Sada već davne 1968. godine pisac JRR Tolkien, dao je intervju za BBC gdje je govorio o svojim iskustvima iz Prvog svjetskog rata i njihovom utjecaju na njegov epski fantastični roman Gospodar prstenova.
Toga razgovora prisjeća se BBC o sedamdesetoj godišnjici objave prvog sveska roamana koji se u knižarama pojavio 1954. godine.
Ljudske priče uvijek govore jednoj stvari o - o neizbježnosti smrti, rekao je autor Gospodara prstenova u dokumentarcu BBC-a.
Gospodar prstenova, sa svojim složeno izgrađenim svijetom i detaljnim povijestima zemalja naseljenih vilenjacima, hobitima i čarobnjacima u vrijeme intervjua već je bio bestseler i kamen temeljac fantastičnog žanra.
Kako bi bolje objasnio što je mislio pod "pričom o smrti", Tolkien je tada posegnuo u džep jakne i izvukao članak s dirljivim citatom Simone de Beauvoir o smrti njene majke koja se i u zadnjim danima čvrsto držala za život.
- Ne postoji "prirodna smrt", pročitao je. "Ništa što se čovjeku događa nikada nije prirodno, jer njegova prisutnost dovodi svijet u pitanje. Svi ljudi moraju umrijeti: ali za svakog čovjeka njegova je smrt nesreća čak i ako to zna i pristaje na to - a to ključ Gospodara prstenova."
Bauk smrti
Bauk smrti nadvio se nad Tolkienovim ranim životom i ta su iskustva duboko oblikovala način na koji je vidio svijet, utječući na teme kojima će se uvijek iznova vraćati dok će pisati svoje priče o Međuzemlju .
John Ronald Reuel Tolkien rođen je 1892. u Južnoj Africi, od britanskih roditelja.
Kada je imao tri godine, i bio s majkom i bratom u posjeti svojojoj engleskoj obitelji, otac - koji im se planirao pridružiti - iznenada je umro od reumatske groznice. Obitelj je ostala u siromaštvu. Njegova majka Mabel odlučila je ostati u Velikoj Britaniji, smjestivši se u jeftinu kuću u blizini Birminghama.
Spoj sela i nedalekog industrijaliziranog Birminghama uvelike je utjecala na krajolike koje je kasnije dočarao u Gospodaru prstenova.
Tolkien je bio iznimno blizak s majkom koja je u njemu probudila ljubav prema pripovijedanju, mitovima i botanici. Njegovala je njegov izvanredan dar za jezike, nadahnjujući ga da izmišlja i nove - iz čiste zabave.
Kad je imao 12 godina, majci je dijagnosticiran dijabetes tipa 1, što se prije otkrića inzulina 1921. godine bilo kobno. Dvije godine kasnije umrla je a dječaci su dobili skrbnike, svećenika i tetku.
Na bojištu
Tolkienova akademska izvrsnost osigurala mu je mjesto na Sveučilištu Oxford, gdje je studirao filologiju, ali, nakon diplome, 1915., u jeku Prvog svjetskog rata imenovan je za potporučnikom i otpremljen na zapadni front.
Tolkienov bataljun stigao je na Sommu početkom srpnja 1916. Bitka će se pokazati kao jedan od najkrvavijih sukoba u ljudskoj povijesti. Užas rovovskog rata koji je ondje proživio, s blatom, kaosom i smrću, ostavio je na njemu neizbrisiv trag i prožimao njegovo kasnije pisanje.
Bojišta Francuske i Belgije mogu se vidjeti u njegovim opisima paklenog, pustog krajolika Mordora u Gospodaru prstenova. Odjeci goleme patnje i pokolja kojima je svjedočio - prouzročeni novim, mehaniziranim ratovanjem - mogu se pronaći u slikama zastrašujućih orkovskih ratnih strojeva.
Autor knjige Tolkien i Veliki rat, John Garth, rekao je za BBC 2017. kako vjeruje da je romanopisac koristio svoje pisanje kao "egzorcizam" užasa koje je vidio u Prvom svjetskom ratu. Tamo je obolio u rovu i izgubio dva najbolja prijatelja.
To uvjerenje dijeli i dr. Malcolm Guite, pjesnik i teolog, koji tvrdi da neki dijelovi knjige preslikavaju ratna iskustva i traume.
Hobiti Sam i Frodo su pak simbol dubokog prijateljstva ratnih drugova, rođenog u strašnim uvjetima.
U studenom 1916. Tolkien se zarazio rovovskom groznicom te je vraćen u Englesku kao invalid. Do kraja rata ubijeni su gotovo svi ljudi s kojima je služio u bataljunu.
Ratne traume
Iako su Tolkienova ratna iskustva možda dodala dubinu i autentičnost mitološkom svijetu koji je stvorio, sam je autor uvijek tvrdio da nije napisao Gospodara prstenova kao alegoriju za Prvi svjetski rat, niti bilo koji drugi događaj iz povijesti.
-Možete otići na Shakespeareovu dramu i ona će vas podsjetiti na stvari o kojima i sami razmišljate, ali to nije alegorija. Danas mnogi uspoređuju Prsten s atomskom bombom i vjeruju da sam na to mislio ali nisam, ustvrdio je pisac.
Teme koje on opisuje - rat i trauma, industrijalizacija i pljačkanje, korupcija, moć i te prijateljstvo koje može iscijeliti ljude- nadilaze određeni događaj ili vrijeme.
Gospodar prstenova ujedno otvara pitanja o tome kako smrt i trauma sukoba nepovratno mijenjaju ljude.
To su osjetili mnogi vojnici koji su služili u Prvom svjetskom ratu po povratku kući, dočekani od onih koji nisu bili u stanju shvatiti što im se dogodilo.
Tako i hobiti Frodo i Sam po povratku kući otkrivaju da se njihov svijet promijenio a ni oni nikada više neće biti isti.
-Jedan je recenzent jednom rekao da je to vesela knjiga, zar ne?" rekao je Tolkien za BBC.
-Svi dobri dečki dolaze kući i svi su sretni. To nije istina, naravno. Sigurno nije ni pročitao knjigu, zaključio je pisac.
