Ako vam je preuranjena jesen izazvala želju za jelima poput graha s kobasicama, fažola sa suvim mesom i ričeta, provjerite radite li uobičajene pogreške koje ometaju uživanje u glavnom sastojku spomenutih specijaliteta. Mogućnost da ih radite je poprilična, jer tako, nažalost, mnogi postupaju, a posljedice su neugodne - od tvrdog graha koji nikako da se skuha u potpunosti do probavnih tegoba različitog stupnja intenziteta.
Grah je pun vrijednih hranjivih sastojaka i zbog toga bismo ga trebali često konzumirati, no pored tih poželjnih elemenata sadrži i nepoželjne, u prvom redu oligosaharide koje ne možemo probaviti, ali su zato idealna hrana za mikroorganizme u debelom crijevu koje ih pretvaraju u plinove. Pored toga, njegova je ljuska mnogima teško probavljiva, a određeni postupci pri kuhanju mogu je dodatno otvrdnuti, što će grahu usporiti kuhanje i uzrokovati žilavost kožice koja ga obavija.
Kako bi vam grah u što većoj mjeri bio izvor hranjivih tvari, ali i užitka, a ne patnje, ovo su stvari na koje morate pripaziti.
Pod jedan, vodu u koju ste ga potopili obavezno bacite kad ga stavljate kuhati, a ako se ubrajate u one kojima grah lako naškodi bilo bi dobro da bacite i prvu vodu u koju ste ga stavili kuhati, čim proključa.
Pod dva, nemojte ga soliti za vrijeme kuhanja nego tek kad je gotovo potpuno skuhan. Sol će mu dodatno otvrdnuti ljusku i produljiti mu vrijeme kuhanja.
Pod tri, ako koristite grah iz limenke, obavezno ga isperite prije nego ga dodate u jelo jer ćete mu tako poboljšati probavljivost.
Ne pomogne li vam uvođenje navedenih promjena u pripremi graha, pokušajte probavljivost popraviti dodavanjem začina koji potiču stvaranje probavnih enzima i neutraliziraju plinove što ih izazivaju bakterije gosteći se vlaknima i šećerima iz graha - pomoći vam mogu bosiljak, metvica, kim, koromač i đumbir.