Svi znaju za splitske, šibenske i dubrovačke naušnice, a sad će ljubitelji nakita moći uživati i u ciskim naušnicama! I to kakvim! Naušnicama starim više od tisuću godina. Starohrvatskim!
Pronađene su na arheološkom nalazištu Crkvine u Cisti Velikoj, na zapadu Imotske krajine i ostale bi samo kao spomenički nalaz koji se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu da ih mladi arhitekt iz Solina Josip Matijević nije odlučio lansirati kao modni dodatak.
U blizini ženina sela
On je već postao poznat kad je u potrazi za nekim posebnim darom ženi za godišnjicu braka, odlučio dati "iskovati" u zlatu solinske naušnice. A kad je vidio i da se, kako kaže, u blizini ženina sela Dobranje nalazi arheološko nalazište gdje su pronađene i razne naušnice, nije se dvoumio. I njih je odlučio "dignuti" iz Muzeja i dati napraviti repliku po uzoru na njih.
A raskošno je to i bogato arheološko nalazište gdje su naušnice tek jedan od pronađenih predmeta.
- Crkvine se nalaze u naselju Cista Velika, kasnoantički Trono, Imotske krajine, oko 200 metara južno od župne crkve sv. Jakova i magistralne prometnice Trilj - Imotski, pružene trasom antičke ceste Tilurij - Narona. U razdoblju od 1993. i 2007. godine na Crkvinama su otkriveni i u vidu arheološkog parka prezentirani ostaci složenog kompleksa antičkih profanih, ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina okruženih pripadajućim grobljima, a koji je nastao pokraj nekadašnje krške lokve u kojoj su otkriveni ulomci prapovijesnih – brončanodobnih posuda.
Ostaci pet različitih crkava podignutih na istim temeljima u razdoblju između sredine 5. i početka 10. stoljeća govore o promjenama koje su se na ovom području događale tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka. U istom sklopu otkrivene su dvije cisterne za kišnicu i prateće prostorije, među kojima je baptisterij s krsnim bazenom.
Bogatu zbirku pokretnih nalaza s lokaliteta čine ulomci antičkih nadgrobnih spomenika, ranokršćanskog kamenog namještaja, fragmenti fresko oslikane žbuke, stakleni, koštani, keramički i metalni predmeti te primjerci rimskog novca – kazuje nam Ljubomir Gudelj, kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, koji je radio na Crkvinama i najzaslužniji je za brojna otkrića na tom području. Sva su satkana u izložbu koja se može pogledati u MHAS-u, a među njima su i naušnice.
Dva para
- Na Crkvinama su pronađena dva para naušnica, tzv. žminjske naušnice jer su takve prvi put otkrivene u Istri i oni ih već uvelike brendiraju kao svoje. A mi smo se orijentirali na drugi par naušnica koje se mogu brendirati kao ciske, odnosno naušnice Imotske krajine – kaže Matijević.
- Pronađene su na jednoj pokojnici nama nepoznatog imena i datiraju iz 10. ili najkasnije 11. stoljeća, iz starohrvatskog razdoblja – pojašnjava nam Gudelj.
Bilo je to vrijeme kad su se pokojnici pokapali s nakitom. A nakit je jedna vrsta spomenika. O toj spomeničkoj baštini s Crkvina u Cisti Velikoj govorili su na predstavljanju kolekcije naušnica u Splitu upravo Gudelj i Matijević, dok je Tea Zamolla Biliškov dobila priliku na prezentaciji kao prava hostesa nositi repliku starih naušnica iz Ciste Velike.
- Okupile su nas tisuću godina stare naušnice iz srednjovjekovne Imotske županije koje su pronađene u Cisti Velikoj. Danas obnavljamo, da parafraziram Tina Ujevića, jedno maleno mjesto srca moga, spomenak Ciste, Imotskoga.
Ljudska vrsta ostavila je u Imotskoj krajini tragove postojanja od svojih početaka do današnjih dana. Prapovijesni humci, ilirske gradine, rimski ostaci, starohrvatske crkve, stećci, otomanski bunari i ruralni sklopovi, a danas OPG-ovi i kuće za odmor tihi su svjedoci neprekinuta življenja na tom krškom području.
Nigdje se ti tragovi ne prepliću tako intenzivno kao na arheološkom lokalitetu Crkvinama u Cisti Velikoj. Pored nalaza prapovijesne keramike, a na ostacima nepoznate rimske građevine prvi kršćani grade svoje crkve koje stradavaju na izmaku antike. Doseljeni Hrvati na njihovim temeljima grade svoje crkve.
Bizantski car Konstantin Porfirogenet navodi da je hrvatska kneževina bila podijeljena na jedanaest županija. Jedna od njih bila je Imotska županija. Tamo je u 11. stoljeću živjela Hrvatica nepoznata imena. U svojoj grobnici na Crkvinama ostavila nam je svoje naušnice. Njihova suvremena obrada sada je pred vama. Nakit je najljepši način da djevojci, supruzi, kćeri, punici ili svekrvi kažemo da je volimo.
Nakit je spomenik
Do sada su žene Imotske krajine nosile splitske, šibenske, dubrovačke ili koje druge naušnice, a od sada će napokon moći nositi nešto što se u toj starohrvatskoj županiji nosilo prije 1000 godina – zaključio je Josip Matijević, idejni začetnik izrade replike starohrvatskih naušnica iz Ciste Velike. Sve je to on zavio u jedan romantični celofan i povezao sa svjetskim trendom.
- Okupili smo se ovdje radi nakita. Nakit je ljudima oduvijek bio i zauvijek će biti važan. Kate Middleton se ponosi naušnicama koje joj je poklonila pokojna kraljica Elizabeta. Čitava radnja "Titanica" vrti se oko dijamantne ogrlice, a u "Gospodaru prstenova" oko prstena. Zaštitnik naše Splitsko-dalmatinske županije sv. Jeronim savjetuje u jednom pismu Ep, 130,20 pobožnu ženu: "Ljubi Sveto pismo i mudrost će te ljubiti; ljubi ga nježno, i ono će te čuvati. Neka ti ono bude poput tvojih ogrlica i tvojih naušnica."
Kad govorimo o Imotskoj krajini, ne možemo ne spomenuti Raosove "Prosjake i sinove", a tamo se pojmovi "zlato, Zlatka, zlatno" pojavljuju čak 113 puta. Naušnice se spominju samo jednom: "pomadice za lijepo lice, za ruse kose ukosnice, za ručice narukvice, za uhašca naušnice, za vrat bijeli đerdan cijeli."
Naš će narod reći da je čovjek odanle odakle mu je žena. Tako da sam danas slobodan govoriti ovdje ne samo kao Salonitanac nego kao i čovjek koji u Imotskoj krajini ima svog pravnog interesa. Ove tisuću godina stare naušnice iz srednjovjekovne Imotske županije su, naime, pronađene tek dva kilometra daleko od sela moje supruge – reče nam Josip Matijević.
Svjestan je kaže, da su "pored vjere i jezika najveće blago jednog naroda - njegovi kulturni spomenici. Povijest i kulturna ostavština nisu tek nešto što samo proučavamo nego i nešto što baštinimo, odnosno nasljeđujemo, a nasljeđe sa sobom ne nosi samo pravo vlasništva nego i dužnost skrbništva" – zaključuje mladi Salonitanac.
Naušnice s Crkvina izvorno su lijevane u srebru, a po uzoru na njih sad su napravljene u žutom zlatu. Ciske naušnice su svojom ljepotom već osvojile ženska srca na splitskoj promociji koja je pobudila neviđeno zanimanje. Zasad su napravljene u dvije kombinacije – okrugle s ukrasnim botunom i viseće s tom istom ukrasnom kuglom. Zasigurno još jedan dar po kojem će Cista i Imotska krajina biti poznata.
