Istaknuti hrvatski pjesnik, diplomat i liječnik rođen u Selcima na Braču, Drago Štambuk, koji je tiskao preko 70 knjiga poezije, florilegija i eseja, a dobitnik je brojnih književnih i mirovnih nagrada, održat će poetski recital nazvan "Dioklecijanov prah" u četvrtak, 1. kolovoza u 21 sat u Dioklecijanovim podrumima u sklopu Splitskog ljeta.
- "Dioklecijanov prah" je jedna starodrevna pjesma koju sam napisao prije 40 - 50 godina u Luxoru. Ona spominje Luxor, Vestibul i svu tu parafenaliju Dioklecijanove palače, a ovaj recital bi se trebao ukorijeniti u drevnu prošlost, u dalmatinsko-zavičajno podneblje i u sve ono što nas čini zavičajnicima i ljudima ovoga grada i ove južne domaje.
Dakle, ukorijenjenost, dalmatinstvo, prošlost i daljnja i bliža - sve je to nekako inkorporirano. Pomalo antejski doživljavam ovaj recital jer iz ovoga tla sam izniknuo i ovom tlu se u recitalu vraćam. Bit će pjesama iz svih razdoblja, ima starih, novih, ima čakavskoga, štokavskoga, dakle integracijski recital koji je prvenstveno zavičajni i niče iz ovog poneblja, iz ovog tla, najavio je pjesnik.
Ča-kaj-što
Drago Štambuk rođen je 1950. godine, gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu, subspecijalizirao gastroenterologiju i hepatologiju, te završio poslijediplomski studij iz eksperimentalne biologije. Bavio se znanstvenim istraživanjem bolesti jetre i radio na cjepivu protiv AIDS-a u Londonu.
Imenovanjem hrvatske Vlade 17. svibnja 1991. postaje opunomoćenim predstavnikom Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji i voditeljem Ureda RH, a od siječnja 1995. veleposlanikom je RH u mnogim zemljama: Indiji i Šri Lanki, Egiptu i susjednim arapskim zemljama, Japanu, Južnoj Koreji, Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, trenutno u Iranu i Pakistanu.
Na Harvardskom sveučilištu (2001.-2002.) proučavao je odnos principa i interesa u procesima donošenja političkih odluka, odnose prava i moći, te etiku u međunarodnim odnosima. Doživotni je harvardski Fellow (WCFIA).
Autor je i cjeloživotni promicatelj Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što.
Poeta oliveatus
Trojstvenu narav hrvatskoga jezika predstavlja u praksi svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva ča-kaj-što koju je utemeljio 1991. u svojem rodnom mjestu gdje se svakog ljeta jednog od pjesnika iz triju hrvatskih stilizacija proglašava poeta oliveatus, kruni ga se maslinovim vijencem, a stihovi mu se uklešu na mramornu ploču Zida od poezije.
Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što na njegov je prijedlog proglašena kulturnim dobrom i uvrštena 2019. na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Autor je 40 medicinskih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima.
Poezija mu je prevedena na brojne jezike, a o njoj su pisali afirmirani strani književnici. Kritika ga smatra jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika, iznimno otvorena i tematski razvedena djela.