stdClass Object ( [id] => 1287754 [title] => Broj ljudi s poremećajima ličnosti stalno raste, njihove osobine ‘strše’, psihijatar Paštar otkriva što ih ‘izdaje‘ [alias] => broj-ljudi-s-poremecajima-licnosti-stalno-raste-njihove-osobine-strse-psihijatar-pastar-otkriva-sto-ih-izdaje [catid] => 265 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Damir Kedžo, naš poznati pjevač, nedavno je hrabro medijima priznao da je iza njega teška bitka s graničnim poremećajem osobnosti. Ispričao je kako se nije mogao nositi s anksioznošću i opsesivnim mislima, pa je pomoć potražio na psihijatrijskom odjelu riječke bolnice.

– Htio sam ljudima reći, ljudi ful se bojim, ful sam nervozan, međutim to sam liječio na različite načine, ili bih popio čašu, dvije vina pa išao pjevati, a mislim da to nije način, jer kad kreneš s čašom, dvije kroz deset godina postane boca, dvije, tri, četiri, a ja nisam tip osobe koja želi živjeti destruktivan život – kazao je Kedžo i otkrio kako se uspio izvući iz tog mračnog razdoblja te zašto je o svom iskustvu javno progovorio.

– Želim o tome govoriti jer znam koliko se ljudi muči s ovim i sličnim osjećajima, a još uvijek je to tabuizirano, još uvijek takvi poremećaji nose veliku stigmu. A oni su rješivi i pomoći ima, objasnio je pjevač i dodao da je unatoč dijagnozi uspio doći do unutarnjeg mira i stabilnosti.

Njegov istup u javnosti smatra vrlo pozitivnim primarijus dr. Zvonimir Paštar, specijalist psihijatar i psihoanalitički psihoterapeut na Zavodu za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, koji ima poseban interes za rad s pacijentima s poremećajem ličnosti i bavi se istraživanjem tog poremećaja s psihoterapijskog i povijesnog aspekta.

U svojoj dosadašnjoj karijeri radio je kao vodeći psihijatar u različitim klinikama u Njemačkoj i Austriji i objasnio gdje sve leže korijeni ovog poremećaja, kako ih prepoznati i što sve može pomoći u liječenju.

Kako psihijatrija definira poremećaje osobnosti?

– Čovjekova ličnost je vrlo kompleksna tvorevina, istraživačka inspiracija ne samo psihijatrima, psiholozima i znanstvenicima, već i književnicima, umjetnicima, povjesničarima. Mnogo toga o ličnosti još ne znamo, ali ono što sa sigurnošću možemo reći jest da je sazdana od različitih psiholoških instanci.

Sastoji se od nagona koji traže svoje zadovoljenje, ali i od dijela koji upozorava na moralne zakone, zatim od jednog balansirajućeg dijela ličnosti koji nazivamo ego, a koji “važe” kada i u kojoj situaciji dopustiti nagonima da dobiju svoje, a da to ne bude u prevelikoj koliziji s onim moralnim dijelom.

Ličnost se sastoji i od osjećaja vlastitog selfa, vlastitog ja, ali i od mogućnosti ostvarivanja odnosa prema drugima, s time vezano i od mogućnosti empatije. Isto tako, sastavni dio ličnosti su i psihološke obrane kojima se branimo od neugodnosti.

---

image
Darko Tomas/Cropix
---

U našoj ličnosti se kriju mnoge osobine, pa tako postoji sumnjičavost kad je potrebna, postoji i narcističnost u prihvatljivoj mjeri, imamo mi i teatralnosti u sebi, ali i emocionalne nesigurnosti, ambivalencije, a ratna i slična stanja otkriju da imamo i nekih antisocijalnih osobina... No, zajedničko je to da su sve te instance međusobno isprepletene i integrirane tako da cjelina ličnosti funkcionira bez bitnijih poteškoća.

Značajne devijacije

Zdrava ličnost je fleksibilna, u određenim situacijama može biti sumnjičava, ali ne stalno, u drugim situacijama se treba zauzeti za sebe, ali ne stalno, osim toga, može pokazati emocionalnu nesigurnost, a ponekad i grubost prema drugima, ali ne stalno tako. Kod poremećaja ličnosti se događa to da su neke od navedenih osobina stalno prisutne, “strše” praktički u svim situacijama, privatno i/ili poslovno.

Dakle, nema fleksibilnosti i mogućnosti adaptacije na neku situaciju. Iz tog razloga vrlo lako dolaze do izražaja u okolini, i to najčešće kroz nekakav vid konflikta s drugima. Naime, koliko god ličnost svakog pojedinca bila jedinstvena, toliko ta ličnost mora moći funkcionirati u društvu u odnosu s drugima, i to na način da ne pati ni pojedinac ni to društvo u kojem se nalazi.

A kod poremećaja ličnosti dolazi do patnje, bilo na strani pojedinca koji ima poremećaj ličnosti, a vrlo često na strani okoline u kojoj se nalazi. Stoga se poremećaji ličnosti karakteriziraju duboko ukorijenjenim obrascima ponašanja koji se očituju kao nefleksibilno reagiranje u različitim osobnim i socijalnim situacijama.

Predstavljaju ili ekstreme ili značajne devijacije od onoga kako prosječna osoba određene kulture percipira, misli, osjeća i poglavito kako se odnosi prema drugima. Poremećaji ličnosti nemaju jedan simptom po kojem su jednoznačno prepoznatljivi, kao što, primjerice, kod psihoze postoje upadljivi simptomi u smislu halucinacija ili sumanutih misli.

Za poremećaje ličnosti ne možemo “prstom pokazati” na simptome koji bi bili patognomonični kao kod navedenih drugih psihijatrijskih poremećaja. Pokazalo se da ako neka osoba ima, primjerice, depresivne simptome, ali ima i poremećaj ličnosti, onda je te depresivne simptome puno teže iskorijeniti za razliku kod onih osoba koje nemaju poremećaj ličnosti. Dakle, poremećaj ličnosti otežava liječenje simptoma drugih poremećaja.

Je li to bolest, stanje, jesmo li svi mi danas u ovom nestabilnom i stresnom svijetu pomalo “pomaknuti”?

– Poremećaj ličnosti svojim najvećim dijelom se definira kroz odstupanje od okoline, ličnost se stoga uvijek promatra u određenom društvenom kontekstu. U ovisnosti o tome kakvo je društvo na određenom prostoru, ali i u određenom vremenu, definiramo i kulturu tog prostora i vremena, a time i ona stanja koja odstupaju od te kulture.

Kako se kultura s vremenom mijenja, tako se i poimanje onoga što odstupa od uobičajene kulture mijenja. Stoga je sasvim razumljiva primjedba o našoj “pomaknutosti” jer se današnja kultura promijenila, tj. “pomaknula” u odnosu na prijašnje godine.

Nekada je netko tko se hvali posjedovanjem više luksuznih vila, luksuznih automobila, neprimjerenim trošenjem novca i vrlo često bezobzirnim vođenjem emocionalnih veza s posljedičnim unesrećivanjem partnera, ali i djece iz tih veza, imao najvjerojatnije narcisoidni ​poremećaj ličnosti.

---

image
/Shutterstock
---

No, u ovoj našoj, narcističkoj kulturi gdje se navedeno gotovo pa uzima za normalno, teško da će se takvo što proglasiti poremećajem. No, i u ovakvoj kulturi ipak ima jedna granica koja označava da se ipak radi o poremećaju ličnosti, a to je – patnja. Kad postoji patnja pojedinca i/ili društva u kojem se pojedinac nalazi, onda se tu radi o poremećaju.

Nepostojanje granica

Osim toga, pojedinci koji imaju poremećaj ličnosti imaju teškoća u funkcioniranju, poslovno ili privatno, a često i jedno i drugo. Temeljna pretpostavka za smanjenje rizika od nastanka poremećaja ličnosti je sigurnost okoline u kojoj se pojedinac razvija.

Isprva se ta okolina sastoji od uže obitelji, poslije okolinu čini šira obitelj, a kasnije općenito društvo u kojem se pojedinac razvija. Iz toga proizlazi da je potpuno jasno da će na pojedinca, tj. dijete utjecati ono stanje kad ne postoji kontinuitet zdrave prisutnosti, isprva majke i oca kojih nikad nema jer, primjerice, stalno rade, braće i sestara koji su jednako pogođeni neprisutnošću roditelja, te okolinom u kojoj ne postoje jasne granice.

Naime, za poremećaj ličnosti je jedna od najistaknutijih karakteristika nepostojanje granica. To je posebno vidljivo kod graničnog, ali i kod drugih poremećaja ličnosti. Kad malo pogledamo današnje društvo, upravo je popuštanje i ponekad brisanje granica jedna od temeljnih karakteristika našeg društva.

Tako se prikazuje da je sve moguće, sve je dozvoljeno, sve je odmah tu, nadohvat ruke kao, na primjer, velika zarada novca, uspjeh i slično. Briše se važnost muke potrebne da se nešto polako stječe i izgrađuje, ide se prečacem, direktnim putem, slično kao kod naših nagona.

Današnje društvo kao da “golica” nagone, otvara im put ka direktnom zadovoljenju. Ovim ne želim umanjiti važnost nagona, dapače, oni su u samom temelju ljudskog postojanja i opstojanja, ali, ako nema ni trunke frustracije na putu zadovoljenja nagona, nema ni zdrave osnove za razvoj kompleksnosti strukture ličnosti koja u konačnici osigurava autentičniji i harmoničniji život. Stoga, nije ni čudo što sve više ima poremećaja ličnosti.

Oko ovih poremećaja postoje mnogi mitovi – da su ove osobe manje inteligentne, da su bile zlostavljane u djetinjstvu, da dolaze iz nefunkcionalnih obitelji, da su manipulativne osobe, da poremećaji osobnosti nisu prava mentalna oboljenja, da su sebične i da same mogu riješiti svoje probleme, ako se samo malo više potrude... Ima li u tome istine?

– Poremećaji ličnosti zaokupljaju pažnju, ne samo psihijatara i psihologa, već i pažnju opće populacije, neovisno o struci i obrazovanju. Oni “upadaju u oko” te izazivaju reakciju okoline. Radi se o našoj osobnoj reakciji na druge ljude. Kad se radi o ljudima s poremećajem ličnosti, naša reakcija je najčešće negativna, zato i postoje “mitovi” da su te osobe ovakve i onakve.

Naime, upravo u interakciji s tim osobama dolazi do smetnji, dolazi do toga da netko bude povrijeđen na ovaj ili onaj način. Tu našu, osobnu povrijeđenost, teško podnosimo, pa stoga i opisujemo mnogo težim riječima​ osobe s poremećajem ličnosti. Ali, osobe s poremećajem ličnosti su tako oblikovane kroz svoj razvoj, najčešće u disfunkcionalnim obiteljima gdje nije bilo adekvatnog miljea da se prije navedene instance nagona, ega, selfa, psiholoških obrana i drugih dijelova psihe integriraju, stope u jednu funkcionalnu ličnost.

---

image
/Shutterstock
---

Stoga, koliko god nas naš kontratransfer “vukao” da negativno reagiramo, nije se loše zapitati zašto baš ta određena osoba izaziva baš tu negativnu reakciju kod nas. Jer, i svi drugi ljudi imaju svoje ličnosti sazdane od navedenih instanci. I teško je povjerovati da su svi drugi potpuno harmoničnog psihološkog razvoja u kojem je došlo do “idealnog” integriranja psiholoških instanci.

Uvijek postoje nesavršenosti na ovom ili onom planu, a poremećaji ličnosti nas jednim dijelom na to i podsjećaju. Prema tome, u toj negativnoj reakciji na druge ima nečeg i našeg na čemu bismo mogli i trebali raditi.

Između psihoze i neuroze

Što je granični poremećaj ličnosti i kako se on može prepoznati?

– Sam naziv poremećaja “granični” već govori o nedovoljnoj definiranosti tog poremećaja. Naime, početkom prošlog stoljeća, ali i prije, pokazala se potreba definirati jednu skupinu pacijenata koji nisu ni psihotični, ni neurotični, a imaju poneke osobine jednih i drugih te su ih stoga nazvali graničnim jer graniče između psihoze i neuroze.

Karakterizira se poremećajem regulacije vlastitih emocija, kontrole impulsa, međuljudskih odnosa te slike o sebi. Te osobe imaju jaku tendenciju prema impulzivnim radnjama bez razmišljanja o posljedicama, emocionalno su nestabilne, česti su izljevi ljutnje u vidu eksplozivnog ponašanja što može dovesti i do nasilja. Takvo ponašanje bude još dodatno stimulirano ako naiđe na kritiku iz okoline.

Kakvi su još obrasci ponašanja kod takvih osoba?

– Ovi su obrasci sveprisutni, najčešće počinju u adolescenciji i perzistiraju kroz produženo razdoblje. Tipični obrambeni mehanizam osoba s graničnim poremećajem ličnosti jest tzv. cijepanje koje se definira kao rigidno razdvajanje pozitivnih i negativnih misli i osjećaja.

Primjerice, osobe s graničnim poremećajem ličnosti teško mogu u svojoj percepciji objediniti dobro i loše, dakle da je neka osoba istovremeno dobra, a može biti ponekad i loša, kod njih postoji stroga podjela na dobro i loše. Granični i impulzivni tip su dva podtipa emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti.

Općenito se za emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti može reći kako to izaziva stanje stalnog previranja, promjene i nesigurnosti što tim ljudima donosi patnju, jer u jednom trenutku su dobro, a onda se naglo sve iznutra sruši, nema unutarnjeg kontinuiteta.

---

image
/Shutterstock
---

Osobe s ovim poremećajem često imaju velikih poteškoća u emocionalnim vezama koje ne mogu na adekvatan način održati. Dolazi najčešće do ekstremnih vezanosti, pa do ekstremnih odbijanja, konflikata, svađa s posljedičnim agresivnim ponašanjem.

Dojam je kako je sve više osoba s graničnim poremećajem ličnosti. U našoj bolnici, Klinici za psihijatriju Vrapče, kao stožernoj psihijatrijskoj ustanovi u Hrvatskoj, provedena su mnoga istraživanja poremećaja ličnosti koja upućuju na kontinuirani porast udjela primljenih i ambulanto pregledanih pacijenata s dijagnozom graničnog poremećaja ličnosti.

Kolizija s okolinom

Kada se oni obično javljaju?

– Obično se pojavljuju u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji, te se nastavljaju i očituju u odrasloj dobi. Prema tome, nije baš primjereno postavljati dijagnozu prije sedamnaeste, osamnaeste godine života. Po završenom srednjoškolskom obrazovanju mladi sve više dolaze u doticaj s okolinom, bilo kao studenti ili radnici u nekim zanimanjima. Na taj način se širi krug odnosa koje zasnivaju, i to ne samo radni odnosi. I spolnost sve više dolazi do izražaja, ulaze u odnose.

Osim toga, kako postaju punoljetni, preuzima se i veća odgovornost, pa ako dođe do nekog zakonskog prijestupa, dolazi se u kontakt s općim sustavom koji vlada u određenoj okolini. Sve to testira fleksibilnost pojedinca i traži od njega mogućnost percepcije različitih odnosa, uopće i kapacitet za stvaranje tolikih odnosa u kojima onda manje-više treba moći “plivati”.

Tu dolazi do izražaja nefleksibilnost koja se vidi kod osoba s poremećajem ličnosti te postupno dolazi do kolizije s okolinom na ovaj ili onaj način. Tako osobe s ovim poremećajem obično dođu u kontakt sa zdravstvenim sustavom tek onda kad dođe do neke eskalacije, konflikta ili pak do nasilja.

Jesu li poremećaji nasljedni, stečeni tijekom djetinjstva, posljedica neke traume, primjerice ozljede mozga?

– Ovi poremećaji nisu posljedica ozljede mozga, dakle nemaju uzrok u nekoj tjelesnoj traumi mozga. Ako dođe do traume mozga, ovisno o tome o kakvoj je traumi riječ i kad je nastupila, može se javiti promjena ličnosti uslijed te traume. Ali se tada ne radi o specifičnim poremećajima ličnosti o kojima ovdje govorimo.

Ovi poremećaji imaju svoje izvorište u biopsihosocijalnim faktorima. Od bioloških faktora treba spomenuti genetiku. Tako je jedno istraživanje u SAD-u pratilo 15.000 parova blizanaca i pokazalo se da je podudarnost poremećaja ličnosti među jednojajčanim blizancima bila čak 52 posto.

Dakle, ako uzmemo 100 parova genetski jednakih jednojajčanih blizanaca kod kojih jedan od blizanaca ima poremećaj ličnosti, od tih 100 parova, kod čak 52 para će i drugi blizanac imati poremećaj ličnosti. To upućuje na važnost genetskog utjecaja u nastanku poremećaja ličnosti.

---

image
/Shutterstock
---

Ipak, ne radi se o stopostotnoj podudarnosti unatoč jednakom genetskom materijalu, što znači da i drugi faktori imaju izrazito važan utjecaj. Tu spadaju i psihološki faktori, od kojih svakako treba spomenuti zlostavljanje u dječjoj dobi. Čak do 90 posto osoba s graničnim poremećajem ličnosti spominje da je u dječjoj dobi fizički, spolno ili verbalno zlostavljano. Najozbiljniji učinak na kasniji razvoj poremećaja ima seksualno zlostavljanje u djetinjstvu, koje je navelo 40-71 posto bolničkih pacijenata s graničnim poremećajem.

Socijalna dezintegracija

Ozbiljnost granične psihopatologije također je bila povezana s težinom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Takav odnos prema djetetu često proizlazi iz nepovoljnih ljudskih odnosa u obitelji tijekom djetinjstva. Ti nepovoljni uvjeti mogu nastati uslijed roditeljskih psihopatoloških osobina zbog čega često uslijede partnerski problemi roditelja. Osim zlostavljanja, to u konačnici zna rezultirati emocionalnim odbijanjem i zapostavljanjem djeteta.

Od socijalnih faktora treba napomenuti tzv. socijalnu dezintegraciju. Naime, s jedne strane se u današnjem društvu pred pojedinca istovremeno​ postavljaju veliki zahtjevi koji bi trebali poticati individualnost, dok se s druge ne nudi prostor za razvoj sigurnosti. Posljedica toga je da pojedinci razvijaju pretjeranu ovisnost o okolini i labilan identitet bez čvrstih granica.

---

image

Procjenjuje se da između 9-13 posto opće populacije zadovoljava kriterije za neki od poremećaja ličnosti

/Shutterstock
---

Poremećaj ličnosti se stoga najčešće pojavljuje kad postoji genetska sklonost koja dođe do izražaja u psihološki nepovoljnom odgoju, u obitelji koja živi u društvu koje ne pruža temelj za razvoj sigurnosti u međuljudskim odnosima.

Kojih je pacijenata najviše?

– Od svih psihijatrijskih pacijenata koji su hospitalizirani u bolnici, njih oko 15 posto ima poremećaj ličnosti. U jednom našem istraživanju hospitaliziranih pacijenata s dijagnozom poremećaja ličnosti tijekom desetogodišnjeg razdoblja u Klinici za psihijatriju Vrapče došli smo do podatka da su najčešći pacijenti bili oni s graničnim poremećajem (26,6 posto), na drugom mjestu su bili oni s disocijalnim (antisocijalnim) poremećajem ličnosti (24,2 posto).

Također, jedna osoba može imati karakteristike više poremećaja ličnosti, dakle postoje i kombinirani poremećaji ličnosti koji zauzimaju značajan postotak hospitaliziranih pacijenata. Navedeni podaci se dakle odnose na one pacijente koji su došli u bolnicu i kojima je dijagnosticiran poremećaj ličnosti.

No, koliko je osoba s poremećajem ličnosti u općoj populaciji teško je znati, ali procjenjuje se da između 9-13 posto opće populacije zadovoljava kriterije za neki od poremećaja ličnosti.

---

U TRAJANJU OD PET GODINA

Kriteriji za dijagnozu

Dijagnoza se prema najnovijoj klasifikaciji američke psihijatrijske udruge (DSM-5) temelji na devet kriterija, od kojih pojedinac mora zadovoljavati minimalno pet kako bi mu se opravdano dijagnosticirao granični poremećaj ličnosti. Sveprisutni obrazac nestabilnosti u interpersonalnim odnosima, slici o sebi, afektu te značajna impulzivnost, koji počinju do rane odrasle dobi i prisutni su u različitim situacijama, očituju se u minimalno pet od sljedećih simptoma:

1. Grčevito nastojanje da se izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje od strane druge osobe

2. Obrazac nestabilnih i intenzivnih međuljudskih odnosa koje obilježava odlazak iz jedne u drugu krajnost, tj. idealizacija i obezvrjeđivanje

3. Poremećaj identiteta: izrazito i ustrajno nestabilna slika o sebi ili doživljaj sebe. Ovdje se ubraja i nesigurnost u svoj seksualni identitet

4. Impulzivnost na najmanje dva područja koja predstavljaju opasnost za samoga/samu sebe (npr. trošenje novca, spolni odnosi, upotreba psihoaktivnih tvari, nepažljivo upravljanje automobilom, napadi prejedanja)

5. Ponovljeni pokušaji samoubojstva, geste, prijetnje ili samoozljeđivanje

6. Emocionalna nestabilnost uzrokovana izrazitim promjenama raspoloženja (npr. intenzivna povremena disforija, razdražljivost ili tjeskoba koje obično traju nekoliko sati, a rijetko dulje od nekoliko dana)

7. Kroničan osjećaj praznine

8. Neprikladna, jaka ljutnja ili teško kontroliranje ljutnje (npr. učestali ispadi bijesa, stalna ljutnja, ponovljene tučnjave)

9. Prolazne, sa stresom povezane, paranoidne misli ili teški simptomi disocijacije

Za navedene simptome je važno napomenuti kako oni moraju biti prisutni kontinuirano barem tijekom pet godina života. Koliko god ovi navedeni simptomi mogu poslužiti autotestiranju, moguće je da će se mnogi naći u pojedinim simptomima. Stoga se savjetuje javiti psihijatru kako bi se obavio sveobuhvatniji razgovor i opservacija. Na raspolaganju su i psihološka testiranja koja provode psiholozi, a koja su od velike pomoći u određivanju nekih osobina ličnosti.

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => JEDNO JE NEMINOVNO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [extra_fields_search] => JEDNO JE NEMINOVNO 2 0 17024 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2023-04-27 09:18:10 [created_by] => 3141 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2023-05-08 14:17:21 [modified_by] => 3141 [publish_up] => 2023-05-07 21:03:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 239 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 265 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj [secure] => 0 [obituaries_portal] => 0 [page_title] => Zdravlje [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= title=Broj ljudi s poremećajima ličnosti stalno raste, njihove osobine ‘strše’, psihijatar Paštar otkriva što ih 'izdaje' [metakey] => dr. Zvonimir Paštar, poremećaj ličnosti [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24742345.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24742348.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24742342.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24742339.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24742337.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24706252.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24530710.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24463053.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/23586893.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24773673.jpg","\/images\/slike\/2023\/04\/27\/24320025.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Darko Tomas\/Cropix","Darko Tomas\/Cropix","Darko Tomas\/Cropix","Darko Tomas\/Cropix","Darko Tomas\/Cropix","\/Shutterstock","\/Shutterstock","\/Shutterstock","\/Shutterstock","\/Shutterstock","\/Shutterstock"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Primarijus dr. Zvonimir Pa\u0161tar\u00a0<\/strong>bavi se istra\u017eivanjem poreme\u0107aja li\u010dnosti s psihoterapijskog i povijesnog aspekta, a u svojoj dosada\u0161njoj karijeri radio je kao vode\u0107i psihijatar u klinikama u Njema\u010dkoj i Austriji<\/p>","","


\n\u00a0<\/p>","


\n\u00a0<\/p>","","","","","","

Procjenjuje se da izme\u0111u 9-13 posto op\u0107e populacije zadovoljava kriterije za neki od poreme\u0107aja li\u010dnosti<\/p>",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["49:26","50:50","50:50","50:50","50:50","45:37","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1282","hd_24742345_1920.jpg":"1920x1080","k_24742345_1280.jpg":"1280x1280","k_24742345_1024.jpg":"1024x1024","k_24742345_640.jpg":"640x640","k_24742345_480.jpg":"480x480","k_24742345_340.jpg":"340x340","k_24742345_220.jpg":"220x220","o_24742345_1280.jpg":"1280x854","o_24742345_1024.jpg":"1024x683","o_24742345_640.jpg":"640x427","o_24742345_480.jpg":"480x320","o_24742345_340.jpg":"340x227","o_24742345_220.jpg":"220x146","h_24742345_1280.jpg":"1280x854","h_24742345_1024.jpg":"1024x683","h_24742345_640.jpg":"640x427","h_24742345_480.jpg":"480x320","h_24742345_340.jpg":"340x227","h_24742345_220.jpg":"220x147","pp_24742345_1280.jpg":"1280x1628","pp_24742345_1024.jpg":"1024x1303","pp_24742345_640.jpg":"640x814","pp_24742345_480.jpg":"480x611","pp_24742345_340.jpg":"340x432","pp_24742345_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2876","hd_24742348_1920.jpg":"1920x1080","k_24742348_1280.jpg":"1280x1280","k_24742348_1024.jpg":"1024x1024","k_24742348_640.jpg":"640x640","k_24742348_480.jpg":"480x480","k_24742348_340.jpg":"340x340","k_24742348_220.jpg":"220x220","o_24742348_1280.jpg":"1280x1917","o_24742348_1024.jpg":"1024x1533","o_24742348_640.jpg":"640x958","o_24742348_480.jpg":"480x719","o_24742348_340.jpg":"340x509","o_24742348_220.jpg":"220x329","h_24742348_1280.jpg":"1280x854","h_24742348_1024.jpg":"1024x683","h_24742348_640.jpg":"640x427","h_24742348_480.jpg":"480x320","h_24742348_340.jpg":"340x227","h_24742348_220.jpg":"220x147","pp_24742348_1280.jpg":"1280x1628","pp_24742348_1024.jpg":"1024x1303","pp_24742348_640.jpg":"640x814","pp_24742348_480.jpg":"480x611","pp_24742348_340.jpg":"340x432","pp_24742348_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2876","hd_24742342_1920.jpg":"1920x1080","k_24742342_1280.jpg":"1280x1280","k_24742342_1024.jpg":"1024x1024","k_24742342_640.jpg":"640x640","k_24742342_480.jpg":"480x480","k_24742342_340.jpg":"340x340","k_24742342_220.jpg":"220x220","o_24742342_1280.jpg":"1280x1917","o_24742342_1024.jpg":"1024x1533","o_24742342_640.jpg":"640x958","o_24742342_480.jpg":"480x719","o_24742342_340.jpg":"340x509","o_24742342_220.jpg":"220x329","h_24742342_1280.jpg":"1280x854","h_24742342_1024.jpg":"1024x683","h_24742342_640.jpg":"640x427","h_24742342_480.jpg":"480x320","h_24742342_340.jpg":"340x227","h_24742342_220.jpg":"220x147","pp_24742342_1280.jpg":"1280x1628","pp_24742342_1024.jpg":"1024x1303","pp_24742342_640.jpg":"640x814","pp_24742342_480.jpg":"480x611","pp_24742342_340.jpg":"340x432","pp_24742342_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2876","hd_24742339_1920.jpg":"1920x1080","k_24742339_1280.jpg":"1280x1280","k_24742339_1024.jpg":"1024x1024","k_24742339_640.jpg":"640x640","k_24742339_480.jpg":"480x480","k_24742339_340.jpg":"340x340","k_24742339_220.jpg":"220x220","o_24742339_1280.jpg":"1280x1917","o_24742339_1024.jpg":"1024x1533","o_24742339_640.jpg":"640x958","o_24742339_480.jpg":"480x719","o_24742339_340.jpg":"340x509","o_24742339_220.jpg":"220x329","h_24742339_1280.jpg":"1280x854","h_24742339_1024.jpg":"1024x683","h_24742339_640.jpg":"640x427","h_24742339_480.jpg":"480x320","h_24742339_340.jpg":"340x227","h_24742339_220.jpg":"220x147","pp_24742339_1280.jpg":"1280x1628","pp_24742339_1024.jpg":"1024x1303","pp_24742339_640.jpg":"640x814","pp_24742339_480.jpg":"480x611","pp_24742339_340.jpg":"340x432","pp_24742339_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1282","hd_24742337_1920.jpg":"1920x1080","k_24742337_1280.jpg":"1280x1280","k_24742337_1024.jpg":"1024x1024","k_24742337_640.jpg":"640x640","k_24742337_480.jpg":"480x480","k_24742337_340.jpg":"340x340","k_24742337_220.jpg":"220x220","o_24742337_1280.jpg":"1280x854","o_24742337_1024.jpg":"1024x683","o_24742337_640.jpg":"640x427","o_24742337_480.jpg":"480x320","o_24742337_340.jpg":"340x227","o_24742337_220.jpg":"220x146","h_24742337_1280.jpg":"1280x854","h_24742337_1024.jpg":"1024x683","h_24742337_640.jpg":"640x427","h_24742337_480.jpg":"480x320","h_24742337_340.jpg":"340x227","h_24742337_220.jpg":"220x147","pp_24742337_1280.jpg":"1280x1628","pp_24742337_1024.jpg":"1024x1303","pp_24742337_640.jpg":"640x814","pp_24742337_480.jpg":"480x611","pp_24742337_340.jpg":"340x432","pp_24742337_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1000x666","hd_24706252_1920.jpg":"1920x1080","k_24706252_1280.jpg":"1280x1280","k_24706252_1024.jpg":"1024x1024","k_24706252_640.jpg":"640x640","k_24706252_480.jpg":"480x480","k_24706252_340.jpg":"340x340","k_24706252_220.jpg":"220x220","o_24706252_1280.jpg":"1280x852","o_24706252_1024.jpg":"1024x681","o_24706252_640.jpg":"640x426","o_24706252_480.jpg":"480x319","o_24706252_340.jpg":"340x226","o_24706252_220.jpg":"220x146","h_24706252_1280.jpg":"1280x854","h_24706252_1024.jpg":"1024x683","h_24706252_640.jpg":"640x427","h_24706252_480.jpg":"480x320","h_24706252_340.jpg":"340x227","h_24706252_220.jpg":"220x147","pp_24706252_1280.jpg":"1280x1628","pp_24706252_1024.jpg":"1024x1303","pp_24706252_640.jpg":"640x814","pp_24706252_480.jpg":"480x611","pp_24706252_340.jpg":"340x432","pp_24706252_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_24530710_1920.jpg":"1920x1080","k_24530710_1280.jpg":"1280x1280","k_24530710_1024.jpg":"1024x1024","k_24530710_640.jpg":"640x640","k_24530710_480.jpg":"480x480","k_24530710_340.jpg":"340x340","k_24530710_220.jpg":"220x220","o_24530710_1280.jpg":"1280x853","o_24530710_1024.jpg":"1024x682","o_24530710_640.jpg":"640x426","o_24530710_480.jpg":"480x320","o_24530710_340.jpg":"340x226","o_24530710_220.jpg":"220x146","h_24530710_1280.jpg":"1280x854","h_24530710_1024.jpg":"1024x683","h_24530710_640.jpg":"640x427","h_24530710_480.jpg":"480x320","h_24530710_340.jpg":"340x227","h_24530710_220.jpg":"220x147","pp_24530710_1280.jpg":"1280x1628","pp_24530710_1024.jpg":"1024x1303","pp_24530710_640.jpg":"640x814","pp_24530710_480.jpg":"480x611","pp_24530710_340.jpg":"340x432","pp_24530710_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1080","hd_24463053_1920.jpg":"1920x1080","k_24463053_1280.jpg":"1280x1280","k_24463053_1024.jpg":"1024x1024","k_24463053_640.jpg":"640x640","k_24463053_480.jpg":"480x480","k_24463053_340.jpg":"340x340","k_24463053_220.jpg":"220x220","o_24463053_1280.jpg":"1280x720","o_24463053_1024.jpg":"1024x576","o_24463053_640.jpg":"640x360","o_24463053_480.jpg":"480x270","o_24463053_340.jpg":"340x191","o_24463053_220.jpg":"220x123","h_24463053_1280.jpg":"1280x854","h_24463053_1024.jpg":"1024x683","h_24463053_640.jpg":"640x427","h_24463053_480.jpg":"480x320","h_24463053_340.jpg":"340x227","h_24463053_220.jpg":"220x147","pp_24463053_1280.jpg":"1280x1628","pp_24463053_1024.jpg":"1024x1303","pp_24463053_640.jpg":"640x814","pp_24463053_480.jpg":"480x611","pp_24463053_340.jpg":"340x432","pp_24463053_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x640","hd_23586893_1920.jpg":"1920x1080","k_23586893_1280.jpg":"1280x1280","k_23586893_1024.jpg":"1024x1024","k_23586893_640.jpg":"640x640","k_23586893_480.jpg":"480x480","k_23586893_340.jpg":"340x340","k_23586893_220.jpg":"220x220","o_23586893_1280.jpg":"1280x426","o_23586893_1024.jpg":"1024x341","o_23586893_640.jpg":"640x213","o_23586893_480.jpg":"480x160","o_23586893_340.jpg":"340x113","o_23586893_220.jpg":"220x73","h_23586893_1280.jpg":"1280x854","h_23586893_1024.jpg":"1024x683","h_23586893_640.jpg":"640x427","h_23586893_480.jpg":"480x320","h_23586893_340.jpg":"340x227","h_23586893_220.jpg":"220x147","pp_23586893_1280.jpg":"1280x1628","pp_23586893_1024.jpg":"1024x1303","pp_23586893_640.jpg":"640x814","pp_23586893_480.jpg":"480x611","pp_23586893_340.jpg":"340x432","pp_23586893_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_24773673_1920.jpg":"1920x1080","k_24773673_1280.jpg":"1280x1280","k_24773673_1024.jpg":"1024x1024","k_24773673_640.jpg":"640x640","k_24773673_480.jpg":"480x480","k_24773673_340.jpg":"340x340","k_24773673_220.jpg":"220x220","o_24773673_1280.jpg":"1280x853","o_24773673_1024.jpg":"1024x682","o_24773673_640.jpg":"640x426","o_24773673_480.jpg":"480x320","o_24773673_340.jpg":"340x226","o_24773673_220.jpg":"220x146","h_24773673_1280.jpg":"1280x854","h_24773673_1024.jpg":"1024x683","h_24773673_640.jpg":"640x427","h_24773673_480.jpg":"480x320","h_24773673_340.jpg":"340x227","h_24773673_220.jpg":"220x147","pp_24773673_1280.jpg":"1280x1628","pp_24773673_1024.jpg":"1024x1303","pp_24773673_640.jpg":"640x814","pp_24773673_480.jpg":"480x611","pp_24773673_340.jpg":"340x432","pp_24773673_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1000x667","hd_24320025_1920.jpg":"1920x1080","k_24320025_1280.jpg":"1280x1280","k_24320025_1024.jpg":"1024x1024","k_24320025_640.jpg":"640x640","k_24320025_480.jpg":"480x480","k_24320025_340.jpg":"340x340","k_24320025_220.jpg":"220x220","o_24320025_1280.jpg":"1280x853","o_24320025_1024.jpg":"1024x683","o_24320025_640.jpg":"640x426","o_24320025_480.jpg":"480x320","o_24320025_340.jpg":"340x226","o_24320025_220.jpg":"220x146","h_24320025_1280.jpg":"1280x854","h_24320025_1024.jpg":"1024x683","h_24320025_640.jpg":"640x427","h_24320025_480.jpg":"480x320","h_24320025_340.jpg":"340x227","h_24320025_220.jpg":"220x147","pp_24320025_1280.jpg":"1280x1628","pp_24320025_1024.jpg":"1024x1303","pp_24320025_640.jpg":"640x814","pp_24320025_480.jpg":"480x611","pp_24320025_340.jpg":"340x432","pp_24320025_220.jpg":"220x280"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 265 [name] => Zdravlje [alias] => zdravlje [description] => [parent] => 254 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 7 [params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7349210 Threads: 4 Questions: 1523729440 Slow queries: 4632482 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110475218 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 57 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /mozaik/zdravlje ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 265 [name] => Zdravlje [alias] => zdravlje [parent] => 254 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /mozaik/zdravlje ) ) [link] => /mozaik/zdravlje/broj-ljudi-s-poremecajima-licnosti-stalno-raste-njihove-osobine-strse-psihijatar-pastar-otkriva-sto-ih-izdaje-1287754 [printLink] => /mozaik/zdravlje/broj-ljudi-s-poremecajima-licnosti-stalno-raste-njihove-osobine-strse-psihijatar-pastar-otkriva-sto-ih-izdaje-1287754?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 715306 [name] => dr. Zvonimir Paštar [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-05-07 23:04:28 [main_article_id] => 0 [alias] => dr-zvonimir-pastar [link] => /tag/dr-zvonimir-pastar ) [1] => stdClass Object ( [id] => 715307 [name] => poremećaj ličnosti [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-05-07 23:04:29 [main_article_id] => 0 [alias] => poremecaj-licnosti [link] => /tag/poremecaj-licnosti ) [2] => stdClass Object ( [id] => 444185 [name] => stop nasilju [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => stop-nasilju [link] => /tag/stop-nasilju ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => JEDNO JE NEMINOVNO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Broj ljudi s poremećajima ličnosti stalno raste, njihove osobine ‘strše’, psihijatar Paštar otkriva što ih ‘izdaje‘ [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3141 [name] => Javorka Luetić [username] => javorka-lueti [email] => javorka-lueti@sd.hr [password] => $2y$10$5nG3SklVzKARcZKbSEUQleN1B7rr3pudihHhhdwQReXNy8GUMmWNa [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/javorka-luetic-3141 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1659 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/f4e74d567055c008abcb8309219045e8?s=100&default=https%3A%2F%2Fzdravlje.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24742345.jpg [galleryCount] => 11 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Darko Tomas/Cropix [mainImageDesc] =>

Primarijus dr. Zvonimir Paštar bavi se istraživanjem poremećaja ličnosti s psihoterapijskog i povijesnog aspekta, a u svojoj dosadašnjoj karijeri radio je kao vodeći psihijatar u klinikama u Njemačkoj i Austriji

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24742345.jpg [title] =>

Primarijus dr. Zvonimir Paštar bavi se istraživanjem poremećaja ličnosti s psihoterapijskog i povijesnog aspekta, a u svojoj dosadašnjoj karijeri radio je kao vodeći psihijatar u klinikama u Njemačkoj i Austriji

Darko Tomas/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24742348.jpg [title] => Darko Tomas/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24742342.jpg [title] =>


 

Darko Tomas/Cropix ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24742339.jpg [title] =>


 

Darko Tomas/Cropix ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24742337.jpg [title] => Darko Tomas/Cropix ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24706252.jpg [title] => /Shutterstock ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24530710.jpg [title] => /Shutterstock ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24463053.jpg [title] => /Shutterstock ) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/23586893.jpg [title] => /Shutterstock ) [9] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24773673.jpg [title] =>

Procjenjuje se da između 9-13 posto opće populacije zadovoljava kriterije za neki od poremećaja ličnosti

/Shutterstock ) [10] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/04/27/24320025.jpg [title] => /Shutterstock ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Damir Kedžo, naš poznati pjevač, nedavno je hrabro medijima priznao da je iza njega teška bitka s graničnim poremećajem osobnosti. Ispričao je kako se nije mogao nositi s anksioznošću i opsesivnim mislima, pa je pomoć potražio na psihijatrijskom odjelu riječke bolnice.

– Htio sam ljudima reći, ljudi ful se bojim, ful sam nervozan, međutim to sam liječio na različite načine, ili bih popio čašu, dvije vina pa išao pjevati, a mislim da to nije način, jer kad kreneš s čašom, dvije kroz deset godina postane boca, dvije, tri, četiri, a ja nisam tip osobe koja želi živjeti destruktivan život – kazao je Kedžo i otkrio kako se uspio izvući iz tog mračnog razdoblja te zašto je o svom iskustvu javno progovorio.

– Želim o tome govoriti jer znam koliko se ljudi muči s ovim i sličnim osjećajima, a još uvijek je to tabuizirano, još uvijek takvi poremećaji nose veliku stigmu. A oni su rješivi i pomoći ima, objasnio je pjevač i dodao da je unatoč dijagnozi uspio doći do unutarnjeg mira i stabilnosti.

Njegov istup u javnosti smatra vrlo pozitivnim primarijus dr. Zvonimir Paštar, specijalist psihijatar i psihoanalitički psihoterapeut na Zavodu za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, koji ima poseban interes za rad s pacijentima s poremećajem ličnosti i bavi se istraživanjem tog poremećaja s psihoterapijskog i povijesnog aspekta.

U svojoj dosadašnjoj karijeri radio je kao vodeći psihijatar u različitim klinikama u Njemačkoj i Austriji i objasnio gdje sve leže korijeni ovog poremećaja, kako ih prepoznati i što sve može pomoći u liječenju.

Kako psihijatrija definira poremećaje osobnosti?

– Čovjekova ličnost je vrlo kompleksna tvorevina, istraživačka inspiracija ne samo psihijatrima, psiholozima i znanstvenicima, već i književnicima, umjetnicima, povjesničarima. Mnogo toga o ličnosti još ne znamo, ali ono što sa sigurnošću možemo reći jest da je sazdana od različitih psiholoških instanci.

Sastoji se od nagona koji traže svoje zadovoljenje, ali i od dijela koji upozorava na moralne zakone, zatim od jednog balansirajućeg dijela ličnosti koji nazivamo ego, a koji “važe” kada i u kojoj situaciji dopustiti nagonima da dobiju svoje, a da to ne bude u prevelikoj koliziji s onim moralnim dijelom.

Ličnost se sastoji i od osjećaja vlastitog selfa, vlastitog ja, ali i od mogućnosti ostvarivanja odnosa prema drugima, s time vezano i od mogućnosti empatije. Isto tako, sastavni dio ličnosti su i psihološke obrane kojima se branimo od neugodnosti.

---

image
Darko Tomas/Cropix
---

U našoj ličnosti se kriju mnoge osobine, pa tako postoji sumnjičavost kad je potrebna, postoji i narcističnost u prihvatljivoj mjeri, imamo mi i teatralnosti u sebi, ali i emocionalne nesigurnosti, ambivalencije, a ratna i slična stanja otkriju da imamo i nekih antisocijalnih osobina... No, zajedničko je to da su sve te instance međusobno isprepletene i integrirane tako da cjelina ličnosti funkcionira bez bitnijih poteškoća.

Značajne devijacije

Zdrava ličnost je fleksibilna, u određenim situacijama može biti sumnjičava, ali ne stalno, u drugim situacijama se treba zauzeti za sebe, ali ne stalno, osim toga, može pokazati emocionalnu nesigurnost, a ponekad i grubost prema drugima, ali ne stalno tako. Kod poremećaja ličnosti se događa to da su neke od navedenih osobina stalno prisutne, “strše” praktički u svim situacijama, privatno i/ili poslovno.

Dakle, nema fleksibilnosti i mogućnosti adaptacije na neku situaciju. Iz tog razloga vrlo lako dolaze do izražaja u okolini, i to najčešće kroz nekakav vid konflikta s drugima. Naime, koliko god ličnost svakog pojedinca bila jedinstvena, toliko ta ličnost mora moći funkcionirati u društvu u odnosu s drugima, i to na način da ne pati ni pojedinac ni to društvo u kojem se nalazi.

A kod poremećaja ličnosti dolazi do patnje, bilo na strani pojedinca koji ima poremećaj ličnosti, a vrlo često na strani okoline u kojoj se nalazi. Stoga se poremećaji ličnosti karakteriziraju duboko ukorijenjenim obrascima ponašanja koji se očituju kao nefleksibilno reagiranje u različitim osobnim i socijalnim situacijama.

Predstavljaju ili ekstreme ili značajne devijacije od onoga kako prosječna osoba određene kulture percipira, misli, osjeća i poglavito kako se odnosi prema drugima. Poremećaji ličnosti nemaju jedan simptom po kojem su jednoznačno prepoznatljivi, kao što, primjerice, kod psihoze postoje upadljivi simptomi u smislu halucinacija ili sumanutih misli.

Za poremećaje ličnosti ne možemo “prstom pokazati” na simptome koji bi bili patognomonični kao kod navedenih drugih psihijatrijskih poremećaja. Pokazalo se da ako neka osoba ima, primjerice, depresivne simptome, ali ima i poremećaj ličnosti, onda je te depresivne simptome puno teže iskorijeniti za razliku kod onih osoba koje nemaju poremećaj ličnosti. Dakle, poremećaj ličnosti otežava liječenje simptoma drugih poremećaja.

Je li to bolest, stanje, jesmo li svi mi danas u ovom nestabilnom i stresnom svijetu pomalo “pomaknuti”?

– Poremećaj ličnosti svojim najvećim dijelom se definira kroz odstupanje od okoline, ličnost se stoga uvijek promatra u određenom društvenom kontekstu. U ovisnosti o tome kakvo je društvo na određenom prostoru, ali i u određenom vremenu, definiramo i kulturu tog prostora i vremena, a time i ona stanja koja odstupaju od te kulture.

Kako se kultura s vremenom mijenja, tako se i poimanje onoga što odstupa od uobičajene kulture mijenja. Stoga je sasvim razumljiva primjedba o našoj “pomaknutosti” jer se današnja kultura promijenila, tj. “pomaknula” u odnosu na prijašnje godine.

Nekada je netko tko se hvali posjedovanjem više luksuznih vila, luksuznih automobila, neprimjerenim trošenjem novca i vrlo često bezobzirnim vođenjem emocionalnih veza s posljedičnim unesrećivanjem partnera, ali i djece iz tih veza, imao najvjerojatnije narcisoidni ​poremećaj ličnosti.

---

image
/Shutterstock
---

No, u ovoj našoj, narcističkoj kulturi gdje se navedeno gotovo pa uzima za normalno, teško da će se takvo što proglasiti poremećajem. No, i u ovakvoj kulturi ipak ima jedna granica koja označava da se ipak radi o poremećaju ličnosti, a to je – patnja. Kad postoji patnja pojedinca i/ili društva u kojem se pojedinac nalazi, onda se tu radi o poremećaju.

Nepostojanje granica

Osim toga, pojedinci koji imaju poremećaj ličnosti imaju teškoća u funkcioniranju, poslovno ili privatno, a često i jedno i drugo. Temeljna pretpostavka za smanjenje rizika od nastanka poremećaja ličnosti je sigurnost okoline u kojoj se pojedinac razvija.

Isprva se ta okolina sastoji od uže obitelji, poslije okolinu čini šira obitelj, a kasnije općenito društvo u kojem se pojedinac razvija. Iz toga proizlazi da je potpuno jasno da će na pojedinca, tj. dijete utjecati ono stanje kad ne postoji kontinuitet zdrave prisutnosti, isprva majke i oca kojih nikad nema jer, primjerice, stalno rade, braće i sestara koji su jednako pogođeni neprisutnošću roditelja, te okolinom u kojoj ne postoje jasne granice.

Naime, za poremećaj ličnosti je jedna od najistaknutijih karakteristika nepostojanje granica. To je posebno vidljivo kod graničnog, ali i kod drugih poremećaja ličnosti. Kad malo pogledamo današnje društvo, upravo je popuštanje i ponekad brisanje granica jedna od temeljnih karakteristika našeg društva.

Tako se prikazuje da je sve moguće, sve je dozvoljeno, sve je odmah tu, nadohvat ruke kao, na primjer, velika zarada novca, uspjeh i slično. Briše se važnost muke potrebne da se nešto polako stječe i izgrađuje, ide se prečacem, direktnim putem, slično kao kod naših nagona.

Današnje društvo kao da “golica” nagone, otvara im put ka direktnom zadovoljenju. Ovim ne želim umanjiti važnost nagona, dapače, oni su u samom temelju ljudskog postojanja i opstojanja, ali, ako nema ni trunke frustracije na putu zadovoljenja nagona, nema ni zdrave osnove za razvoj kompleksnosti strukture ličnosti koja u konačnici osigurava autentičniji i harmoničniji život. Stoga, nije ni čudo što sve više ima poremećaja ličnosti.

Oko ovih poremećaja postoje mnogi mitovi – da su ove osobe manje inteligentne, da su bile zlostavljane u djetinjstvu, da dolaze iz nefunkcionalnih obitelji, da su manipulativne osobe, da poremećaji osobnosti nisu prava mentalna oboljenja, da su sebične i da same mogu riješiti svoje probleme, ako se samo malo više potrude... Ima li u tome istine?

– Poremećaji ličnosti zaokupljaju pažnju, ne samo psihijatara i psihologa, već i pažnju opće populacije, neovisno o struci i obrazovanju. Oni “upadaju u oko” te izazivaju reakciju okoline. Radi se o našoj osobnoj reakciji na druge ljude. Kad se radi o ljudima s poremećajem ličnosti, naša reakcija je najčešće negativna, zato i postoje “mitovi” da su te osobe ovakve i onakve.

Naime, upravo u interakciji s tim osobama dolazi do smetnji, dolazi do toga da netko bude povrijeđen na ovaj ili onaj način. Tu našu, osobnu povrijeđenost, teško podnosimo, pa stoga i opisujemo mnogo težim riječima​ osobe s poremećajem ličnosti. Ali, osobe s poremećajem ličnosti su tako oblikovane kroz svoj razvoj, najčešće u disfunkcionalnim obiteljima gdje nije bilo adekvatnog miljea da se prije navedene instance nagona, ega, selfa, psiholoških obrana i drugih dijelova psihe integriraju, stope u jednu funkcionalnu ličnost.

---

image
/Shutterstock
---

Stoga, koliko god nas naš kontratransfer “vukao” da negativno reagiramo, nije se loše zapitati zašto baš ta određena osoba izaziva baš tu negativnu reakciju kod nas. Jer, i svi drugi ljudi imaju svoje ličnosti sazdane od navedenih instanci. I teško je povjerovati da su svi drugi potpuno harmoničnog psihološkog razvoja u kojem je došlo do “idealnog” integriranja psiholoških instanci.

Uvijek postoje nesavršenosti na ovom ili onom planu, a poremećaji ličnosti nas jednim dijelom na to i podsjećaju. Prema tome, u toj negativnoj reakciji na druge ima nečeg i našeg na čemu bismo mogli i trebali raditi.

Između psihoze i neuroze

Što je granični poremećaj ličnosti i kako se on može prepoznati?

– Sam naziv poremećaja “granični” već govori o nedovoljnoj definiranosti tog poremećaja. Naime, početkom prošlog stoljeća, ali i prije, pokazala se potreba definirati jednu skupinu pacijenata koji nisu ni psihotični, ni neurotični, a imaju poneke osobine jednih i drugih te su ih stoga nazvali graničnim jer graniče između psihoze i neuroze.

Karakterizira se poremećajem regulacije vlastitih emocija, kontrole impulsa, međuljudskih odnosa te slike o sebi. Te osobe imaju jaku tendenciju prema impulzivnim radnjama bez razmišljanja o posljedicama, emocionalno su nestabilne, česti su izljevi ljutnje u vidu eksplozivnog ponašanja što može dovesti i do nasilja. Takvo ponašanje bude još dodatno stimulirano ako naiđe na kritiku iz okoline.

Kakvi su još obrasci ponašanja kod takvih osoba?

– Ovi su obrasci sveprisutni, najčešće počinju u adolescenciji i perzistiraju kroz produženo razdoblje. Tipični obrambeni mehanizam osoba s graničnim poremećajem ličnosti jest tzv. cijepanje koje se definira kao rigidno razdvajanje pozitivnih i negativnih misli i osjećaja.

Primjerice, osobe s graničnim poremećajem ličnosti teško mogu u svojoj percepciji objediniti dobro i loše, dakle da je neka osoba istovremeno dobra, a može biti ponekad i loša, kod njih postoji stroga podjela na dobro i loše. Granični i impulzivni tip su dva podtipa emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti.

Općenito se za emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti može reći kako to izaziva stanje stalnog previranja, promjene i nesigurnosti što tim ljudima donosi patnju, jer u jednom trenutku su dobro, a onda se naglo sve iznutra sruši, nema unutarnjeg kontinuiteta.

---

image
/Shutterstock
---

Osobe s ovim poremećajem često imaju velikih poteškoća u emocionalnim vezama koje ne mogu na adekvatan način održati. Dolazi najčešće do ekstremnih vezanosti, pa do ekstremnih odbijanja, konflikata, svađa s posljedičnim agresivnim ponašanjem.

Dojam je kako je sve više osoba s graničnim poremećajem ličnosti. U našoj bolnici, Klinici za psihijatriju Vrapče, kao stožernoj psihijatrijskoj ustanovi u Hrvatskoj, provedena su mnoga istraživanja poremećaja ličnosti koja upućuju na kontinuirani porast udjela primljenih i ambulanto pregledanih pacijenata s dijagnozom graničnog poremećaja ličnosti.

Kolizija s okolinom

Kada se oni obično javljaju?

– Obično se pojavljuju u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji, te se nastavljaju i očituju u odrasloj dobi. Prema tome, nije baš primjereno postavljati dijagnozu prije sedamnaeste, osamnaeste godine života. Po završenom srednjoškolskom obrazovanju mladi sve više dolaze u doticaj s okolinom, bilo kao studenti ili radnici u nekim zanimanjima. Na taj način se širi krug odnosa koje zasnivaju, i to ne samo radni odnosi. I spolnost sve više dolazi do izražaja, ulaze u odnose.

Osim toga, kako postaju punoljetni, preuzima se i veća odgovornost, pa ako dođe do nekog zakonskog prijestupa, dolazi se u kontakt s općim sustavom koji vlada u određenoj okolini. Sve to testira fleksibilnost pojedinca i traži od njega mogućnost percepcije različitih odnosa, uopće i kapacitet za stvaranje tolikih odnosa u kojima onda manje-više treba moći “plivati”.

Tu dolazi do izražaja nefleksibilnost koja se vidi kod osoba s poremećajem ličnosti te postupno dolazi do kolizije s okolinom na ovaj ili onaj način. Tako osobe s ovim poremećajem obično dođu u kontakt sa zdravstvenim sustavom tek onda kad dođe do neke eskalacije, konflikta ili pak do nasilja.

Jesu li poremećaji nasljedni, stečeni tijekom djetinjstva, posljedica neke traume, primjerice ozljede mozga?

– Ovi poremećaji nisu posljedica ozljede mozga, dakle nemaju uzrok u nekoj tjelesnoj traumi mozga. Ako dođe do traume mozga, ovisno o tome o kakvoj je traumi riječ i kad je nastupila, može se javiti promjena ličnosti uslijed te traume. Ali se tada ne radi o specifičnim poremećajima ličnosti o kojima ovdje govorimo.

Ovi poremećaji imaju svoje izvorište u biopsihosocijalnim faktorima. Od bioloških faktora treba spomenuti genetiku. Tako je jedno istraživanje u SAD-u pratilo 15.000 parova blizanaca i pokazalo se da je podudarnost poremećaja ličnosti među jednojajčanim blizancima bila čak 52 posto.

Dakle, ako uzmemo 100 parova genetski jednakih jednojajčanih blizanaca kod kojih jedan od blizanaca ima poremećaj ličnosti, od tih 100 parova, kod čak 52 para će i drugi blizanac imati poremećaj ličnosti. To upućuje na važnost genetskog utjecaja u nastanku poremećaja ličnosti.

---

image
/Shutterstock
---

Ipak, ne radi se o stopostotnoj podudarnosti unatoč jednakom genetskom materijalu, što znači da i drugi faktori imaju izrazito važan utjecaj. Tu spadaju i psihološki faktori, od kojih svakako treba spomenuti zlostavljanje u dječjoj dobi. Čak do 90 posto osoba s graničnim poremećajem ličnosti spominje da je u dječjoj dobi fizički, spolno ili verbalno zlostavljano. Najozbiljniji učinak na kasniji razvoj poremećaja ima seksualno zlostavljanje u djetinjstvu, koje je navelo 40-71 posto bolničkih pacijenata s graničnim poremećajem.

Socijalna dezintegracija

Ozbiljnost granične psihopatologije također je bila povezana s težinom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Takav odnos prema djetetu često proizlazi iz nepovoljnih ljudskih odnosa u obitelji tijekom djetinjstva. Ti nepovoljni uvjeti mogu nastati uslijed roditeljskih psihopatoloških osobina zbog čega često uslijede partnerski problemi roditelja. Osim zlostavljanja, to u konačnici zna rezultirati emocionalnim odbijanjem i zapostavljanjem djeteta.

Od socijalnih faktora treba napomenuti tzv. socijalnu dezintegraciju. Naime, s jedne strane se u današnjem društvu pred pojedinca istovremeno​ postavljaju veliki zahtjevi koji bi trebali poticati individualnost, dok se s druge ne nudi prostor za razvoj sigurnosti. Posljedica toga je da pojedinci razvijaju pretjeranu ovisnost o okolini i labilan identitet bez čvrstih granica.

---

image

Procjenjuje se da između 9-13 posto opće populacije zadovoljava kriterije za neki od poremećaja ličnosti

/Shutterstock
---

Poremećaj ličnosti se stoga najčešće pojavljuje kad postoji genetska sklonost koja dođe do izražaja u psihološki nepovoljnom odgoju, u obitelji koja živi u društvu koje ne pruža temelj za razvoj sigurnosti u međuljudskim odnosima.

Kojih je pacijenata najviše?

– Od svih psihijatrijskih pacijenata koji su hospitalizirani u bolnici, njih oko 15 posto ima poremećaj ličnosti. U jednom našem istraživanju hospitaliziranih pacijenata s dijagnozom poremećaja ličnosti tijekom desetogodišnjeg razdoblja u Klinici za psihijatriju Vrapče došli smo do podatka da su najčešći pacijenti bili oni s graničnim poremećajem (26,6 posto), na drugom mjestu su bili oni s disocijalnim (antisocijalnim) poremećajem ličnosti (24,2 posto).

Također, jedna osoba može imati karakteristike više poremećaja ličnosti, dakle postoje i kombinirani poremećaji ličnosti koji zauzimaju značajan postotak hospitaliziranih pacijenata. Navedeni podaci se dakle odnose na one pacijente koji su došli u bolnicu i kojima je dijagnosticiran poremećaj ličnosti.

No, koliko je osoba s poremećajem ličnosti u općoj populaciji teško je znati, ali procjenjuje se da između 9-13 posto opće populacije zadovoljava kriterije za neki od poremećaja ličnosti.

---

U TRAJANJU OD PET GODINA

Kriteriji za dijagnozu

Dijagnoza se prema najnovijoj klasifikaciji američke psihijatrijske udruge (DSM-5) temelji na devet kriterija, od kojih pojedinac mora zadovoljavati minimalno pet kako bi mu se opravdano dijagnosticirao granični poremećaj ličnosti. Sveprisutni obrazac nestabilnosti u interpersonalnim odnosima, slici o sebi, afektu te značajna impulzivnost, koji počinju do rane odrasle dobi i prisutni su u različitim situacijama, očituju se u minimalno pet od sljedećih simptoma:

1. Grčevito nastojanje da se izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje od strane druge osobe

2. Obrazac nestabilnih i intenzivnih međuljudskih odnosa koje obilježava odlazak iz jedne u drugu krajnost, tj. idealizacija i obezvrjeđivanje

3. Poremećaj identiteta: izrazito i ustrajno nestabilna slika o sebi ili doživljaj sebe. Ovdje se ubraja i nesigurnost u svoj seksualni identitet

4. Impulzivnost na najmanje dva područja koja predstavljaju opasnost za samoga/samu sebe (npr. trošenje novca, spolni odnosi, upotreba psihoaktivnih tvari, nepažljivo upravljanje automobilom, napadi prejedanja)

5. Ponovljeni pokušaji samoubojstva, geste, prijetnje ili samoozljeđivanje

6. Emocionalna nestabilnost uzrokovana izrazitim promjenama raspoloženja (npr. intenzivna povremena disforija, razdražljivost ili tjeskoba koje obično traju nekoliko sati, a rijetko dulje od nekoliko dana)

7. Kroničan osjećaj praznine

8. Neprikladna, jaka ljutnja ili teško kontroliranje ljutnje (npr. učestali ispadi bijesa, stalna ljutnja, ponovljene tučnjave)

9. Prolazne, sa stresom povezane, paranoidne misli ili teški simptomi disocijacije

Za navedene simptome je važno napomenuti kako oni moraju biti prisutni kontinuirano barem tijekom pet godina života. Koliko god ovi navedeni simptomi mogu poslužiti autotestiranju, moguće je da će se mnogi naći u pojedinim simptomima. Stoga se savjetuje javiti psihijatru kako bi se obavio sveobuhvatniji razgovor i opservacija. Na raspolaganju su i psihološka testiranja koja provode psiholozi, a koja su od velike pomoći u određivanju nekih osobina ličnosti.

---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Darko Tomas/Cropix Darko Tomas/Cropix Darko Tomas/Cropix Darko Tomas/Cropix Darko Tomas/Cropix /Shutterstock /Shutterstock /Shutterstock /Shutterstock /Shutterstock /Shutterstock
Darko Tomas/Cropix

Primarijus dr. Zvonimir Paštar bavi se istraživanjem poremećaja ličnosti s psihoterapijskog i povijesnog aspekta, a u svojoj dosadašnjoj karijeri radio je kao vodeći psihijatar u klinikama u Njemačkoj i Austriji

/Shutterstock

Procjenjuje se da između 9-13 posto opće populacije zadovoljava kriterije za neki od poremećaja ličnosti

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/broj-ljudi-s-poremecajima-licnosti-stalno-raste-njihove-osobine-strse-psihijatar-pastar-otkriva-sto-ih-izdaje-1287754 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a0ab8f4e6d313b335156d5249439004b04eaecad [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Broj+ljudi+s+poreme%C4%87ajima+li%C4%8Dnosti+stalno+raste%2C+njihove+osobine+%E2%80%98str%C5%A1e%E2%80%99%2C+psihijatar+Pa%C5%A1tar+otkriva+%C5%A1to+ih+%E2%80%98izdaje%E2%80%98&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fbroj-ljudi-s-poremecajima-licnosti-stalno-raste-njihove-osobine-strse-psihijatar-pastar-otkriva-sto-ih-izdaje-1287754 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fbroj-ljudi-s-poremecajima-licnosti-stalno-raste-njihove-osobine-strse-psihijatar-pastar-otkriva-sto-ih-izdaje-1287754 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => JEDNO JE NEMINOVNO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) )
StoryEditorOCM
ZdravljeJEDNO JE NEMINOVNO

Broj ljudi s poremećajima ličnosti stalno raste, njihove osobine ‘strše’, psihijatar Paštar otkriva što ih ‘izdaje‘

7. svibnja 2023. - 23:03
Primarijus dr. Zvonimir Paštar bavi se istraživanjem poremećaja ličnosti s psihoterapijskog i povijesnog aspekta, a u svojoj dosadašnjoj karijeri radio je kao vodeći psihijatar u klinikama u Njemačkoj i AustrijiDarko Tomas/Cropix

Damir Kedžo, naš poznati pjevač, nedavno je hrabro medijima priznao da je iza njega teška bitka s graničnim poremećajem osobnosti. Ispričao je kako se nije mogao nositi s anksioznošću i opsesivnim mislima, pa je pomoć potražio na psihijatrijskom odjelu riječke bolnice.

– Htio sam ljudima reći, ljudi ful se bojim, ful sam nervozan, međutim to sam liječio na različite načine, ili bih popio čašu, dvije vina pa išao pjevati, a mislim da to nije način, jer kad kreneš s čašom, dvije kroz deset godina postane boca, dvije, tri, četiri, a ja nisam tip osobe koja želi živjeti destruktivan život – kazao je Kedžo i otkrio kako se uspio izvući iz tog mračnog razdoblja te zašto je o svom iskustvu javno progovorio.

– Želim o tome govoriti jer znam koliko se ljudi muči...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2024 10:42