Frapantni rezultati stručnjaka: Svaka treća smrt od srčanih bolesti nastaje zbog ove hrane: ‘Treba je hitno ograničiti‘

Sve veći broj znanstvenih istraživanja upozorava na moguće zdravstvene posljedice redovite konzumacije ultra prerađene hrane (UPF – ultra-processed food), a najnovija studija kanadskih znanstvenika ponovno je otvorila raspravu o njezinu utjecaju na zdravlje srca i krvnih žila.

Ultra prerađena hrana obuhvaća proizvode koji prolaze kroz više industrijskih procesa te često sadrže aditive, pojačivače okusa, emulgatore, umjetna sladila i konzervanse. U ovu skupinu ubrajaju se gotova jela, grickalice, čips, keksi, zaslađena gazirana pića, industrijske žitarice za doručak, prerađene mesne prerađevine i brojni drugi proizvodi koji su postali svakodnevni dio moderne prehrane.

Istraživanje koje su proveli znanstvenici Centra za istraživanje javnog zdravstva Sveučilišta u Montrealu analiziralo je utjecaj konzumacije ultra prerađene hrane na zdravlje stanovnika Kanade.

Na ovo možemo utjecati

Prema njihovim procjenama, između 23 i 38 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima moglo bi biti povezano s visokim unosom ultra prerađene hrane. Autori ističu kako je riječ o čimbeniku rizika na koji se može utjecati promjenom prehrambenih navika i javnozdravstvenih politika.

Afp

Posebno zabrinjava činjenica da kod pojedinih skupina stanovništva, osobito mlađih osoba i ljudi slabijeg socioekonomskog statusa, ultra prerađena hrana može činiti i do 80 posto dnevnog energetskog unosa.

Stručnjaci smatraju da problem nije samo u većem udjelu šećera, soli i zasićenih masti. Mnogi UPF proizvodi sadrže malo prehrambenih vlakana, vitamina i minerala, dok su istodobno vrlo kalorični i potiču prejedanje.

Ranija istraživanja povezala su redovitu konzumaciju ultra prerađene hrane s povećanim rizikom od:

pretilosti, dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, određenih vrsta karcinoma, depresije i drugih metaboličkih poremećaja.

Iako znanstvenici još uvijek istražuju koji su točno mehanizmi odgovorni za ove povezanosti, smatra se da kombinacija lošeg nutritivnog sastava, visokog udjela aditiva i načina industrijske obrade može imati negativan učinak na organizam.

Autori studije naglašavaju da odgovornost ne može biti isključivo na potrošačima. Ultra prerađena hrana danas je lako dostupna, često je cjenovno povoljnija od svježih namirnica te je agresivno promovirana kroz marketing.

/Shutterstock

Zbog toga predlažu niz mjera koje bi mogle pomoći u smanjenju njezine konzumacije: jasnije označavanje prehrambenih proizvoda na prednjoj strani ambalaže, porezne mjere koje bi poticale zdraviji izbor hrane, ograničavanje oglašavanja nezdravih proizvoda, posebno onih namijenjenih djeci, poticanje proizvođača na poboljšanje nutritivnog sastava proizvoda.

Prema riječima autora, edukacija građana važna je, ali bez potpore javnih politika njezin je učinak ograničen.

Unatoč zabrinjavajućim rezultatima, dio stručnjaka poziva na oprez pri njihovom tumačenju.

Treba ograničiti

Profesor Kevin McConway ističe kako je riječ o kvalitetnom modeliranju mogućih zdravstvenih posljedica, ali upozorava da promatračke studije ne mogu dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu između konzumacije ultra prerađene hrane i smrti od srčanih bolesti.

Iako postoje različita mišljenja o tome koliki je stvarni utjecaj ultra prerađene hrane na smrtnost od bolesti srca, većina stručnjaka slaže se u jednom – njezinu konzumaciju treba ograničiti.

Afp

Prehrana bogata svježim voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, ribom i kvalitetnim izvorima proteina i dalje se smatra najboljim izborom za očuvanje zdravlja srca.

Povremena konzumacija ultra prerađenih proizvoda neće nužno imati ozbiljne posljedice, no kada oni postanu temelj svakodnevne prehrane, dugoročni rizik za razvoj kroničnih bolesti značajno raste. Upravo zato stručnjaci sve češće pozivaju na povratak jednostavnijoj, manje prerađenoj i nutritivno bogatijoj prehrani.