StoryEditor
PanoramaKREŠIMIR MIŠAK

‘Dok postoji čudno, svijet i život ostaju misteriji koji se mogu živjeti, ali ne uvijek i shvatiti. Da mogu, bilo bi to prilično dosadno!‘

Piše Olgica Grizelj-Ivić
16. svibnja 2021. - 16:59
Ivo Ravlic/Cropix

Ima li netko tko baš nikada nije na televiziji pogledao emisiju "Na rubu znanosti"? Ili, ako baš ima takvih, ima li netko tko nije čuo za Krešimira Mišaka, onog ozbiljnog momka koji je prije dvadeset godina počeo na male ekrane dovoditi stručnjake svih profila koji su nam tada govorili o nekim stvarima, problemima, pojavama... o kakvima nećete puno saznati ni u jednom drugom mediju.

Nakon što je neki dan Krešimir Mišak objavio i svoju prvu knjigu o čudnim stvarima, nazvanu kako joj i priliči: "Čudno", pitali smo ga najjednostavnije pitanje: kako je zakoračio u svijet čudnog?

U novinarstvu se često dogodi da mladi novinari igrom slučaja zađu u neko područje kojim se poslije bave cijeli život. No, kod Krešimira Mišaka priča je bila malo drukčija.

- Kao što ste rekli, neki zakorače u neko područje slučajno pa tu ostanu cijeli život, a rijetki pak to učine ciljano, pa sad – pitanje glasi jesam li bio tim temama sklon i prije ili ne. No, potrebno je razmotriti i sljedeću mogućnost – da je nešto i slučajno i neslučajno. Za istovremeno prihvaćanje dva takva suprotstavljena stava jedini smisleni odgovor se može naći ako se u formulu stavi i faktor sudbine, kao nekog napisanog scenarija u čijim fazama sudjelujemo i kada to ne znamo. Ideja emisije došla je od tadašnjeg urednika Znanstvenog programa Domagoja Burića, kao jedne od četiri emisije različitih tematskih usmjerenja koje su se smjenjivale ponedjeljkom. Ostale tri su ubrzo, unutar godinu dana, nestale, i ostala je “Na rubu znanosti” svakog

ponedjeljka. Slučajno ili “slučajno” je tu emisiju predložio baš meni. Jer on u tom trenutku nije znao da sam u prethodnih deset godina kupio sve tada postojeće knjige iz graničnih područja ljudskog znanja (kojih je bilo puno manje, a devedesetih godina prošlog stoljeća i internet se tek pojavljivao), te sam već tada bio pravi “doktor” za Atlantidu i srodne teme, uz puno muke i strpljivosti sam iz SAD-a naručivao knjige poput “Forbidden Archeology” (900 stranica sitnog teksta) koje sam fanatično čitao, zbog čega svi moji znanci podrazumijevaju da sam sam došao na ideju emisije, što nisam. No, ni interesi iz 1990-ih nisu se

pojavili iz vakuuma već su se nadovezali na značajnu količinu knjiga slične tematike kojima sam još kao klinac bio okružen kao dio bogate biblioteke mog starog - NLO, Bermudski trokut, parapsihologija, Daniken itd. Njih, kao i knjige o svemiru, čitao sam od malih nogu, svakako sam i puno prije novinarstva već bio impregniran takvim temama. Ostalo je valjda – sudbina.

18 uzbudljivih priča

Izdavanje najnovije knjige "Čudno" - "Almanah misterija i čudesa" namijenjen prvenstveno djeci, više očito nije sudbina, već logičan nastavak onoga čime je zaokupljen omiljeni televizijski voditelj, novinar, rock glazbenik... i naravno pisac.

Knjiga "Čudno" izišla je u izdanju MBbooksa, a to je njegova deveta knjiga, koja je za razliku od prethodnih nastala po konceptu "na rubu znanosti za mlade". Za čudni svijet uvijek ima mjesta, unatoč tome što mislimo da sve znamo. Na to nas Mišak i podsjeća u svojoj knjizi kad kaže:

- Danas smo navodno sve shvatili, svijet objasnili, izmjerili ga, prohodali ili preletjeli pa se čini da je malo mjesta ostalo za čudno.

No to je samo varka. Mnoge čudne stvari pokazuju da svijet nije u potpunosti ono što mislimo da jest.

U 18 uzbudljivih priča koje pobuđuju maštu i znatiželju Mišak istražuje teme poput divovskih izumrlih životinja, ukletih brodova s kojih su tajanstveno nestali svi putnici, stvarnih i izmišljenih vampira, kriptozoologije, telepatije, putovanja kroz vrijeme, arheoloških otkrića koja su u suprotnosti s uobičajenim poimanjem povijesti…

Mišak to čini na svoj način, izlažući dokaze, no ostavljajući i mjesta za propitivanja i poneku sumnju. Radoznale čitatelje ova knjiga vodi na putovanje od prapovijesti do budućnosti, od unutrašnjosti Zemlje do svemira, od dubina oceana do dubina onog što nam i dalje ostaje najskrovitije – našega uma.

- Dok postoji čudno, svijet i život ostaju misteriji koji se mogu živjeti, ali ne uvijek i shvatiti. Želimo li doista da svijet bude toliko mali da ga možemo obuhvatiti svojim razumom? Kada bi to bilo tako... pa bilo bi to uistinu čudno! Ali i prilično dosadno i predvidljivo! - kaže Krešimir Mišak. OLGICA IVIĆ GRIZELJ

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. lipanj 2021 10:16