StoryEditorOCM
Film & TVCINEMARK U KINU

‘Između revolucija‘: Mali ljudi pod teretom velike povijesti

Piše Marko Njegić
5. veljače 2024. - 20:44

"Trebate maštu da biste zamislili budućnost koja ne postoji", citira se iransko-američka spisateljica Azar Nafisi u dokumentarnom filmu “Između revolucija” (“Intre revolutii”/”Between Revolutions”). Nakon citata rumunjski filmaš Vlad Petri ukratko izlaže o čemu je točno riječ u njegovu dokumentarcu, premijerno prikazanom na Berlinaleu, nakon čega se zavrtio na ZagrebDoxu i sada je u hrvatskoj kinodistribuciji.

Maria i Zahra studirale su u sedamdesetima na medicinskom fakultetu u Bukureštu. Maria je bila Rumunjka, Zahra Iranka. U vrijeme komunizma mnogi s Bliskog istoka dolazili su u Rumunjsku studirati, a 1978., prije zadnje godine, Zahra je odlučila vratiti se u Iran. U njezinoj domovini događalo se nešto važno...

FILM: Intre revolutii; dokumentarac; Rumunjska/Katar/Iran, Hrvatska, 2023. REŽIJA: Vlad Petri DISTRIBUCIJA: Restart OCJENA: ****

Događala se, naime, Islamska revolucija 1979. koju Petri isprepleće s onom u Rumunjskoj deset godina kasnije. Na tom isprepletanju povijesti dviju država redatelj gradi priču, kao i na fiktivnom dopisivanju Marije i Zahre. Rezultat je dojmljivi i prilično jedinstveni povijesni društveno-politički i epistolarni dokumentarac.

Naime, pisana komunikacija Rumunjke i Iranke nije stvarna, već je inspirirana stvarnim primjerima iz dokumenata iz tajnih arhiva rumunjske policije. Pisma je napisala koscenaristica dokumentarca Lavinia Braniste, ubacujući suptilne lezbijske konotacije, a glasove ženama posudile su Victoria Stoiciu i Ilinca Harnut.

Povijesna zbilja i zbiljska fikcija dobro se nadopunjuju dok Petri pronalazi sličnosti u revolucijama odigranim u različitim zemljama (Iran, Rumunjska) i razdobljima (dijeli ih čitava dekada), od motiva paljenja američke zastave do paljenja Ceausescuove slike. Petri efektno kompilira historiju kroz arhivske snimke i pismovnu naraciju.

Dopisivanje Marije i Zahre tu je da stavi akcent na male ljude suočene s velikim događajima povijesti, odnosno novom politikom/novim režimom koji se ne mijenjaju do kraja i često zaboravljaju na njihove nade i čežnje o promjeni društva nabolje. Iako su obje revolucije dočekane s osjećajem da je “ovo trenutak promjene”, nije se puno toga promijenilo.

Osamdesete u Iranu bile su obilježene restrikcijama, o Iransko-iračkom ratu da i ne govorimo, a ni devedesete u Rumunjskoj nisu bile nešto bolje, o čemu svjedoče rumunjski filmovi (npr. “Too Late” i “Next Stop Paradise” Luciana Pintiliea) iz danog razdoblja, preteče festivalske “Romanian new wave” senzacije 21. stoljeća, u koju se uklapa i Petrijev dokumentarac. “Oni koji su preuzeli vlast počeli su vršiti pritisak na intelektualce ljevičare, ljude koji žele nešto drugo”, čujemo.

Otpor prema novom političkom režimu je kroniciran u filmu (“zajedno ćemo pobijediti imperijalizam”, “sloboda je naša kultura, tišina je naša sramota”, “dolje konzervativci”), kao i prilagođavanje, uz dosta razočaranja, gorčine i rezignacije te tračak nade zahvaljujući prijateljstvu i ljudskom zajedništvu. Nade da će se “tvoj glas čuti” i da će mali ljudi ponijeti “golemi teret revolucije”.

‘Bukurest, Where Are You?‘

Vlad Petri je poznat po hvaljenom doksu "Bukurest, Where Are You?" iz 2014. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. studeni 2024 23:48