilo nemoguće napraviti dok se ne ukloni nasip, a kako ne bi došlo do oštećenja novog asfaltnog zastora. Naime, cesta kroz more i solanu je na iznimno mekanom terenu i bez obzira na debljinu sanacije ne bi izdržala pojačani transport teških vozila. Što se tiče plavljenja, činjenica je da su razine mora bile ekstremne. Udarna oštećenja već smo privremeno sanirali i čekamo da se odnese materijal nasut pod mostom.

Županijska uprava za ceste:‘ Radimo idejno rješenje‘


Ivo Kaštelan, ravnatelj Županijske uprave za ceste:

– Tvrtka "Avax", kao izvođač radova na stonskom mostu, sve u cilju osiguranja prohodnosti predmetnom prometnicom, izvela je sanaciju lokalnih oštećenja nastalih prometom teške mehanizacije, a obvezna je dovesti cestu u prvobitno stanje. ŽUC je trenutačno u fazi izrade idejnog rješenja i ishođenja lokacijske dozvole koje se očekuje tijekom 2023. godine. Odmah zatim pristupit će se izradi glavnog projekta i ishođenju građevinske dozvole, nakon čega će se radovi na cesti uvrstiti u poslovne planove Županijske uprave za ceste. Nakon dovršenja projekta, rekonstrukcija ceste spriječit će njezino buduće plavljenje i omogućiti dvosmjeran promet tom prometnicom, koja je od iznimne važnosti u mreži županijskih i lokalnih cesta pod nadležnošću naše Uprave.

03. studeni 2024 16:55