StoryEditor
ZdravljeBITNO JE ZAJEDNIŠTVO

Astma mijenja privatni i profesionalni život, pacijenti užasno pate, odustaju od druženja, karijere, zbog nelagode i od terapije, a sve može drugačije! Vodeći stručnjaci savjetuju što poduzeti

12. svibnja 2021. - 12:33

Povodom obilježavanja Svjetskog dana astme, Hrvatsko torakalno društvo okupilo je vodeće domaće stručnjake za liječenje astme te objavilo upitnik koji će pacijentima pomoći pri samoprocjeni kontrole vlastite bolesti.

Na virtualnoj tribini stručnjaci su naglasili važnost redovitog korištenja propisanih terapija te pojasnili kako prečesto korištenje bronhodilatatora, takozvanih pumpica ili SABA inhalatora koji se najčešće povezuju uz astmu, iako donosi trenutno olakšanje, dugoročno otežava kontrolu bolesti te može povećati i rizik od nagle smrti oboljelih.

Iako oboljeli od astme nisu pod povećanim rizikom kad je riječ o COVID-19 pandemiji, stručnjaci ističu da bolesnici koji učestalo koriste bronhodilatatore ili velike količine kortikosteroida ipak spadaju u ugroženiju skupinu.

U Hrvatskoj, procjenjuje se, oko 250 tisuća osoba boluje od astme, a svaki drugi od njih (56 posto), ima nekontroliranu bolest, što ima posljedice ne samo za bolesnika, već i za njegovu obitelj, zdravstveni sustav, ali i ekonomsku situaciju, istaknula je dr. Marina Lampalo, internistica, subspecijalistica pulmologije.

Upravo je iz tih razloga izrazito važno s liječnikom napraviti detaljnu anamnezu s ciljem definiranja učinkovite terapije, ustvrdili su stručnjaci tijekom panel diskusije u organizaciji Hrvatskog torakalnog društva (Toraks), organizirane povodom Svjetskog dana astme.

"Prema podacima WHO-a, astma je na visokom mjestu po uzroku gubitka godina zdravog života, odnosno po broju godina života provedenih s invalidnošću.

Najviše pate naši pacijenti, kojima astma mijenja privatni i profesionalni život. Odustaju od druženja, aktivnosti, karijere, čujemo kako neki zbog nelagode odustaju i od korištenja terapije, što je potpuno pogrešno", objašnjava dr. Sanja Popović Grle, internistica-pulmologinja s KBC-a Zagreb, ističući da je, unatoč nizu nepoznanica, potrebno razbiti neke dugogodišnje mitove o astmi.

image
Latinka Basara, Tajana Jalušić-Glunčić, Sanja Popović Grle, Marina Lampalo
privatni album


- Visoku kontrolu bolesti možemo postići edukacijom pacijenata i ostalih dionika zdravstvenog sustava, te korištenjem kvalitetnih terapija. U skladu s promicanjem odgovornog stava prema kontroli astme, na stranicama Zaklade "Hrvatska kuća disanja" dostupan je upitnik koji pacijentima može pomoći da procijene koliko kvalitetno pristupaju liječenju i kontroli bolesti.

Plavi inhaler s oprezom

Tradicionalno se liječenje astme započinjalo kratkodjelujućim beta2-agonistom salbutamolom u inhaleru (SABA), koji se uzimao u slučaju otežanog disanja. Lijek je učinkovit za opuštanje suženih mišića dišnih putova, što je jedna od važnijih značajki astme, te bi se bronhi brzo opustili i oslobodili put protoku zraka iz vanjske atmosfere kroz dišne putove do dišnih mjehurića, alveola, i dalje u cirkulaciju i cijelo tijelo.

Bolesnici bi se zbog toga previše oslanjali na djelovanje salbutamola ili "plavog inhalera", ne znajući da će pretjeranom uporabom salbutamola sebi naškoditi, jer je lijek dizajniran za rijetko korištenje, po potrebi – i to samo ako je ta potreba za bronhodilatatorom mala i rijetka.

Bolesnici nisu znali da će prečestom uporabom SABA lijek prestati djelovati, da će produbiti pogoršanja ili egzacerbacije astme, te da više neće imati djelovanje u trenutku kada je najpotrebnije da se bronhi prošire, kaže dr. Popović Grle te podsjeća na to da je astma kronična upalna bolest dišnih putova i zbog toga treba liječiti upravo upalu.

Zlatni standard za liječenje upale su inhalacijski kortikosteroidi. Za liječenje astme koriste se u mikrodozama, koje ne rade nikakve nuspojave u organizmu, a dišne putove održavaju čistima i prohodnima za zrak i kisik. Kada je upala neliječena i previše izražena, nastaje posljedica te upale – suženje mišića bronha, i tada se javlja potreba bolesnika za "plavim inhalerom".

Trebaju biti partneri

Upravo takav bolesnik treba se javiti liječniku, kako bi zajedno bolesnik i liječnik otkrili uzroke te situacije, vidjeli uzima li bolesnik pravu, temeljnu terapiju inhalacijskim koritkosteroidom redovito, čak i onda kada se osjeća zdravo, jer će samo na taj način osjećati se dobro, bez naglih pogoršanja, uz dobro podnošenje tjelesnih napora, i neće imati potrebu za uzimanjem brzodjelujućeg bronhodilatatora - "plavog inhalera" (SABA).

Liječnik i bolesnik trebaju biti partneri u pronalaženju najbolje terapije za astmu u inhaleru koji baš njima najbolje odgovara, bilo da je to inhaler s odmjerenom dozom (MDI) ili inhaler sa suhim prahom (DPI), također trebaju djelovati partnerski kako bi primijenili preventivne mjere namijenjene bolesnikovom načinu života, i kako bi sve komorbiditete koje bolesnik ima liječili na odgovarajući način.

Treća kutija - alarm

- Prečesta i redovita uporaba salbutamola u "plavom inhaleru" pogoršava upalu bronha, dovodeći u sluznicu eozinofile, neželjene stanice u astmi; također korištenje salbutamola u "plavom inhaleru" u monoterapiji (bez inhalacijskog kortikosteroida) rizik je za lošiju kontrolu astme i za smrt u astmi.

Rizik pretjerane uporabe salbutamola u "plavom inhaleru" je visok ako bolesnik koristi više od tri pakiranja lijeka (kanistera) u inhaleru s odmjerenom dozom godišnje.

Stoga izdavanje treće kutije lijeka salbutamola bolesniku s astmom treba biti znak alarma za bilo kojeg zdravstvenog djelatnika, od liječnika obiteljske medicine, ili specijalista pulmologa, alergologa ili internista, do ljekarnika, kao i za samog bolesnika s astmom - upozorava dr. Popović Grle.

Što je dobra kontrola astme?

Na panel raspravi čulo se da se uzbunom smatra i korištenje bronhodilatatora četiri puta dnevno, ili 3-4 dana zaredom, ali i noćna buđenja.

S druge strane, stručnjaci su složni da se definicijom dobre kontrole astme smatra ne-egzarcebacija, ne-hospitalizacija, nekorištenje SABA inhalatora, uredna plućna funkcija, dobra tolerancija napora, minimalni dnevni ili bez dnevnih i noćnih simptoma.

U sklopu Klinike za plućne bolesti "Jordanovac" bolesnicima je dostupna plućna rehabilitacija. Voditeljica dr. Tajana Jalušić Glunčić, pneumofiziologinja, ističe da je korist ovog programa nemjerljiva - cilj je naučiti astmatičare prepoznati pogoršanje bolesti, kako bi na vrijeme mogli reagirati i javiti se liječniku.

"Pacijenti savladavaju tehnike disanja – konotrolu disanja i panike, te pojačavaju fizičku aktivnost. No provodi se i edukacija pravilnog uzimanja lijeka, s naglaskom na kontinuirano uzimanje terapije. Uz partnerski odnos s pacijentom, rehabilitacija već nakon tri tjedna pokazuje rezultate, i bolesnik ima priliku živjeti kao da je bez astme", pojašnjava dr. Jalušić Glunčić.

image
U Hrvatskoj, procjenjuje se, oko 250 tisuća osoba boluje od astme
 
Shutterstock


Klinička psihologinja Latinka Basara na kraju je zaključila da svaki bolesnik ima pravo na svoju emotivnu reakciju i proces prilagodbe na kroničnu bolest: "Riječ je o bolesti koja može biti vrhunski kontrolirana, zbog čega nije potrebno patiti. Pozivam bolesnike da kad bilo što osjete, da postoje stručnjaci koji im mogu pomoći, pogotovo tu na Jordanovcu."

Astmatičari se trebaju cijepiti

Kad je riječ o COVID-19 pandemiji, najnovije smjernice ukazuju na to da oboljeli od astme nisu pod povećanim rizikom, no akademik Miroslav Samaržija istaknuo je da bolesnici koji učestalo koriste bronhodilatatore ili velike količine kortikosteroida ipak spadaju u ugroženiju skupinu.

Kod astmatičara je najvažnije da nastave redovito piti propisanu terapiju kako bi nastavili držati bolest pod kontrolom. Osim toga, preporuka GINA-e (Globalna inicijativa za astmu), ali i svih liječnika je da se astmatičari mogu i trebaju cijepiti, jer su moguće nuspojave slabije od dobrobiti cjepiva.

Za postupak spirometrije nije potrebno raditi test na COVID-19, a pacijenti se ne moraju bojati zaraze, poručuje dr. Jalušić Glunčić i dodaje da to isto pokazuju i rezultati Europskog respiratornog društva, koje ističe da tijekom šest mjeseci praćenja spirometrija nije bila mjesto zaraze i prijenosa koronavirusa.

image
Branka Kostelac
 

Branka Kostelac: Ja cijeli život imam koronu!

- Od pete godine bolujem od astme. Ta bolest ostavila je trag na cijeli moj život. Kao dijete, a i tokom odrastanja, bila sam osakaćena za mnoge aktivnosti. U vrijeme moga odrastanja biti bolestan bila je sramota, tako da je imalo utjecaja i na moju psihu.

Roditelji su me liječili kako su znali i mogli, tješili su nas da će proći kada uđem u pubertet, kada se već nismo izliječili u djetinjstvu. Željno čekajući pubertet, nažalost ništa se nije dogodilo, astma je postala moj suputnik, evo do zrelih godina.

Danas se s astmom nosim puno lakše nego prije, zahvaljujući mojim liječnicama koje su na temelju stanja odredile terapiju, koja je očito učinkovita. Astma je teška i grda bolest.

"Volim se našaliti pa velim da ja cijeli život imam koronu".

Ne možeš disati, hodati, muči te kašalj, opća nemoć, iscrpljenost. Poručila bih svim astmatičarima: vjerujte svojim liječnicima.

Uzimajte redovito terapiju i hodajte po svježem zraku kada je god moguće. Ventolin pumpicu, koja je bila moja suputnica, sam ostavila, poručuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. lipanj 2021 00:05