Na novoj pozornici na Marjanu publika će uskoro premijerno pogledati Balet³, plesni triptih kojim će se predstaviti tri potpuno različita koreografska rukopisa. V. d. ravnateljice Baleta HNK Split Mirna Sporiš Miani te koreografi Lukas Zuschlag i Takuya Sumitomo svaki su stvorili vlastitu priču, ali zajednička im je snažna povezanost s glazbom i povjerenje koje su pronašli u splitskom baletnom ansamblu.
‘Glazba mi govori koji pokret trebam napraviti‘
Prvi dio večeri potpisuje Mirna Sporiš Miani, koja je koreografiju gradila na Gershwinovoj Rapsodiji u plavom.
- Glazba me najviše inspirira. Kad koreografiram, svaki takt i svaka nota kao da mi govore koji pokret trebam napraviti. Ne znam kako rade drugi koreografi, svatko ima svoj način stvaranja, ali meni glazba daje jako puno. Kao što se u glazbi izmjenjuju solo dionice i cijeli orkestar, tako gradim solističke i skupne plesove te cijelu koreografiju, kaže.
Uz samu glazbu inspirirala ju je i atmosfera dvadesetih godina prošlog stoljeća.
- To su dvadesete godine, Gershwin, jazz i Gatsby, pa smo i kostime napravili u tom stilu. Imamo haljine s resicama i detalje karakteristične za to razdoblje. Jedino što sam dodala kao nešto drugačije jest uživo klarinetista na početku i na kraju predstave. Sve tri koreografije izvode se na snimljenu glazbu, ali meni je bilo važno da predstava započne živim zvukom. Zato će na početku nastupiti mladi klarinetist Baldo Šale iz Glazbene škole Josip Hatze.
Njezin je dio triptiha, kaže, drugačiji od preostala dva.
- Moj je dio neoklasičan. Plesačice plešu na špicama, pokret je klasičniji i ostala sam u tom izrazu jer mi uz ovu glazbu nije odgovaralo raditi nešto izrazito moderno. Druga dva djela puno su suvremenija pa će publika odmah primijetiti razliku u stilu.
Nova pozornica na Marjanu za plesače donosi i posebne izazove.
- Kad se pleše vani, nikad ne znaš što će biti. Scena može biti potpuno suha, a pet minuta prije predstave zbog vlage postati skliska. To je uvijek veliki upitnik. S jedne strane imate prekrasan ugođaj, povjetarac i osjećaj slobode, a s druge morate biti puno oprezniji nego u kazalištu.
Ipak, nova joj se lokacija posebno sviđa.
- Pozornica je ogromna. Imamo petnaest metara prostora za ples i to je za plesače iznimno inspirativno. Mogu napraviti veće skokove i šire pokrete. Osim toga, nema okolne buke ni kafića pa publika zaista može uživati u predstavi.
Posebno ističe rad sa splitskim ansamblom.
- Plesači su toliko profesionalni i tehnički sposobni da su i kolege koreografi ostali iznenađeni. Bilo je teško odlučiti tko će plesati koju ulogu jer su svi bili izvrsni. Ono što mi je bilo najvažnije jest da plesači uživaju u onome što plešu. Ako nešto nekome nije odgovaralo, uvijek sam bila spremna prilagoditi koreografiju. Mislim da je upravo ta sloboda ono što plesači najviše cijene.
Vjeruje da će predstava privući i publiku koja inače ne prati balet.
- Moja je ideja bila napraviti predstavu uz odličnu glazbu koja će privući publiku i u kojoj će plesači uživati. Splitsko ljeto ipak traži malo drukčiji pristup nego sezona u kazalištu. Htjela sam da predstava bude efektna, ali i laganija za gledanje. Gershwin, Rahmanjinov i Ravel glazba su koju gotovo svi poznaju. Čak i ako nikada niste gledali balet, ta će vas glazba dirnuti.
Dodaje kako vjeruje da će upravo zbog toga predstava dugo ostati na repertoaru.
- Kad gledam probe, stalno mi dođu suze od ganuća. Sve se tako lijepo posložilo, glazba, plesači, koreografi uz svesrdnu pomoć našeg vrijednog tehničkog osoblja. Imali smo malo vremena, ali kada vlada dobra atmosfera, sve ide glatko. Mislim da će ovo biti pravi ljetni hit.
Između razuma i srca
Drugi dio večeri potpisuje austrijski koreograf Lukas Zuschlag, kojemu povratak u Split nosi posebnu simboliku.
- Bio sam ovdje 2007. godine, na samom početku svoje karijere. Godinu prije dobio sam svoju prvu veliku ulogu Romea u Romeu i Juliji. U međuvremenu sam završio plesačku karijeru i postao umjetnički ravnatelj Baleta SNG u Ljubljani. Povratak u Split za mene je bio kao zatvaranje jednog lijepog životnog kruga.
Sa splitskim ansamblom radio je kratko, zbog obveza u Ljubljani, ali iskustvo opisuje vrlo pozitivnim.
- Volim raditi zajedno s plesačima. Ja njima dam nešto, oni meni vrate nešto svoje i taj dijalog uvijek donese najbolje rezultate.
Njegova koreografija istražuje unutarnji sukob između razuma i emocija.
- Na sceni su jedna žena i dvojica muškaraca pa se lako može pomisliti da je riječ o ljubavnom trokutu, ali zapravo nije. Predstava govori o trenutku kada nam glava govori jedno, a srce nešto sasvim drugo. Ponekad točno znamo što bismo trebali učiniti, ali srce želi nešto drugo i tada ostanemo zarobljeni između te dvije odluke.
Priznaje kako je riječ o vrlo osobnoj temi.
- Vrlo sam emotivna osoba i ne bih to mijenjao. Ali ponekad ipak moramo poslušati razum kako bismo napravili prostor za neka nova iskustva i nova sjećanja.
Val energije bez priče
Treći dio večeri donosi koreografiju japanskog umjetnika, nacionalnog prvaka HNK Zagreb Takuye Sumitoma na Ravelov Bolero.
- Moj Bolero potpuno je apstraktan. Nema glavne priče. Želio sam pokazati kako dvadeset i jedan plesač zajedno postaju jedan veliki val energije koji dolazi prema publici. To je cijeli koncept predstave.
Inspiraciju je pronašao upravo u glazbi.
- Ravel je govorio da ga je za Bolero inspirirao zvuk strojeva u tvornici. Kad slušam tu glazbu, osjećam kako energija neprestano raste. Zato smo cijeli koncept gradili oko otkucaja srca koji postupno postaju sve snažniji.
Najveći izazov bilo je održati napetost tijekom skladbe koja se neprestano ponavlja.
- Glazba stalno ponavlja isti motiv i nema priče koja bi vodila predstavu, pa je najveći izazov bio pronaći način da energija stalno raste. Međutim, nisam imao osjećaj da se mučimo. Plesači su bili sjajni i proces rada bio je zaista lijep.
Posebno ga je impresionirala brzina kojom je ansambl usvojio njegov način rada te nam otkriva kojem se dijelu najviše veseli.
- Moj stil nije klasični balet pa sam očekivao da će trebati više vremena da pronađemo zajednički jezik. Međutim, plesači su odmah razumjeli što želim i dodatno obogatili pokret svojim idejama. Mislim da će publiku posebno oduševiti drugi dio koreografije kada dvadeset plesača pleše potpuno sinkronizirano. Nije lako postići takvu usklađenost, ali mislim da smo došli do vrlo visoke razine.
Balet³ premijerno će biti izveden 22. srpnja u sklopu 72. Splitskog ljeta na novoj festivalskoj pozornici na Marjanu, a publika će imati priliku vidjeti tri različita koreografska pogleda objedinjena glazbom Gershwina, Rahmanjinova i Ravela. Autori vjeruju da će spoj poznatih skladbi, različitih plesnih stilova i energije splitskog baletnog ansambla ovu predstavu učiniti jednim od upečatljivijih plesnih naslova ovogodišnjeg festivala. Reprizne izvedbe na rasporedu su 23. i 24. srpnja u 21 sat.
Premijera je sve bliže, a mi smo zavirili na jednu od posljednjih proba Baleta HNK Split. Dok su plesači usavršavali završne detalje, s troje koreografa razgovarali smo o njihovim autorskim vizijama, inspiraciji i radu na novom plesnom triptihu. Kako je izgledala atmosfera na probi, pogledajte u našoj fotogaleriji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....