Priča počinje još davne 1997., kad su ekolozi i istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania, Daniel Janzen i njegova supruga Winnie Hallwachs, došli na ideju koja je u to vrijeme zvučala u najmanju ruku neobično, ako ne i potpuno suludo. Oni su se, naime, obratili kostarikanskoj tvrtki za proizvodnju sokova Del Oro s ponudom koja se ne odbija: ako tvrtka donira dio svog zemljišta Nacionalnom parku Guanacaste, dobit će besplatnu dozvolu za odlaganje svojih organskih otpadaka na uništenom, posve opustošenom poljoprivrednom tlu uz rub parka.
Tlo o kojem je bila riječ bilo je potpuno iscrpljeno i degradirano desetljećima intenzivnog uzgoja stoke i sječe šuma. Njime je dominirala invazivna trava koja je onemogućavala rast bilo kakvog drveća ili autohtonog bilja. Tvrtka Del Oro objeručke je prihvatila ponudu jer je zbrinjavanje kora od naranče za njih predstavljalo ogroman financijski trošak.
Naravno da se i kore koriste u nizu recepata, no skašenog otpada naranče bilo je previše i bilo ga je nemoguće obraditi dalje. U roku od samo godinu dana, flotila teretnih kamiona istovarila je više od 12.000 tona kora od naranče na zadanu parcelu. Rezultat je bio ružan prizor – golema polja prekrivena debelim, gnjilim slojem narančaste kaše koja je zaudarala kilometrima uokolo.
Rat konkurentskih tvrtki i napadni prekid projekta
Na mjestu eksperimenta postavljen je i znak kako bi istraživači kasnije mogli pronaći točnu lokaciju. No eksperiment je iznenada naišao na nepremostivu prepreku. Konkurentska tvrtka za preradu voća, TicoFrut, optužila je Del Oro za zagađivanje okoliša i odlaganje industrijskog otpada u zaštićenom području. Pokrenut je sudski postupak, a Vrhovni sud Kostarike na kraju je presudio u korist TicoFruta. Projekt je izrekom obustavljen, odlaganje je strogo zabranjeno, a čitava parcela je napuštena, ograđena i prepuštena zaboravu. Svi su smatrali da je područje trajno uništeno i zagađeno.
Tako je bilo sve do 2013. godine, kada je Timothy Treuer, mladi znanstvenik sa Sveučilišta Princeton, odlučio ponovno locirati točno mjesto gdje su kore bile odbačene kako bi istražio dugoročne posljedice. Kada je sa svojim timom stigao na teren, doživjeli su potpuni šok – nisu uopće mogli pronaći parcelu. Područje koje je nekada bilo označeno kao golet s gnjilim otpadom u potpunosti je nestalo s karte.
Čudo iz tla: nastanak bujne i neprohodne prašume
Nakon višesatnog probijanja kroz teren i korištenja GPS uređaja, znanstvenici su konačno pronašli stari, požutjeli drveni znak koji je označavao granicu nekadašnjeg eksperimenta. Zapanjili su se kada su shvatili da stoje usred guste, neprohodne i bujne prašume. Nakon 16 godina na površini na koju su bile odložena kore od naranče zabilježeno je 176 posto više nadzemne biomase nego na susjednom, netretiranom području.
Analize tla pokazale su i povećane količine važnih makro i mikronutrijenata. Debeli sloj organskog otpada pritom je potisnuo postojeće invazivne i neautohtone trave, a hranjive tvari iz raspadajuće kore pomogle su prirodnoj obnovi vegetacije. I ono što je posebno zanimljivo: nakon početnog istovara otpada nije bilo potrebno kontinuirano održavanje tog područja. Šuma se počela obnavljati prirodnim putem.
Detaljne analize tla i biomase obavljene na Princetonu pokazale su nevjerojatne rezultate.
Bogatstvo nutrijenata: Kore od naranče u nekoliko su se godina potpuno razgradile i obogatile tlo ključnim nutrijentima poput kalija, fosfora i dušika.
Uništenje invazivnih vrsta: Sloj kora u potpunosti je ugušio i uništio opasnu invazivnu travu, otvorivši put autohtonim sjemenkama drveća da pustiti duboko korijenje.
Bogatstvo životinjskog svijeta: U novoizgrađenoj šumi zabilježen je drastičan povratak divljih životinja, ptica i rijetkih vrsta kukaca.
Znanstveni rad objavljen u časopisu Restoration Ecology dokazao je da poljoprivredni otpad, uz pravilno usmjeravanje, može poslužiti kao iznimno jeftin i učinkovit alat za revitalizaciju uništenih ekosustava diljem planeta. Ono što je započelo kao korporativni otpad i pravni skandal, pretvorilo se u jedan od najimpresivnijih ekoloških preokreta u povijesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....