Nagradu za životno djelo za novinarstvo primio splitski fotoreporter Stanko Karaman: život je posvetio ljudima Dalmacije

Stanko Karaman jedan je od najprepoznatljivijih i najpoznatijih fotoreportera Slobodne Dalmacije.

Novinarstvom se počeo baviti 1964. godine kao član splitskog dopisništva Vjesnika, a 1968. godine prelazi u “Slobodnu”, u kojoj je proveo cijeli radni vijek, do 2006. godine, kada odlazi u mirovinu. Stanko je jedan od najstarijih živućih fotoreportera, ujedno i vršnjak “Slobodne”, klasik koji je prošao sve tehnike stvaranja, od filma 6x6 do digitalne fotografije.

U “Slobodnoj”, koja je u to vrijeme imala najcjenjenije fotoreportere u bivšoj državi, obnašao je funkciju voditelja Fotoslužbe osam godina. Ujedno je bio i član uređivačkog kolegija “Slobodne”.

Dobitnik je brojnih nagrada za svoje fotografije, a njegovi radovi iz Domovinskog rata pohranjeni su u arhivu Ministarstva obrane RH.

Glavna urednica Slobodne Dalmacije, Sandra Lapenda Lemo, uručila je Stanku Karamanu veliko priznanje

Jakov Prkić/Cropix

Posebno valja naglasiti Karamanove motive Dalmatinske zagore stvarane u vremenskom rasponu od preko četrdeset godina. Kvaliteta crno-bijelih fotografskih zapisa Stanka svrstavaju u istinske velikane novinske, dokumentarne i umjetničke fotografije, za koje će se vrlo brzo pronaći mjesta u muzejskim zbirkama.

Stanko je bilježio fotoaparatom gotovo sve najvažnije događaje od 60-ih do 2000-ih godina prošlog stoljeća. Od snimaka najslavnije epohe Hajduka, glazbenih početaka Miše i Olivera, trijumfa Jugoplastike, do Mediterana kakav danas ne postoji osim na starim kartolinama.

Volio je Stanko cijeli svoj život ljude Dalmacije i posvetio im je svoj radni i životni vijek. Pamtimo ga kao jednog od najvećih i najvažnijih fotoreportera “Slobodne” stasalih uz velikane Danila Kabića, Petra Jovića-Pempeka i Andru Damjanića.

Stanko Karaman često ističe da nije fotograf, već fotoreporter. To je njegov moto jer njegove fotografije sadrže “urednu legendu”. Radi se o staroj novinarskoj školi u kojoj je svaki novinarski početnik morao znati odgovoriti na pet osnovnih pitanja i napisati suvislu vijest. Njegovo područje snimanja najčešće su bili Dalmacija, sport i estrada. Često je šetao po škrtoj i gruboj Dalmatinskoj zagori, koja ostavlja vidljive posljedice na licima sjajno portretiranih staraca, starica, težaka..., do hedonističkih prizora na moru i na kraju. Od života u sirotinjskim straćarama usred grada do raskošnih svjetala Splitskog festivala ili splitskih nogometnih i košarkaških pozornica.

Jakov Prkić/Cropix