Hladan dah bure, u nedjelju, 12. siječnja već je u ranim jutarnjim satima šibao obale Dalmacije, ledio more i nosio sol kroz zrak. Svakih nekoliko minuta, pogledi su se dizali prema nebu, a pitanje je visjelo u zraku: “Hoće li trajekt za Šoltu danas isploviti?” Valovi su bili sve veći, a bura sve jača. No ni hladnoća, ni nesigurnost plovidbe nisu omeli one koji su željeli čuti priče o Šolti – priče koje prkose vremenu jednako kao i ljudi koji su stoljećima opstajali na ovom otoku.
Tako je, unatoč buri koja je tog dana pokazivala svoju snagu, Šolta, otok bogate povijesti i tradicije, na ideju koja je potaknuta kroz projekt Splitsko Dalmatinske županije “Dalmacija storytelling destinacija”, doživjela novu dimenziju oživljavanja svoje kulturne baštine i okupila malu, ali odlučnu skupinu posjetitelja.
U sklopu nacionalnog projekta ‘Upoznaj svoju zemlju‘, Šolta je postala jedno od 50 mjesta diljem Hrvatske koje je otvorilo svoja vrata za besplatne tematske ture. Ovaj projekt, pod okriljem Udruge turističkih vodiča Hrvatske, ima plemenitu misiju - potaknuti građane da bolje upoznaju svoju zemlju, njenu povijest, tradiciju i baštinu. Na Šolti nismo upoznali idealizirani otok s turističkih brošura, već stvaran svijet prožet kamenom, trudom i borbom s prirodom.
Vodiči otoka Šolte su objeručke prihvatili ideju koju je podržala i TZO Šolta. Direktorica TZO Šolte, Maja Radman, koja je istaknula važnost ovog projekta. - Ovaj projekt od iznimne je važnosti za očuvanje i promociju lokalne povijesti i tradicije, jer spaja edukaciju, zabavu i autentično iskustvo storytellinga, privlačeći posjetitelje koji traže nešto više od običnog odmora. Ovakvi turisti često postaju ambasadori lokalne kulture, dijeleći svoja iskustva s drugima. Organizacija ovakvih događanja potiče zajednicu na suradnju i jača socijalne veze među stanovnicima.Time se stvara osjećaj zajedništva i pripadnosti, što je ključno za održavanje lokalne kulture.
Otok prožet snagom čovjeka i kamena
Oni koji su uspjeli doći, unatoč surovim uvjetima, nisu požalili. Na samo 45 minuta od Splita, otkrio im se svijet toliko drugačiji, a opet tako blizak. Kroz povijesnu šetnju vođenu riječima turističkih vodiča Tea Tomića i Sandre Marie Vrandečić, Šolta nije bila samo destinacija – postala je živi svjedok prošlih vremena, utjelovljenje truda i borbe za opstanak.
Priče kamena i ljudi
Šetnja je započela u Grohotama, najstarijem naselju otoka. Teo Tomić, vodič koji svoje ture prilagođava dijalektu i duhu lokalne tradicije, poveo je sudionike kroz priču o crkvi sv. Stjepana i bazilici iz šestog stoljeća. Posjetili smo vječno počivalište naše slavne pjesnikinje Vesne Parun, te smo nastavili šetnju prema Ruića dvoru, poznatom mjestu po kultnoj seriji ‘ Velo misto ‘ i lijepog primjera tradicionalne gradnje. Zatim nas je Teo odveo do Slavića Kaštila, koji je primjer venecijanske graditeljske tradicije.
Pričajući kratku priču o Bratovštini sv. Stjepana Prvomučenika i njenom doprinosu u pomoći socijalno ugroženim stanovnicima mjesta, stigli smo i do kuće slikara naivca Eugena Đenka Buktenice, te završili šetnju na polaznoj točci, kod crkve sv. Stjepana. Svaki kamen, svaka gustirna i svaki ugao Grohota odisali su poviješću, svjedočeći o životu ljudi koji su ovdje živjeli prije nas. - Šolta te dopala, kaže Teo, referirajući se na staru izreku koja podsjeća na težak život otočana. - Ovo je mjesto gdje život nije ovisio samo o moru, nego o kamenu, trudu i buri.
Posebno dojmljiva bila je Teova priča o vodi, nekad rijetkom i dragocjenom resursu. Prisjetio se jedne zgode iz svog djetinjstva, kada je njegova ‘baba‘, žena koja je desetljećima nosila vodu kilometrima na glavi, čak i nakon što je voda stigla na otok, nastavila štedjeti svaku kap. " Sinko, iza male potribe ulij bokunić vode potićen, a ne pušćat svu tu vodu iz vodokotlića. Ne bi je ovako pušća da si svako malo hodi s maštilon na glavi šest kilometri do Kašnjega doca po vodu ka ja".
Snaga šoltanskih žena
Nakon Teove ture, sudionike je preuzela Sandra Maria Vrandečić, koja je utjelovila lik mlade Šoltanke s početka 20. stoljeća, i dočekala sudionike na prvoj izgrađenoj komunalnoj vodi Studenac. Kostimirana šetnja i kroz njezine riječi, žene otoka su oživjele – tihe junakinje koje su nosile terete teške gotovo kao i one same, radeći od jutra do mraka. Šoltanka je žena koja je živjela između polja, kuće i vinograda, boreći se s prirodnim i društvenim izazovima.
- Otok prije 100 godina bio je surov, ali život je bio ispunjen skromnošću, poštenjem i zajedništvom koje danas gotovo da zaboravljamo. Ove žene bile su ključ opstanka. Njihova snaga, upornost i skromnost učinile su Šoltu onim što je danas, kazala je Sandra, prenoseći posjetitelje u vrijeme kada je svaki dan bio borba za preživljavanje.
Sandra je inspiraciju za svoju priču pronašla u djelima šoltanskih autora poput Nikole Mateljana, Živana Bezića, Dinka Sule i Gordane Burice i drugih, koji su svojim radom sačuvali uspomene na prošlost. - Njihove priče čuvaju integritet povijesti i kulture otoka na kojem sam odrasla. Šoltanka koju predstavljam simbol je žena koje su živjele u duhu jednostavnosti otočkog života. Kroz njihove ruke otok je živio, dodala je.
Putovanje kroz vrijeme se nastavlja
Unatoč buri koja je parala lice i hladnoći koja je probijala do kostiju, priče o Šolti ugrijale su srca svih prisutnih. Kroz Tea i Sandru, otok je oživio – ne kao idealizirana turistička destinacija, već kao svjedok povijesti, života i rada ljudi koji su ovdje gradili i opstajali.
Turistička zajednica Šolte planira proširiti ponudu storytelling tura. - Sandra će osim svoje dnevne šetnje‘ Šoltanka‘, uvesti i noćne interpretativne ture kroz Grohote, dok Teo planira storytelling ture brodom do Dioklecijanovog ribnjaka u Nečujmu. Nove ture će dodatno obogatiti našu ponudu i pružiti posjetiteljima priliku da otkriju Šoltu na potpuno drugačiji način, naglasila direktorica TZO Šolte, Maja Radman.
Na kraju šetnje, sudionici su ostali s osjećajem dubokog poštovanja prema svemu što Šolta jest: priča o snazi, opstanku i ljepoti koja se krije u jednostavnosti. ‘Upoznaj svoju zemlju‘ nije samo projekt – to je poziv da bolje upoznamo sebe kroz prošlost naših predaka. Šolta je, i uz buru i hladnoću, pokazala da priče o trudu, kamenu i čovjeku nikada neće prestati nadahnjivati. Poznato je i da će iduća besplatna tura biti u travnju, nakon Uskrsa te vas TZO Šolte srdačno poziva da im se pridružite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....