Liječnica specijalizirana za mikrobiom pokazala što jede za doručak, mnoge je iznenadila. Evo što joj se nađe na tanjuru

Mnogi godinama doručkuju gotovo isto: zdjelicu müslija, zobene pahuljice s malo voća ili komad peciva uz kavu. Takav obrok može biti sasvim ukusan, ali ako se uglavnom sastoji od ugljikohidrata, bez dovoljno proteina, masnoća i vlakana, glad se često javi mnogo ranije nego što očekujemo.

Zasitniji doručak obično izgleda raznovrsnije. Uz jaja ili svježi sir možete dodati grah, humus ili ostatak kuhane leće, zatim povrće, voće, orašaste plodove i nešto fermentirano poput jogurta, kefira ili kiselog povrća. Ne treba sve staviti na tanjur odjednom, ali dobro je da obrok ima izvor proteina, nešto vlakana i barem nekoliko biljnih namirnica.

Proteini i vlakna usporavaju probavu i pomažu da se sitost dulje zadrži, dok masnoća obroku daje punoću. Slatki müsli ili kaša s mnogo meda, sirupa i suhog voća mogu sadržavati poprilično šećera, a malo onoga što pruža dugotrajnu sitost i stabilnu energiju. 

/Shutterstock

Raznolikost je važna i zbog crijevne mikrobiote. Različite biljne namirnice donose različite vrste vlakana i biljnih spojeva kojima se hrane crijevne bakterije. 

Sve nam ovo već dugo ponavljaju nutricionisti, a u posljednje vrijeme i mnogi doktori specijalizirani za bolesti probavnog sustava. Odličnu i vrlo slikovitu objavu pronašli smo na Instagram profilu liječnice specijalizirane za mikrobiom, dr. Camille Stokholm. Liječnica je objavila snimke tanjura koje sebi priprema za doručak i priznala kako vjeruje da će prizori mnoge iznenaditi. 

- Izgleda li moj doručak drugačije od vašeg? Vjerojatno ima više vlakana, više proteina, više različitih biljnih vrsta, više boja i više fermentiranih namirnica - napisala je.

Shutterstock

- To su zapravo neke od velikih promjena koje sam uvela. Do prije nekoliko godina svakog sam dana jela istu zdjelicu mueslija ili zobene kaše. U tome je bilo vrlo malo proteina, masti i vlakana koji bi značajnije potaknuli mehanizme sitosti, a mnogo šećera koji bi izazvao paradoksalan skok razine hormona gladi grelina. Pored toga sam, jedući svaki dan istu hranu, uskraćivala svoj mikrobiom za raznoliku hranu kakva mu je potrebna - napisala je liječnica.

Takav doručak, priznala je i to, nije jelo koje se može na brzinu pojesti s nogu, ali, dodala je, ne mora iziskivati previše vremena za pripremu. U svakom slučaju, malo truda se puno isplati, a tvrdo kuhana jaja, konzervirani grah, slanutak i leća, prethodno narezano povrće i voće te čašica jogurta nešto su što svi možemo imati pri ruci za vrzo slaganje doručka koje će prijati ne samo nama, nego i našem mikrobiomu, a neće nam oduzeti puno više vremena od pripreme klasične zdjelice pahuljica za doručak.