StoryEditor
Ostalošest stoljeća europe

Dr. sc. Anđelka Galić za koncept i trogodišnje vođenje ‘Projekta Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini‘ dobila nagradu ‘Slobodne‘ za umjetnost

21. lipnja 2020. - 11:10
Dr. sc. Anđelka Galić u pripremi izložbe 'Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini'Damir Krajač/hanza media

Godišnju nagradu našeg lista za područje umjetnosti "Jure Kaštelan" dobili su dr. sc. Anđelka Galić i autorski tim projekta "Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini". Dr. sc. Anđelka Galić, rođena Drnišanka, muzejska je savjetnica u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, koji je nositelj projekta i u kojemu je izložba o Visovcu i postavljena u studenom prošle godine.

Anđelka Galić apsolvirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je doktorirala s disertacijom o ciklusu talijanskoga grafičara 18. st. G. B. Piranesija u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje je danas u zvanju znanstvene suradnice. Iskustvo rada u medijima, koje je stekla zahvaljujući studiju novinarstva, zamijenila je za prvu ljubav – povijest umjetnosti.

Rano iskustvo u temeljnoj profesiji započelo je Galeriji "Izlozi", u kojoj je u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti priredila brojne izložbe grafika i fotografija istaknutih hrvatskih umjetnika – Miroslava Šuteja, Ferdinanda Kulmera, Ivice Šiška, Frane Para, Ive Šebalja i drugih.

image
Jedan od eksponata s izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt
Darko Tomaš/hanza media

U Muzeju za umjetnost i obrt zaposlena je već trideset godina, kao kustosica, viša kustosica i muzejska savjetnica, i u svojoj se matičnoj instituciji, uz rad na zbirkama, profesionalno ostvarila u koncipiranju i realizaciji velikih kulturoloških projekata (Secesija u Hrvatskoj, Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt, Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata…), autorica i koautorica zapaženih izložbi, koje su nakon Muzeja bile postavljene u muzejima izvan Hrvatske (u Sloveniji, Italiji i Austriji). Nakon niza ostvarenih projekata, svoj autorski udio u izložbi i monografiji o Visovcu kao mitskome mjestu naše povijesti i tradicije – duhovne, kulturne i identitetske – smatra vrhuncem i logičnom završnicom svoje profesionalne karijere.

STRUČNJACI ZA BOSANICU

Naša laureatkinja napominje kako ju je ovaj zadnji projekt, uza sve napore i silnu odgovornost koju je sa sobom nosio, s druge strane duhovno obogatio. Nakon razdoblja i trenutaka kada se realizacija složenog i dugotrajnog procesa priprema i koordinacije golemog tima stručnjaka, te zahtjevnih postupaka i iznalaženja dodatnih izvora financiranja restauratorskih zahvata i zahtjevne multimedijske muzejske prezentacije činila neizglednom, iznova su se nalazila rješenja.

Ustrajnost ističe kao ključnu oznaku osobnosti i profesionalnog creda, koja korespondira s motom visovačkih franjevaca koji su tijekom proteklih šest stoljeća duge i teške povijesti, obilježene ratovima, tuđinskom vlašću i brojnim nedaćama – ostali na Biloj Stini i sačuvali nam dragocjen korpus kulturne i umjetničke baštine, te očuvali duhovni i kulturni biser prirodne i kulturne baštine, dugo skrivan od očiju javnosti, posjetitelja Visovca, ali i stručne javnosti.

Golem tim stručnjaka sudjelovao je u procesu valorizacije, stručne i znanstvene obrade, na konzervatorskim i restauratorskim zahvatima i muzejskoj prezentaciji pod krovom najveće i središnje baštinske institucije u Hrvatskoj – Muzeja za umjetnost i obrt. Našlo se među njima povjesničara umjetnosti, konzervatora i restauratora, povjesničara, teologa, filologa, restauratora, muzikologa, teologa, arhitekata... Napokon, trebali su one koji će prevesti drevne turske listine i carske fermane, i s turskog i s bosanice.

image
Eksponati sa zagrebačke izložbe
Darko Tomaš/hanza media

Anđelka Galić posebno ističe važnost MUO-a kao nositelja projekta i HRZ-a kao partnera u realizaciji projekta koji je još 2016. inicirao Ivica Lovrić, pročelnik gradskog Ureda za kulturu, obrazovanje i sport, Provincije Presvetog Otkupitelja i visovačkog gvardijana fra Božu Duvnjaka, koji je označen i kao član tima, koji se bilježi kao suradnik na zahtjevnom projektu i najzauzetiji gvardijan na obnovi Visovca u proteklih šest stoljeća. Napominje važnost projekta u svrhu revalorizacije zbirke u svjetlu recentnih istraživanja, restauriranja i obnove pokretne baštine zahvaljujući Ministarstvu kulture RH i Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba.

S KRKE U EUROPU

Povijest i značenje Visovca nadilaze značenje Provincije, neposrednog geografskog okruženja i Dalmacije. Sačuvano, stoljećima prikupljano kulturno i umjetničko blago dio je šire duhovne i kulturne povijesti, hrvatske i europske, koje je u segmentima zbirki Visovca – slikarstva, skulpture, liturgijskog posuđa, liturgijskog ruha, pisane i glazbene baštine – usporedivo s onodobnim intelektualnim, duhovnim, kulturnim i umjetničkim središtima Europe.

Na velikoj udaljenosti od središta u kojima se formirala likovna, glazbena kultura i kultura pisane riječi, na Biloj Stini sidrio se duh europskog kulturnog ozračja, potvrđujući šest stoljeća dugu pripadnost visovačke kulturne i umjetničke baštine zapadnoeuropskom kulturnom krugu.

"Projekt Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj stini", zahvaljujući projektu koji je koncipirala i vodila dr. sc. Anđelka Galić u Muzeju za umjetnost i obrt, visoko je i trajno upisao vrijednost umjetničke i kulturne baštine Visovca na mapu kulturne i umjetničke baštine Dalmacije, Hrvatske i Europe.

Izložba je u MUO-u postigla velik uspjeh, umjetnine su restaurirane i vraćene na Visovac, nakon čega slijedi sljedeći, još zahtjevniji projekt uređenja samostana i osiguranja uvjeta za čuvanje izlaganje umjetnina – koji je već ovom izložbom otvorio drugu etapu skrbi za budućnost obnovljenog visovačkog blaga, koje treba sačuvati za buduće naraštaje.

Izdvojeno

11. kolovoz 2020 16:55