Lakše je doći do termina za magnetsku rezonancu nego do karte za Orašara! Kakva je to magija? Ovo je ujedno i oproštaj

Ulaznice za balet "Orašar" u splitskom HNK su, naravno, rasprodane.

Za izvedbe u prosincu, čak dvanaest njih od kojih je prva na programu u petak 1. prosinca ostale su možda još dvije - tri karte a nešto više ih je u ponudi za tri siječanjske izvedbe. Čak petnaest "Orašara" - pod ravnanjem mo. Vetona Marevcija - najveći je broj izvedbi do sada, kažu u HNK Split, a očito je da bi ih "planulo" još toliko.

Dakle, čini se da je ovih dana lakše doći do termina za magnetsku rezonancu nego do željenog mjesta u teatru. Međutim, Split po tome nije izdvojen - tako je svuda u svijetu. "Orašar" Petra Iljuča Čajkovskog je najizvođeniji bijeli balet na svijetu koji tradicionalno izlazi na pozornice u blagdansko vrijeme.

Čajkovski je napisao "Orašara" prema priči "Orašar i kralj miševa" E. T. A. Hoffmana, a djelo je prvi put je izvedeno 18. prosinca 1892. u Sankt Peterburgu u postavi Mariusa Petipe. Prve reakcije nisu bile najbolje a publici i kritici se nije osobito svidjelo što u glavnim ulogama nastupaju djeca. Kasnije su ih zamijenili odrasli izvođači - premda su djeca u manjim ulogama i danas prisutna na sceni - i popularnost je polako ali sigurno rasla.

Orašar u HNK

Hnk Split/

Koreografija Georgea Balanchinea za newyorški balet 1954. konačno je učinila ovo djelo svjetski popularnim i uz to je odlazak u teatar "na Orašara" postao dijelom blagdanske tradicije.

Božićna bajka

Danas mu popularnost još više raste, figure orašara, odnosno, drobilice za orahe u obliku vojnika - koje volite ili ne volite - na juriš su osvojile blagdanske izloge, domove, kazališna predvorja, na društvenim se mrežama dijele fotografije dugih repova pred blagajnama u kojima ljudi strpljivo čekaju na svoje ulaznice.

Može se reći da "Orašar" blagotvorno djeluje iz raznih pravaca na razvoj baletne kulture. To je, u pravilu, prva plesna predstava koju će djeca pogledati u životu. Bliska im je jer je riječ o božićnoj bajci: djevojčica Klara dobiva svoj blagdanski dar, drvenog orašara koji će se u njenom snu pretvoriti u krasnog princa. Spasit će je od vojske miševa i povesti u čarobnu zemlju u kojoj svoje atraktivne plesove izvode poslastice poput čokolade, kave i lizalica.

Orašar u HNK

Hnk Split/

U priči je prisutna borba između dobra i zla (doduše, u baletu je mnogo blaža nego u priči na kojoj je temeljen), slike se, uz majstorsku glazbu brzo izmjenjuju i stalno na pozornicu pristižu nove osobe. Osim djece u gledalištima, na pozornici, po tradciji, najmlađi plesači nastupaju u ulogama miševa ili pahuljica pa nije rijedak slučaj da neki počnu kao miševi i s godinama dođu do glavnnih uloga.

Ovaj balet u pravilu ima raskošnu scenografiju i kostimografiju. Toj magiji rado se na dva sata prepuštaju gledatelji svih generacija.

Napokon, nije zanemariv ni financijski aspekt. U svijetu mnogi plesni teatri ili plesne trupe samo izvedbama "Orašara" zarade i do pedeset posto svojih godišnjih prihoda što, osim sigurnih plaća i honorara donosi i mogućnost postavljanja novih baleta na scene i privlačenja nove kazališne publike. Splitski "Orašar" pleše se prema koreografiji Waczlawa Orlikowskog koju je na splitsku scenu prenijela koreografkinja Božica Lisak, a cijeli ansambl Baleta, zajedno s mladim plesačima iz Baletnoga studija, uključen je u ovu raskošnu produkciju s više od 130 plesača na sceni.

Ukrajinski koreograf Orlykowski, koji je balet postavio u Zagrebu 1970. godine te je njegova koreografija postala referentnom točkom za sve kasnije produkcije u Hrvatskoj, pokušao je objasniti njegovu silnu privlačnost. Po sudu ovog koreografa, Čajkovski je jedan od rijetkih skladatelja koji je svoju glazbu skladao u uskoj suradnji s koreografima, stvorivši djela koja su, ne samo s glazbenog i scenskog stajališta savršena, nego svojom ritmičnošću i tematskom raznolikošću udovoljavaju i specijalnim zahtjevima baletne pozornice, potičući na ples.

"Orašar" se u Splitu izvodi od 1998. godine. 2003. godine premijerno je postavljena izvedba koju i danas gledamo. U njoj su stasale generacije plesača, a djeca koja su tada bila miševi ili igračke odrasli su mladi ljudi. "Orašar" je stalno u radu - prelazi se iz uloge u ulogu, obnavljaju se dotrajali kostimi ili šivaju novi.

Nakon dvadeset godina, doznajemo iz HNK Split, došlo je vrijeme za novu premijeru koja će se dogoditi za godinu dana.

Tako će se publika u ovo blagdansko vrijeme moći oprostiti od poznatog "Orašara" kojega su mnogi pogledali više puta, a potom će se raditi sve novo, od koreografije do kostima i scene. Tada će trebati još bolje "vrebati" na ulaznice.