Milijuni je poznaju kao Fridu iz ABBA-e, jedne od najuspješnijih pop grupa svih vremena, no iza života Anni-Frid Lyngstad krije se teška obiteljska priča čiji korijeni sežu u posljednje mjesece Drugog svjetskog rata.
Frida je rođena 1945. godine u Norveškoj. Njezina majka bila je Norvežanka, dok je otac bio njemački vojnik. Zbog takvog podrijetla pripadala generaciji djece koja su nakon završetka rata u Norveškoj nosila težak teret postupaka svojih roditelja.
Njihove majke bile su Norvežanke koje su tijekom njemačke okupacije imale veze s njemačkim vojnicima. Procjenjuje se da ih je bilo oko 50.000, a završetkom rata za mnoge od njih počelo je novo, iznimno teško razdoblje. Žene su pogrdno nazivane te su bile javno ponižavane, pritvarane, a neke i protjerivane iz zemlje. Dio djece odvojen je od majki. Za razliku od njih, norveški muškarci koji su se oženili Njemicama nisu bili izloženi jednakom postupanju.
Frida je odrasla u Švedskoj
Anni-Frid Lyngstad rođena je 1945. u Norveškoj, pred sam kraj Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije, kao kći 19-godišnje Norvežanke Synni Lyngstad i njemačkog časnika Alfreda Haasea. Nakon rata njezino je podrijetlo postalo težak teret. Frida je pripadala generaciji ratne djece povezane s nacističkom politikom koja je u Norveškoj ostavila posebno mračan trag.
Kako su pisali strani mediji, zbog straha od odmazde prema ženama koje su tijekom okupacije bile s Nijemcima i njihovoj djeci, Fridina majka i baka napustile su rodni kraj. Fridu je baka odvela preko granice u Švedsku, gdje je naposljetku odrasla. Njezina majka ubrzo je umrla od bolesti bubrega, sa samo 21 godinom. Desetljećima poslije djevojčica obilježena nacističkim nasljeđem postala je Frida iz ABBA-e, jedna od najvećih pop-zvijezda na svijetu.
Uz Agnethu Fältskog, Bennyja Anderssona i Björna Ulvaeusa postala je jedno od najprepoznatljivijih lica europske glazbe. Iza reflektora i planetarne popularnosti, međutim, ostala je priča o njezinu podrijetlu i vremenu u kojem su djeca poput nje bila obilježavana zbog toga tko su im bili roditelji.
Nacisti su u Norvežankama vidjeli svoj rasni ideal
Fridina životna priča često se spominje i u kontekstu nacističkog programa Lebensborn, koji je 1935. godine pokrenuo SS pod vodstvom Heinricha Himmlera.
Program je nastao kao dio nacističke opsesije stvaranjem takozvane "arijevske" populacije. Žene i djeca koji su zadovoljavali njihove rasne kriterije smatrani su posebno poželjnima, a Norveška je zbog nacističke predodžbe o nordijskom izgledu imala posebno mjesto u toj ideologiji.
Njemačke vojnike poticalo se da imaju djecu sa ženama koje su nacisti smatrali rasno podobnima. Lebensborn se tijekom rata proširio, a nacistička politika otišla je mnogo dalje od poticanja rađanja. Na okupiranim područjima otimala su se djeca koja su prema nacističkim kriterijima izgledala dovoljno "arijevski", nakon čega su germanizirana i davana njemačkim obiteljima.
Procjenjuje se da je u Lebensbornovim ustanovama rođeno do 20.000 djece, iako točan broj zbog uništenih i nepotpunih dokumenata nikada nije utvrđen.
Norveška se ispričala desetljećima poslije
Za Fridu je život u Švedskoj donio potpuno drukčiju budućnost. Postala je svjetska glazbena zvijezda i članica sastava čije pjesme i danas poznaju generacije. Tisuće druge djece rođene u sličnim okolnostima nisu imale takvu sudbinu. Nakon rata mnogi su bili izloženi diskriminaciji i društvenom odbacivanju, a neki su završili u domovima.
Razmjeri nepravde koju su doživjele njihove majke službeno su priznati tek desetljećima poslije.
Norveška premijerka Erna Solberg 2018. godine ispričala se u ime vlade ženama koje su bile kažnjavane i ponižavane zbog svojih odnosa s njemačkim vojnicima.
"Za mnoge je to bila samo tinejdžerska ljubav, za neke ljubav njihova života s neprijateljskim vojnikom ili nevini flert koji je ostavio trag do kraja života", poručila je tada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....