Zalog za budućnost i čišći okoliš

Električni automobili, htjeli mi ili ne, ipak su neminovnost od koje ne možemo pobjeći ako želimo sačuvati naš planet za buduće generacije. Jer već unatrag desetak godina svima je jasno da su konvencionalni automobili s motorima s unutarnjim sagorijevanjem ogromni zagađivači okoliša, naročito u velikim, višemilijunskim gradovima gdje se sunčeve zrake teško probijaju kroz onečišćeni zrak.
Automobili pokretani električnom energijom imaju nekoliko mogućih prednosti u odnosu na konvencionalne automobile s unutarnjim izgaranjem, koje uključuju značajno smanjenje onečišćenja zraka u gradovima. Oni ne ispuštaju onečišćenja iz svojih izvora energije tijekom rada, utječu na smanjene emisije stakleničkih plinova, ovisno o gorivu i tehnologiji koja se koristi za proizvodnju električne energije za punjenje baterija, manju ovisnost o nafti, što je u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju uzrok zabrinutosti zbog njihove izloženosti naglim promjenama cijene i poremećaja u opskrbi.

Unatoč potencijalnim prednostima, široko prihvaćanje električnih automobila suočava se s nekoliko prepreka i ograničenja. Električni automobili su znatno skuplji od konvencionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem i hibridnih električnih vozila zbog dodatnog troška njihovih litij-ionskih baterija. Uz to veliki baterijski sklopovi utječu na ukupnu masu električnog automobila i zauzimaju dosta prostora. Međutim, cijena baterija pada s masovnom proizvodnjom i očekuje se da će nastaviti padati. Druge prepreke za opće korištenje električnih automobila su nedostatak javne i privatne infrastrukture za punjenje električnih automobila i strah vozača od nestanka energije prije dostizanja svog odredišta zbog ograničenog dosega postojećih električnih automobila.
Većina zemalja Europske unije suočava se s ozbiljnim nedostatkom punionica električnih vozila na svojim cestama. Naime, prema novim podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), 10 članica EU-a (Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska i Rumunjska) nemaju nijednu punionicu električnih automobila na svakih 100 kilometara neke od ključnih autocesta ili, primjerice, državnih cesta. Hrvatska, izvijestila je ACEA, ima 2,3 punionice električnih vozila na svakih 100 kilometara cesta. U tom društvu članica EU-a koje imaju manje od pet mjesta za punjenje električnih automobila na 100 kilometara još se nalaze Danska, Finska, Francuska, Irska, Malta, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska. Na više od pet punionica na 100 kilometara cesta moguće je naići u Austriji, Belgiji i Italiji. A svega četiri članice EU-a mogu se podičiti s više od 10 punjača na svakih 100 km prometnica - Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Portugal. Potrošači neće moći koristiti vozila bez štetnih emisija ako nemaju dovoljno punionica na cestama kojima se voze, upozorava Eric-Mark Huitema, glavni direktor ACEA-e.
Kod električnih automobila trenutno najveći problem, uz visoku cijenu, jest autonomija koju ograničava kapacitet baterija iz kojih se napaja elektromotor koji pokreće vozilo. Doseg električnih vozila bitno se razlikuje od automobila do automobila ovisno o veličini vozila, ali i kapacitetu, obično, litij-ionskih baterija čije punjenje ovisno o vrsti i snazi javnih punjača traje od 40 minuta (do 80 posto kapaciteta) pa do 15 sati preko kućne mreže i utičnice. Iz dana u dan proizvođači električnih automobila uspijevaju povećavati domet vozila, ali isto tako i snagu elektromotora koja utječe na ubrzanje i krajnju brzinu. U principu domet električnih vozila kreće se od nekih 100 kilometara kod manjih, obično gradskih automobila, pa preko 400 kilometara kod luksuznijih i skupljih automobila, u prvom redu Tesle, Lexusa, Mercedesa... Što se tiče malih, gradskih automobila na struju, ako se uzme u obzir europski dnevni prosjek prevaljenih kilometara koji iznosi oko 60 kilometara, zadovoljavaju svakodnevne potrebe vozača. Međutim, za dulja putovanja, primjerice na relaciji Split-Zagreb nisu baš najprimjereniji, jer se s jednim punjenjem baterije ne može prevaliti tolika kilometraža.
U svijetu je prošle godine bilo registrirano tri milijuna novih električnih automobila, što je za 41 posto više u odnosu na 2019., pokazuje novo izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) pod nazivom Globalni pregled električnih vozila 2021. (IEA Global Electric Vehicle Outlook 2021.). Snažan uzlet električnih automobila nastavlja se i ove godine. Naime, njihova prodaju u prvom tromjesečju bila je gotovo dva i pol puta veća u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini.
Posebice je zanimljivo istaknuti kako je prvi put prošle godine Europa pretekla Kinu postavši središte svjetske elektromobilnosti. Naime, registracije električnih automobila u Europi više su nego udvostručene te iznose 1,4 milijuna, dok su se u Kini povećale za devet posto, na 1,2 milijuna. U Hrvatskoj broj električnih automobila na cestama još uvijek je zanemariv jer u ukupnoj prodaji vozila na struju sudjeluju tek s 1,5 posto tržišnog udjela.

Nicolas Maeterlinck

Osnovana je i službeno predstavljena Svjetska asocijacija vozača električnih vozila Geva, koja okuplja 28 nacionalnih udruga diljem svijeta, među kojima i hrvatski "Strujni krug", a glavni cilj te asocijacije je dodatno globalno poticanje električne mobilnosti. Kako su izvijestili iz Geve, cilj im je prikupljanje najbolje prakse i informacija od različitih udruga vozača električnih vozila i njihovih članova kako bi si međusobno pomagali i informirali te kako bi se dodatno potaknula električna mobilnost širom svijeta. Također, želi potaknuti da do 2030. godine sva osobna i laka dostavna vozila budu plug-in, odnosno električna ili hibridna.
Iz Geve ističu da su takvi ciljevi ostvarivi, s obzirom na napredak tehnologije, a prijelaz na električna vozila dodatno ubrzavaju i poticaji koje brojne države daju pri kupovini električnih vozila. Iz godine u godinu bilježi se značajan porast prodaje električnih vozila, brojne države potiču njihovu kupovinu, porezi na gorivo i emisije plinova učestalo rastu, a sve zelene akcije promiču upravo takvu vrstu mobilnosti zbog nulte emisije ispušnih plinova. Gotovo svaka država svijeta ima svoju udrugu ili asocijaciju koja promovira električnu mobilnost i bori se za prava sadašnjih i budućih vozača električnih vozila, pa i na razini EU postoji asocijacija "Avere", koja Europskom parlamentu daje prijedloge novih zakona za standarde emisija štetnih plinova poput normi EURO 6 i buduće EURO 7. Samo tijekom prošlogodišnje pandemije koronavirusa viđeno je koliko zapravo emisije štetnih plinova mogu imati utjecaj na okoliš, a ovakvim ciljem one bi se značajno smanjile te bi se čak mogle spriječiti i klimatske promjene - navode osnivači nove asocijacije.
U Hrvatskoj postoji udruga "Strujni krug" koja okuplja vlasnike električnih automobila i članica je svjetske asocijacije. Ova udruga nudi članovima do 100.000 kuna popusta prilikom kupovine električnog vozila marke Audi, Dongfeng, Hyundai, Jaguar, Nissan, Opel, Peugeot, Renault, Škoda, Volswagen, Mazda i drugih. Udruga pruža i stručnu pomoć, savjete i organizaciju kupnje električnog vozila, potom omogućava popuste od 35 do 40 posto pri obveznom i kasko osiguranju EV, kao i popusta prilikom kupnje kućnih punjača i kabela za punjenje. Na njihovim stranicama moguće je vidjeti i vodič za kupnju preko 50 modela novih i rabljenih električnih automobila na hrvatskom tržištu.
Jedan od glavnih ciljeva udruge Strujni krug je svakako da se poveća broj punionica sukladno kako raste i broj električnih vozila, ali s obzirom da je to dugoročni postupak, donijeli su određena pravila ponašanja u tom prijelaznom periodu. Završetkom punjenja na javno dostupnim punionicama, bilo bi poželjno da svoje električno vozilo odvezete ili premjestite na obično parkirno mjesto čim prije. Ukoliko ste spriječeni pomaknuti ga, izuzetno je bitno da ostavite mogućnost ostalim vozačima da vas kontaktiraju. Stoga bismo vas molili da ispod vjetrobranskog stakla ostavite svoj broj mobitela ili da se prijavite (Check In) u aplikaciji PlugShare, kako bi vas drugi korisnici punionica mogli kontaktirati. Brojna električna vozila putem vlastitih aplikacija imaju opciju otključavanja kabla za punjenje čim se završi punjenje čime se drugim vozačima pruža mogućnost da se spoje na punjač, u slučaju da ste već spriječeni da uklonite svoje električno vozilo s punjača. To naravno ne znači da smijete ostaviti svoje vozilo na punjaču jer se na punjaču mogu puniti i dva vozila pa su tako potrebna oba parkirališna mjesta.

Rabljeni električni automobili
Na što paziti pri kupovini?
Kupovina rabljenih vozila uvijek je rizična, ali kod potpuno električnih vozila, ona ne mora biti toliko riskantna. Naime, električna vozila su znatno manje sklona kvarovima zbog puno jednostavnijeg sklopa motora i pogona pa su samo rijetki slučajevi da s mehaničke strane nešto ne valja na vozilu. Elektromotor kao takav ne zahtjeva neko održavanje – nema promjena ulja, antifriza, lanaca, remena i sličnih komponenti pa održavanja kao i da nema. Komponente koje su potrošna roba na električnim vozilima mogu biti kočnice, dijelovi ovjesa, brisači, gume, filteri kabine i slični dijelovi.
Baterija je komponenta koja najčešće zabrinjava potencijalne kupce pri kupovini rabljenih električnih vozila, ali ako je ona dobro održavana, vrlo je vjerojatno da je zadržala velik dio kapaciteta. Proizvođači svakako pružaju garanciju na baterije 5-10 godina, ovisno od vozila, te se gleda da u jamstvenom roku kapacitet ne pada ispod 70 posto. Stoga prilikom kupovine rabljenog električnog vozila, svakako prvo obratite pažnju na općenito stanje vozila. Provjerite po linijama karoserije ako je vozilo sudjelovalo u nesrećama, probajte ga voziti kako bi uvidjeli da su dijelovi poput kočnica i ovjesa u redu. Ako je vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći, bitno je provjeriti da kućište baterije i ostali dijelovi električnog pogona nisu bili oštećeni.
Potom svakako preporučujemo odvesti ga i u ovlašteni servis kako bi ga iskusni serviseri detaljno pregledali te se spojili putem OBD II priključka na isto i provjerili ako automobil izbacuje bilo kakvu grešku. Prilikom spajanja moguće je provjeriti i trenutni kapacitet baterije pa to obavezno zatražite u servisu kako bi znali isplati li se kupiti vozilo.
Za litij-ionske baterije kakve se nalaze u većini današnjih električnih vozila, predviđen je životni rok 15-20 godina te u tom roku kapacitet baterije ne bi trebao pasti ispod 70 posto. Redovnim punjenjem na kućnoj utičnici ili AC punjačima (izmjenična struja) te održavanjem baterije između 15 i 80 posto napunjenosti, životni vijek baterije se može još i godinama više održati. Stoga ako želite da vas rabljeno električno vozilo služi još godinama s istom baterijom, svakako preporučujemo da tražite vozilo koje ima 85 posto ili više sačuvanog kapaciteta baterije.