‘Terminator: Spasenje‘: Kiborg s ljudskim srcem

"Atlas" s Jennifer Lopez nije posve negledljiv filmić, ali bolje je ponovno pogledati SF-ove na temu rata ljudi i strojeva koje kopira, recimo nekog "Terminatora", i to baš podcijenjeni, a vrlo solidni "Terminator: Spasenje" ("Terminator Salvation", 2009.). Već uvodni natpis pokazuje koliko je "Atlas" nastao pod utjecajem "Terminatora", kad "Spasenje" podsjeti na priču serijala koji je uspostavio temelje za slične scenarije.

"Vojni obrambeni program Skynet postao je samosvjestan i, vidjevši u čovjeku opasnost svome opstanku, odlučio napasti prvi. Ljudi koji su preživjeli nuklearni udar taj su događaj nazvali Sudnji dan. Skynet je za lov i istrebljenje čovjeka izgradio terminatore...", prepričava "Salvation" ono što smo čuli od Kylea Reesea i Sarah Connor u "T1" i "T2", ali tu je i dodatak.

Izvorni filmovi predstavljali su Kyleova i Sarahina sina Johna Connora kao "velikog vojskovođu", lidera ljudskog pokreta otpora u borbi protiv strojeva, glumio ga Edward Furlong u "T2" ili Nich Stahl u "T3".

Međutim, za Connora u uobičajeno intenzivnom tumačenju Christiana Balea, koji je netom prije snimio "Viteza tame", ovaj put jedni vjeruju da je "spasitelj" i da "spas leži u njegovim rukama", njega, a drugi da je "lažni prorok" jer, kako sam kaže, ovo nije budućnost na koju ga je majka upozoravala.

Nije ni "Spasenje" tipičan nastavak "Terminatora". Naime, "Salvation" je prvi i jedini nastavak koji se u potpunosti odvija u tadašnjoj budućnosti (2018.), desetak godina prije futura viđenog u flešbekovima prva dva-tri filma (obično 2029.), na prvoj crti bojišnice u prorečenom budućem ratu protiv strojeva šireći taj segment priče na cjelovečernjak.

To je veliki plus i razlikuje ga od trećeg dijela franšize, podnaslovljena "Rise Of The Machines", pa i filmova koji su uslijedili ("Genisys", "Dark Fate") i manje-više reciklirali "Terminatora 1&2" poigravajući se s vremenskom crtom serijala i/li poništavajući neke prethodnike.

Ovdje nema putovanja kroz vrijeme i proganjanja mete. Nema, kvragu, ni zaštitnog znaka serijala Arnolda Schwarzeneggera, u to doba zaposlenog u ulozi guvenera Kalifornije (Linde Hamilton nije bilo ni u trećem filmu, da bi se vratila u šestom), odnosno pojavljuje se samo u računalno-generiranom obličju kao prototip ikoničkog kiborškog modela T-800.

U ovom nastavku Sudnji dan se nije pokušavao spriječiti ili odgoditi, on se dogodio i "Spasenje" to prihvaća sukladno pesimističnom kraju prethodnika "Terminatora 3" gdje smo upoznali Connorovu buduću ženu Katherine (Claire Danes; naslijedila ju je Bryce Dallas Howard).

"T3" i "Salvation" trebali su (s)tvoriti novu "Terminantor" trilogiju, ali idući direktni nastavak nažalost nije snimljen zbog nedovoljne zarade (371 milijun dolara u svjetskim kinima na budžet od 200), već je uslijedio dvostruki "reboot" s "Genisysom" i "Mračnom sudbinom".

Četvrti film koji nadilazi svoju lošu reputaciju i svakako je bolji od petog i šestog, ako ne i trećeg, otvara se 2003., godine izlaska "T3", kad upoznajemo zatvorenika Marcusa Wrighta (Sam Worthington; "Avatar") u razgovoru sa znanstvenicom Serenom Kogan (Helena Bonham Carter) i on će donirati tijelo za "plemenitu svrhu" korporaciji Cyberdyne (kreator Skyneta) i biti pretvoren u kiborga, ali s ljudskim srcem.

Radnja se potom seli u 2018. i predstavlja nam najprije Connora u akciji, a onda i mladog Reesea (Anton Yelchin; nove "Zvjezdane staze") koji izgovara "pođi za mnom želiš li živjeti" u jednoj od nekoliko finih posveta starim filmovima ("You Could Be Mine", "Vratit ću se", zamrzavanje terminatora).

Redatelj McG nije Jonathan Mostow ("Terminator 3"), kamoli James Cameron, no "Salvation" izgleda još uvijek spektakularno i impresivnije od mnogih današnjih blockbustera u scenama s eksplozijama kao u ratnim filmovima poput "Apokalipse danas", helikopterima koji slijeću na trupla terminatora i futurističkim letjelicama, T-600 modelima, kolosalnim transportnim robotima, terminatorskim izviđačima i moto-terminatorima.

Veći dio scena snimljen je po danu i doziva u sjećanje postapokaliptičnu pustinsku akciju "Drumskog ratnika" i "Pobješnjelog Maxa 3", ali "Spasenje" se nije previše suštinski udaljilo od "Terminatora", makar McG na trenutke dolazio blizu "Transformersima", srećom ne toliko.

Završnica u Skynetovoj tvornici je terminatorska na razmeđi prvog i drugog filma s digitalno rekreiranim Arniejem i endoskeletima za petama Connoru i Reeseu. Iako "Salvationu" nedostaje duše "T1&T2", McG poštuje i nadograđuje Cameronovu bezvremenu viziju o suštini ljudskosti i ljudskog roda u budućnosti u kojoj bjesni rat protiv strojeva, te borbi, ali i savezništvu čovjeka i robota.

Marcus nije svjestan da je kiborg, jedan od strojeva, a kad to shvati, pokušava se iskupiti i zadržati svoju ljudskost. Isprve tenzična dinamika Marcusa i Johna ("Ti i ja ratujemo i prije nego smo počeli postojati") forte je filma poput odnosa Terminatora i Sarah u "T2". McG se dodatno oslanja na "T2". John uči od stroja kao što je on nekoć učio Terminatora i nanovo stječe izgubljenu ljudskost.