"Da nisam mjerila tlak, tko zna kako bi završilo. Mislim si, tu večer možda bih s kćeri pročitala neku priču, pogledala omiljeni nastavak serije, ali jutro ne bih vidjela", kaže Maja Njirjak, novinarka i voditeljica na HTV-u, prisjećajući se kobnog dana u svibnju 2021., kada je završila na hitnom prijemu u bolnici zbog očitanja tlaka od 245/140 mmHg.
Još iz bolnice, sa svog Facebook profila odaslala je apel svima da češće mjere tlak kako im se ne bi dogodilo što i njoj. S 39 godina nije ni pomislila na moguće ozbiljne posljedice nečega što svi olako shvaćamo. Maja je u međuvremenu postala i svojevrsna ambasadorica, koja u svakoj prilici skreće pozornost na potrebu redovitog mjerenja tlaka i osluškivanja znakova koje nam naše tijelo šalje, piše živim.hr.
Pri tome se ne libi reći da nam za prevenciju najčešćih kroničnih bolesti, u koje spada i hipertenzija, ponekad ne idu naruku visoke cijene tlakomjera.
Preskupi tlakomjeri
- Mjerenje tlaka najvažniji je i prvi korak. Kolege mi znaju reći: ‘Pa mjerio sam tlak jednom mjesečno‘. Ne, ne, ne... tri puta dnevno nekoliko dana zaredom - jedino tako ili tlakomjer na 24 sata.
Jako sam zahvalna mami koja mi je posudila tlakomjer, odnosno sada sam ga već prisvojila, a roditelji su kupili novi. Onaj obični, oko zgloba, košta 50-60 eura. Ali kažu da za umirovljenike ni taj zglobni nije baš najbolji, već samo onaj za nadlakticu, a taj je najskuplji. Kako, zašto? Svaki dan čitamo i slušamo o zdravlju, prevencija ovoga, prevencija onoga, a sva ta prevencija košta.
A ambulante, znamo, grcaju od posla. I da, jako sam ljuta jer si umirovljenici s malom mirovinom ne mogu kupiti tlakomjer. Pa gdje da onda ti ljudi mjere tlak? Gdje ima neki popust preko dopunskog? Zašto plaćamo to dopunsko? I koji je uopće tlakomjer pouzdan za starije, a koji za mlađe? Osjetila sam revolt ne zbog svoje kože, već sam se stavila u kožu svih u mirovini... pa jedva kupe mlijeko, a kako tek tlakomjer? - kaže Maja.
No, bez njega se ne može i nužno ga je imati kod kuće. Drugi je njezin savjet da treba slušati tijelo i uvažiti sve znakove koje ono šalje.
Iznenadna eksplozivnost
"Uvjerena sam da sam ja slušala svoje tijelo i uočavala neke promjene, no nikako nisu djelovali alarmantno. Signal koji sam prvo uočila bila je iznenadna eksplozivnost. Općenito sam poznata po tome da imam dobru samokontrolu, čak ni u uvjetima visokog stresa nisam bila eksplozivna, ali tih nekoliko tjedana osjećala sam se kao da kipim u sebi.
Također, poznanici su me pitali jesam li se udebljala, no vaga je pokazivala isto... Bolji opis možda bi bio nabrekla, u meni se nakupljala voda. Ali, istina, u vrijeme covida skupila su se 3-4 kilograma, ali to bih prije pripisala manjku uobičajenih aktivnosti, a ne tlaku. I općenito sam osjećala uznemirenost.
Svako jutro strahovala sam od potresa ili neke nove epidemije... osjećala sam veliku brigu za kćer, mamu, najbliže... Osim toga, spavanje je bilo uredno, probava uredna... ništa alarmantno. Tako da je jako teško prepoznati visoki tlak i osim mjerenja nema nekog jasnog signala.
Samo ta neka napetost između srca, žila i mozga koju je teško prepoznati ako dobro ne slušaš. Konkretnije, u to vrijeme zapravo se nije dogodilo ništa epohalno. I u tome je problem. Dogodilo se ranije - kaže Maja dok se prisjeća deset dana u bolnici i pretraga koje je radila nakon izmjerenih povišenih vrijednosti tlaka.
Cijeli život niski tlak
- Stresan posao, dinamika posla u informativnom programu nerijetko zahtijeva rad do kasnih večernjih sati, pa rastava, selidba, jedna upala, druga, promjena radnog mjesta, korona, potres, jedan, drugi, i na kraju prometna nesreća, koja nije izgledala kao posebno teška, ali je udarac odozada kasnije povezan s nizom naknadnih dijagnoza.
Također i cjepivo protiv covida, koje na svakog djeluje drugačije. A onda, poput bumeranga, sve nakupljeno - udarilo me sleđa, onako ‘‘lokijevski‘‘, kad sam se najmanje nadala... - kaže Maja, uz napomenu da je cijelog života zapravo niskotlakaš.
- Ne bih ni znala da imam visoki tlak da me doktorica opće prakse, kojoj sam se javila zbog zujanja u ušima, na tada izmjereni tlak 150/100 nije uputila da ga mjerim češće i zapisujem. Sutradan sam išla na cijepljenje protiv covida i nakon cijepljenja tlak je bio 170/120, a mama mi je donijela tlakomjer jer ga ja nisam imala. U petak sam završila na hitnoj.
Tog dana nisam radila ništa, samo sam spremala po kući, kuhala ručak, s djetetom prolazila zadaće i gradivo i mjerila tlak… Bila sam uvjerena da nešto ne štima s tlakomjerom jer je pokazivao 170/120, pa je u jednom trenutku, oko 17.30, bio 195/150, pa 200/140. Tada sam zvala hitnu i savjetovali su mi da odem u bolnicu Sveti Duh. Nakon obrade i tableta puštena sam kući uz preporuke koje sve pretrage trebam napraviti - opisuje Maja.
- Dandanas zapravo nemam odgovor na to kakvu hipertenziju imam. Negdje piše arterijska, negdje sekundarna, ali važno je da se uspješno liječi. I da je uistinu naš zdravstveni sustav po svim protokolima proveo ‘istragu‘ i obavio sve najvažnije pretrage. Od kardiologice, divne dr. Gašparović na Rebru, preko nefrologije, do neuroloških pretraga kod vrlo stroge dr. Matijević... Kardiološki nije pronađeno ništa alarmantno, nefrološki imam neke sitne poteškoće s nadbubrežnim žlijezdama, a neurološki imam bifurkaciju desne ACI žile uz stenozu i posljedičnu destenozu neke druge - ne znam to ni prepričati, no nikako nije bezazlena dijagnoza - navodi Maja.
Genetika odigrala svoje
U prilog joj ne ide ni obiteljsko nasljeđe pa pretpostavlja da je i genetika odigrala svoje.
- U trudnoći sam imala mrvicu povišen tlak, a inače sam oduvijek imala niski. No, imala ga je i moja mama. Ali i baka i mama su u tim nekim srednjim godinama razvile visok tlak. Kao i ja. Nisu radile što ja radim, no da ih život nije mazio - nije, i tada se to nije zvalo stres, već ‘bad luck‘.
Svi smo pušači, grozno, znam, nisu nikada pile, a o hrani bismo mogli diskutirati malo duže - što je zdravo, a što nije. Očito je genetika svoje odigrala, ali i ovi vanjski čimbenici - prometna, selidba, potres... Ne znam koliko je povezano, no i mama i baka su imale dijagnoze povezane sa štitnjačom i visok kolesterol. Zasad nemam problema sa štitnjačom, ali imam povišene lipoproteine, što laički povezujem uz pušenje - kaže Maja. Sada je na stalnoj terapiji za hipertenziju.
Adekvatna terapija
- Svi ti lijekovi sada djeluju povoljno na moj tlak, a trebalo je vremena da doktori nađu adekvatnu terapiju. Neki su mi lijekovi drastično smanjivali tlak po noći, neki uopće nisu djelovali noću i zato je bitno ozbiljno shvatiti upute liječnika i jako je važno nositi tlakomjer koji prati terapiju, odnosno kako koji lijek djeluje.
No, vjerujem i želim vjerovati da se i prirodnim putem (češnjak, đumbir, zdrava hrana, tjelovježba) nakon određenog vremena tijelo može riješiti terapije za tlak. Ne na svoju ruku, naravno, nego uz dogovor s liječnikom. Ali moja mama, koja sad ima 71 godinu, ima velike probleme jer joj je tlak prenizak. Pada, i to vrlo ozbiljno, na vrijednosti oko 70/40, a i dalje je tretiraju kao visokotlakaša - kaže Maja. Iako joj je tlak reguliran, nije i Meniereova bolest, koja je otkrivena kao popratna dijagnoza.
- Nakon prometne nesreće očito je došlo do nekog šlusa u tlaku, ali i do te situacije sa žilama u mozgu, tjedan nakon toga primila sam i prvu dozu Pfizerova cjepiva protiv covida, koje je kod mene očito imalo i neke nuspojave. Dva-tri dana nakon cijepljenja završila sam na hitnoj...
Meniereova bolest
Između prometne i cjepiva javila sam se liječnici obiteljske medicine zbog zujanja u ušima. To je obično simptom visokog tlaka. Bio je i meni, ali i početak još goreg stanja - Meniereove bolesti. Nakon nekoliko tjedana završila sam opet na hitnoj, ali simptomi su bili vrtoglavica i povraćanje. Mislila sam da je moždani, bila sam uvjerena da je kraj.
Tako, naime, izgleda napadaj Menierea. Traje nekoliko sati. Uzrok bolesti se ne zna, a nema ni lijeka. Zna se samo da je to bolest srednjeg uha, gdje je centar za ravnotežu. Obolijevaju mala djeca, ali i stariji. Često se veže uz virusne infekcije poput herpesa ili vodenih kozica. Ja je vežem uz cjepivo protiv covida i prometnu - kaže Maja.
Natrijeva dijeta
Naravno, savjetovana joj je promjena životnih navika, odnosno morala je uvesti neke promjene u svoj život. U prvom redu smanjiti sol, koja se smatra značajnim okidačem hipertenzije.
- U mom slučaju je i kod tlaka i kod Menierea poveznica sol. Sada sam već dvije godine na natrijevoj dijeti, ali sol nisam u potpunosti izbacila jer jednostavno ne vjerujem da je to u redu. Kao Slavonka po mami ne mogu živjeti na nezasoljenoj hrani. Kud sam sa 6-7 kava (kao niskotlakaš) spala na jednu, i to ujutro, pa gdje još i sol? Ali da, ako naručimo hranu ili odem u neki fast food, meni je to sada gotovo nejestivo, a mojim ukućanima je normalno. Čovjek se jako brzo navikne na izbacivanje nepotrebne soli.
Ima je svugdje, od kikirikija u vrećici i kokica do pizze... Čak sam počela i kuhati tako da ne dodajem sol... toliko sad primjećujem koliko je ima posvuda. Što god netko mislio, nije potrebna ni za kuhanje tjestenine. Promjena je postupna i nisam doktor, ali vrijedi se pridržavati savjeta: smanjiti unos soli i više se kretati - kaže Maja.
Za sebe kaže da je dosta aktivna.
Na posao biciklom
- U prosjeku dva puta tjedno vježbam kod kuće, nekad češće, nekad uopće ne vježbam. Ako mogu, na posao idem biciklom. Jedem zdravo, no nisam opterećena ultra zdravim. Slatkiše uopće ne jedem.
Pojedem čvarke tu i tamo, pojedem i hambi ili pržene krumpiriće, no kuham zdravo. I raštiku (kćeri podvalim u juhu), i grašak noklice, mahune, bolonjez, i buču, tikvu, brokulu (podvaljujem u juhu i popečke), karfiol i tunu (na umak, u tortilji...), srdelice, bakalar i vrlo često piletinu, uvijek domaću juhu. Grah obavezno svaka dva tjedna i tjedno u tortilje... Svega je pomalo, pa sad ako treba zdravije od toga, meni je ovo doseg - iskrena je Maja.
Previše nas s tom dijagnozom
- Ambasadorica? Počašćena sam tim nazivom, no pravi ambasadori su svi naši liječnici. Ja sam samo jedna od previše nas s tom dijagnozom. Iako su mi rekli da ne čitam komentare ispod novinskih članaka o sebi, ja čitam što ljudi kažu i kako reagiraju. Ne mogu reći da su na članke u kojima sam pričala o bolestima pisali loše, ali bilo je komentara ‘pih, ona ima visok tlak, imam ga i ja... pa što onda?‘
Da, pozdrav tom anonimnom komentatoru i pitanje: ‘I što ćemo promijeniti nabolje?‘ Ja mogu samo otvarati svoje srce i sjećanja... pa ako će i jedna osoba uzeti tlakomjer i mjeriti tlak nekoliko puta dnevno, samo 2-3 dana, i ako otkrije visoki tlak za koji dotad nije znala - ja sam javno istupajući napravila sve što je bilo u mojoj moći, a ti, anonimni neznanče? - upitala je Maja Njirak u razgovoru za živim.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....