U tih četiri desetljeća koliko se zna za AIDS i HIV medicina je znatno napredovala, ali unatoč tome ima puno neznanja i nesigurnosti. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je prilika za ispitivanje mitova o toj bolesti, piše Deutsche Welle.
Tvrdnja: Još uvijek je rašireno mišljenje da se osoba koja je zaražena HIV-om može prepoznati po izgledu jer je, recimo, izuzetno mršava. Na društvenim mrežama su mršave osobe često suočene s pitanjem jesu li zaražene, a ljudi koji su zaista zaraženi često čuju komentar da baš i ne izgledaju tako.
Činjenica: To je pogrešno.
Glasnogovornik Njemačke pomoći za osobe oboljele od AIDS-a Holger Wicht kaže: „HIV se ne vidi. Kada se čovjek zarazi, godinama se u tijelu odvija nešto što izvana uopće nije vidljivo." Samo prvi tjedan poslije zaražavanja mogu se, ali ne moraju, pojaviti simptomi sličnih gripi. Potom i oni nestaju.
Wicht kaže da teško oboljele ne treba poistovjetiti s ljudima koji u sebi nose virus. „AIDS je teška bolest, koja se pojavljuje ako se ne liječi infekcija. To su dvije potpuno različite stvari. AIDS je posljednji stadij, HIV je infekcija, a infekcija se ne vidi."
I program Ujedinjenih naroda za borbu protiv AIDS-a (UNAIDS) naglašava: "Osoba zaražena HIV-om može izgledati zdravo i osjećati se dobro i unatoč tome prenositi virus." Samo testiranje daje sigurnost.
Tvrdnja: Svi ljudi zaraženi ovim virusom jesu zarazni – tako misli najveći broj ljudi.
Činjenica: Pogrešno.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pojašnjava: „Ljudi zaraženi HIV-om koji su na antiretroviralnoj terapiji i kod kojih virus nije više mjerljiv, ne prenose HIV na seksualne partnere." Lijekovi sprečavaju razmnožavanje virusa u tijelu, a njihov broj se smanjuje do te mjere da ga obični testovi ne registriraju i tada seksualni partner ne može biti zaražen. „To stanje potiskivanja virusa može se promijeniti ako osoba više nema pristup lijekovima ili ako ih ne uzima kako je propisano“, upozoravaju stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. UNAIDS navodi da s virusom živi 39 milijuna ljudi širom svijeta. 71 posto njih su antiretroviralnom terapijom postigli smanjenje broja virusa ispod granice mjerljivosti ili je virus mjerljiv na tako niskoj razini da medicinski stručnjaci UN-a smatraju da je rizik od zaraze kod seksualnog odnosa bez zaštite „skoro nula ili zanemariv".
Tvrdnja: Još uvijek je rašireno mišljenje da se u svakodnevici može lako zaraziti.
Činjenica: Pogrešno.
Dobro je proučen način širenja virusa. Ljudski kontakti u svakodnevici ne dovode do zaraze. „Glavni put infekcije je seksualno prenošenje, ili drukčije rečeno, seksualni kontakt“, kaže Adrian Puren, direktor Nacionalnog instituta za zarazne bolesti (NICD) u Južnoj Africi. Ova zemlja je prema navodima UNAIDS-a teško pogođena ovom bolešću, svaka peta ili šesta osoba u dobi između 15 i 49 godina je zaražena. Inače, prenošenje virusa je moguće i u situacijama kada je netko izložen proizvodima s tragovima krvi, kao što je, recimo, upotrebljavana igla u bolnici ili prilikom konzumiranja droge. Teoretski je to moguće i transfuzijom krvi.
Međutim, davatelji krvi se najčešće dobro pregledaju prije nego što se njihova krv odobri za upotrebu. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da se u zemljama s visokim primanjima provjera vrši u 99,8 posto slučajeva, dok je u zemljama s nižim dohotkom provjera na razini od 76 posto.
Puren kaže da je treći način zaraze prenošenje virusa s majke na dijete za vrijeme trudnoće, porođaja ili dojenjem. Ali i u tim slučajevima lijekovi mogu drastično smanjiti rizik od prenošenja virusa. Prema podacima zdravstvene institucije CDC iz Sjedinjenih Američkih Država lijekovima se rizik od prenošenja virusa s majke na dijete može smanjiti na manje od jedan posto. Virus se prenosi samo određenim tjelesnim tekućinama. To su krv, sperma, vaginalne i rektalne izlučine, kao i majčino mlijeko. "HIV ne može dugo preživjeti izvan ljudskog tijela (na primjer na nekom predmetu) i ne može se razmnožavati izvan ljudskog organizma”, piše CDC.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se ne može zaraziti svakodnevnim kontaktima, rukovanjem, poljupcima ili kada se s nekim dijeli hrana ili voda. CDC ističe da je jedini izuzetak kada zaražena osoba novorođenčetu sažvače hranu kojom je hrani i kada zbog krvarenja u ustima u tu hranu dospije i krv.
Pljuvačka, suze i znoj nisu izvori zaraze. HIV se ne prenosi ni zrakom ili korištenjem istog WC-a, piše Deutsche Welle.