‘Matrix‘: Probudi se, Neo... Matrica te drži

Uskrsnuće franšize "Matrix" 2021. u četvrtom filmu podnaslovljenom "Resurrections" nije dočekano najsjajnije od kritike i publike. Štoviše, "Matrix Uskrsnuća" ocijenjen je slabijim od drugog i trećeg dijela akcijskog SF serijala iz 2003. ("Reloaded" i "Revolutions"). No, Warner Bros je svejedno najavio peti "Matrix".

Najava se dogodila baš u vrijeme kad je originalni "Matrix" ("The Matrix") krenuo u kina sad već "davne" 1999., izazvao kinematografsku (r)evoluciju i zasjenio nove "Ratove zvijezda"/"Fantomsku prijetnju". Treba li svijetu još jedan "Matrix" četvrt stoljeća kasnije?

Možda i treba s obzirom na to da je taj svijet postao još opakije nalik svijetu iz "Matrixa" od 2021. naovamo (kamoli od 1999. i 2003.), tj. da ga već lagano živimo.

Zametak vizije tog svijeta opstoji u izvornom "Matrixu" i to film čini i dalje relevantnim u obljetničarskoj godini, bolje reći relevantnijim nego ikad. S "Matrixom" je kulminirao trend egzistencijalno tjeskobnih (mahom SF) filmova devedesetih koji su filozofski propitivali prirodu stvarnosti/našu zbilju i sugerirali da bi mogla biti iluzija, odnosno računalna simulacija.

S(t)imulacije stvarnosti doticali su se "Potpuno sjećanje", "Čudni dani", "Igra", "Trumanov show", "Pleasantville", "Grad tame", "13. kat" i "eXistenZ", a "Matrix" je stavio točku na "i". Zanimljivo je da je film koristio setove na kojima se prethodno snimao "Dark City", poput krovova kojima je trčala Trinity (Carrie-Anne Moss) nakon što je izvela udarac nogom u usporenom "bullet time" pokretu s kamerom zaokrenutom za 360 stupnjeva. Da "živimo u kompjuterski programiranoj stvarnosti" rekao je još krajem sedamdesetih čuveni SF pisac Philip K. Dick ("Blade Runner"), autor predloška po kojem je nastao "Total Recall".

Međutim, "Matrix" je zamaglio granicu između tjelesnog i simuliranog svijeta, prave i virtualne stvarnosti, zahvaljujući priči i prijelomnim akcijskim "slow motion" scenama/vizualnim "bullet time" efektima izbjegavanja metaka kao spoju "cyberpunkovskih" anime filmova ("Akira", "Duh u oklopu"), Johna Wooa i Jamesa Camerona koji su se naveliko oponašali ("Charliejevi anđeli", "Equilibrium", "Underworld", "300", "Tražen", "Dredd"...) i parodirali ("Mrak film").

"Ovo ne može biti stvarno", kazao je Thomas Anderson alias Neo (Keanu Reeves) u krucijalnoj sceni filma nakon što je odabrao pilulu za "buđenje" umjesto one za nastavak životarenja u blaženom neznanju o simuliranom svijetu ("Uzmi plavu tabletu – priča završava, probudiš se u krevetu i vjeruješ u što god želiš. Uzmeš crvenu tabletu... i ja ti pokažem koliko duboko seže zečja rupa").

Junak je izrekao te riječi kad mu je Morpheus (Laurence Fishburne) prvi put pokazao "stvarni svijet" 2199., pretvoren u distopijsku pustopoljinu nakon "terminatorskog" rata ljudi i strojeva koji su se, pomoću AI-ja, uzdigli po mjeri podnaslova "T3" ("Rise Of The Machines").

"Što je stvarno?", odgovorio je protupitanjem Morpheus nakon što je Neu izrazio "dobrodošlicu u stvarni svijet" i ubacio ga u realističnu računalnu simulaciju gdje mu je u oko upala žena u crvenom koja izgleda kao prava i zasigurno misli da je stvarna, nesvjesna da je ustvari simulirani lik, ono što u videoigrama zovu "non-player character".

Samosvjesna umjetna inteligencija u "Matrixu", za razliku od njegovih preteča "Terminatora" i "T2", ne samo da podjarmljuje ljude nego i stvara kompjuterske simulacije kako bi ih kontrolirala, što ima veću težinu u našem tehnološki potenciranom svijetu digitale, kompjuterskih programa i algoritama koji se od 1999. naovamo preselio "online", gdje kompanije kao što je Meta grade virtualno-stvarnosni "metaverse", a o sve većoj prisutnosti AI-ja da i ne govorimo (ChatGPT itd.).

Tehnologija nas svakim klikom sve više udaljava jedne od drugih dok strojevi (pr)imaju naše podatke, znaju sve što gledamo i pretražujemo spojeni u nepreglednom "cyberspaceu" neta i društvenih mreža. "Promatraju te", Trinity je upozorila Nea na početku filma dok je buljio u monitor kompjutera na kojem će kursor ispisati poruku "Probudi se, Neo... Matrix te drži".

Računalna zelena je, prikladno, dominantna boja filma koji je navijestio dihotomiju između stvarnog/fizičkog i digitalnog/virtualno-simuliranog svijeta, gdje će sve teže biti razlikovati ono ljudsko i realistično od neljudskog, umjetno stvorenog dok živimo u našem vlastitom Matrixu. Probudi se, Neo... Matrix te drži?