Melanom je najzloćudniji tumor kože, koji može nastati bilo gdje na koži. Kod 50% bolesnika maligni melanom razvija se na klinički nepromijenjenoj koži. U početnoj fazi razvoja ovog tumora nema subjektivnih simptoma, kao i kod ostalih sijela raka, pa se najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju, navodi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije (ZZJZDNZ).
Hrvatska liga protiv raka navodi:
Maligni melanom spada u zloćudne tumore koji nastaju iz melanocita. Gotovo uvijek se pojav na koži, no može nastati i na ostalim dijelovima tijela u kojima se nalaze melanociti. Može se razviti na prethodno normalnoj koži ili malignom promjenom postojećih madeža. Incidencija posljednjih nekoliko desetljeća pokazuje značajan porast u Hrvatskoj ali i u ostalim zemljama svijeta.
Ukoliko primjetite madež koji se prezentira kao nepravilno tamno pigmentirana kožna promjena koja je narasla ili se počela mijenjati u nekom proteklom periodu, a osim promjene u veličini i izgledu vrlo često se može javiti i svrbež. To su znakovi koji vas moraju upozoriti da se javite na pregled dermatologu. Prilikom pregleda služimo se ABCDE pravilom (asimetrija, borders- rubovi, color - promjena boje, diameter - promjer veći od 6mm, elevacija/evolucija – uzdignutost iznad razine ostale kože, promjena veličine, krvarenje i svrbež). Prilikom pregleda također koristimo dermatoskopiju gdje se na povećanju mogu pratiti najsitnije promjene na madežu te se slike mogu arhivirati radi buduće usporedbe.
Više o melanomima pročitajte OVDJE.
Boja kože, svijetla put, plave oči, izloženost UV zrakama te česte opekline od sunca u mladosti su rizični faktori za razvoj melanoma. Također ovdje spadaju i neka druga stanja kao veliki urođeni madeži ili pak sindrom displastičnih madeža.
TKO IMA POVEĆANI RIZIK ZA RAZVOJ MELANOMA?
- Osobe svijetle puti,
- Osobe s mnogobrojnim madežima na tijelu,
- Osobe sa „sumnjivim“ madežima,
- Osobe koje imaju neki drugi rak kože,
- Osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu sunčevim zrakama,
- Osobe koje su više puta imale sunčeve opekline (posebno u djetinjstvu),
- Osobe kod kojih netko u obitelji ima melanom,
- Osobe koje zbog zanimanja dugo borave na otvorenome,
- Osobe s imunosupresijskom terapijom.
Prognoza bolesti ovisi o debljini primarnog tumora (T klasifikacija), prisutnosti površinske ulceracije, zahvaćenosti regionalnih limfnih čvorova (N klasifikacija), broju mitoza na 1mm2 (patohistološki pokazatelj), prisutnosti satelitskih i in-tranzitnih čvorova (kožne ili potkožne metastaze u blizini primarne promjene) te prisutnosti udaljenih metastaza (M klasifikacija).
ZZJZDNZ još navodi:
Prema službenim procjenama Europskog informacijskog sustava za rak (European Cancer Information System, ECIS) za 2022. godinu u zemljama Europske unije (EU-27) otkriveno je ukupno 101.507 novih melanoma kože, odnosno 51.998 kod muškog i 49.509 kod ženskog spola. Prosječne dobno-standardizirane stope incidencije za kožni melanom na 100.000 stanovnika iznose 24,1 za muški spol i 19,5 za ženski (1). Najveću dobno-standardiziranu stopu incidencije melanoma kože kod muškog spola imaju: Švedska (54,0), Danska (52,1), Nizozemska (47,8) i Finska (42,2), a najmanju Bugarska (7,9), Portugal (10,6), Latvija (11,2) i Poljska (12,3). Kod ženskog spola najveću incidenciju kožnog melanoma imaju Danska (55,8), Švedska (48,3), Nizozemska (45,1) i Belgija (39,3), a najmanju Bugarska (5,4), Poljska (9,0), Cipar (9,3) i Portugal (9,9).
Kod oba spola stope incidencije rastu prema dobi. Za dobnu skupinu 15-39 godina dobno-standardizirane stope incidencije kožnog melanoma za EU-27 su 6,1 za muški spol i 8,1 za ženski; za dobnu skupinu 40-64 godine 24,9 za muškarce i 23,5 za žene, a za dob 65 godina i više 71,2 odnosno 46,8.
Prema procjeni ECIS-a za 2022. godinu, u Hrvatskoj je otkriveno 966 novih slučajeva melanoma kože; 559 kod muškog i 407 kod ženskog spola. Dobno-standardizirana stopa incidencije kožnog melanoma za muški spol je viša od europskog prosjeka i iznosi 30,1 (na 10. mjestu među zemljama u EU-27), a ženski spol niža i iznosi 17,5 (na 15. mjestu). I kod muškog i kod ženskog spola najveće stope su u najstarijim dobnim skupinama (tablica 1).
Smrtnost ili mortalitet od melanoma kože u Hrvatskoj i Europskoj uniji
Prema procjenama ECIS-a za 2022. godinu u zemljama Europske unije zbog melanoma kože umrlo je ukupno 16.736 osoba, odnosno 9.663 muškarca i 7.073 žene (1). Dobno-standardizirane stope smrtnosti za kožni melanom na 100.000 stanovnika iznose 4,6 za muški spol i 2,6 za ženski. Najveću dobno-standardiziranu stopu smrtnosti melanoma kože kod muškog spola imaju: Slovačka (8,4), Hrvatska (8,0) i Poljska (7,5), a najmanju Španjolska (2,7) i Bugarska (2,9). Kod ženskog spola najveću smrtnost kožnog melanoma imaju Danska (4,5) i Slovenija (4,3), a najmanju Malta (1,5) te Grčka, Španjolska i Bugarska (1,6). Promatrajući ukupnu dob, dobno-standardizirane stope smrtnosti kožnog melanoma u svim zemljama Europske unije veće su za muški spol.
Preživljavanje od melanoma
Brojne studije pokazuju da žene s malignim melanomom imaju bolju stopu preživljavanja nego muškarci, što se objašnjava činjenicom da žene više pozornosti poklanjaju svome izgledu, ranije zapažaju promjene na koži te se ranije javljaju liječniku. To potvrđuje kako je rano otkrivanje melanoma ključan čimbenik bolje prognoze. Najbolje stope preživljavanja imaju zemlje sjeverne, zapadne i centralne Europe, a najlošije istočnoeuropske zemlje.
Hrvatska se, prema ECIS-u, nalazi među zemljama koje imaju lošije stope petogodišnjeg preživljavanja od ovog sijela raka, 64,96% za muškarce i 76,02% za žene (za dob 15 godina i više.
Iako se radi o najzloćudnijem tumoru kože, preventivnim mjerama može se smanjiti rizik za nastanak melanoma, a redovitim pregledima rano ga otkriti. Zdravstveni radnici sa stručnim savjetima trebaju informirati i educirati kako svoje pacijente tako i cjelokupnu opću javnost radi podizanja svijesti o važnosti izbjegavanja rizičnih čimbenika za nastanak melanoma i obavljanja redovitih preventivnih pregleda. Pokazatelji o incidenciji i stopi preživljavanja ukazuju kako je nužno kontinuirano razvijati i unapređivati suradnju zdravstvenih i drugih nezdravstvenih djelatnosti za bolje zdravstvene ishode i promicati zdravstvenu pismenost vezanu uz ovu bolest.
SAMOPREGLED MADEŽA
Jedno od najpopularnijih (i najjednostavnijih) pravila za detekciju i praćenje sumnjivih madeža je ABCDE pravilo.
A (asymmetry) – asimetričan, nepravilni oblik
B (border) – nejednoliki, isprekidani i nejasno definirani rubovi
C (color) – nejednolika obojenost
D (diameter) – promjer madeža (ne bi trebao biti veći od 6 mm)
E (evolution) – promjene u veličini, boji, obliku ili uzdignutosti
Prilikom samopregleda madeža ne smijete zanemariti niti jedan dio tijela. Posebnu pažnju obratite na manje vidljiva područja poput vlasišta, područja između prstiju, čitave stražnje strane tijela te intimnih područja. Jednom mjesečno, uz pomoć ogledala prema ABCDE pravilu pregledajte svoju kožu.
Ako primijetite sumnjivi madež ili njegovu nedavnu promjenu, ne odgađajte liječnički pregled.
Hrvatska liga protiv raka:
Klinički i patohistološki podtipovi melanoma
Razlikujemo pet osnovnih tipova melanoma: lentigo maligna (melanoma in situ), lentigo maligna melanoma, površinsko šireći melanom, nodularni melanom i akrolentiginozni melanom.
Kirurško liječenje
Ekscizija primarnog tumora s odgovarajućom širinom ruba danas je standardni kirurški protokol uz biopsiju limfnog čvora čuvara u određenim stadijima.
LIJEČENJE MELANOMA
Kad je u pitanju liječenje malignog melanoma najbitnije je otkriti ga na vrijeme i potom kirurški odstraniti tumor zajedno s odgovarajućom zonom zdravog tkiva oko tumora. Svaka druga terapija ove bolesti daje slabije rezultate, iako se u zadnje vrijeme pojavljuje sve više lijekova različitog i potencijalno učinkovitog djelovanja.
KEMOTERAPIJA
Kemoterapija je način liječenja raka pri kojem se koriste različiti kemijski lijekovi za ubijanje ili spriječavanje rasta tumorskih stanica. U terapiji malignog melanoma ovaj oblik liječenja već dugo je prisutan, ali je nedostatne učinkovitosti, osobito kad se primjenjuje na klasičan način. S obzirom na tu činjenicu razvili su se neki drugačiji načini prmjene tih lijekova u situacijama kad je to moguće.
Naime, kad se kemoterapija uzima na usta ili u obliku injekcije ili infuzije, lijekovi ulaze u cirkulaciju i dolaze do svih tumorskih stanica ma gdje one bile u tijelu i njihova koncentracija je otprilike ujednačena u svim dijelovima tijela. Ovakav način liječenja zove se sustavna terapija, jer djeluje na tijelo u cjelini.
Kad se kemoterapija aplicira direktno npr. u moždanu tekućinu (likvor) ili u neki drugi organ ili tjelesnu šupljinu kao što je trbušna šupljina, lijekovi dominantno djeluju u tom području. To se zove regionalna terapija.
Jedan od oblika regionalne terapije koji se koristi u terapiji malignog melanoma koji je smješten na ekstremitetima je i hipertermijska perfuzijska terapija ekstremiteta.
Ovom metodom lijek se doprema točno na mjesto gdje se javio tumorski proces na ruci ili nozi. Cirkulacija se u tom području privremeno prekida podvezivanjem krvnih žila, a lijek se u visokoj koncentraciji doprema do mjesta nastanka tumora i ubija tumorske stanice.
Način primjene kemoterapije ovisi,naravno, o stadiju bolesti i mjestu nastanka malignog procesa te o mogućnostima centra za liječenje. O potrebitosti kemoterapije odlučuje liječnik onkolog nakon kirurškog liječenja.
ZRAČENJE
Radijacijska terapija koristi visokoenergetske x-zrake ili drugu vrstu zraka za ubijanje tumorskih stanica ili spriječanje njihovog rasta.
Postoje dvije temeljne vrste zračenja. Vanjsko zračenje koristi uređaje koji stvaraju ionizirajuće zračenje i koje šalju te zrake prema tumoru. Unutarnje zračenje koristi radioaktivne supstance u obliku igala, zrna, žica ili katetera koji se plasiraju direktno ili blizu tumora. Tip zračenja ovisi o tipu i stadiju tumora koji se liječi.
Kod malignog melanoma zračenje se kao metoda prvog izbora primjenjuje samo u situacijama kad nije moguće kirurško liječenje. Također se primjenjuje kao nadopuna terapije nakon uklanjanja tzv. dezmoplastičnog melanoma te u slučaju širenja melanoma u regionalne limfne čvorove.
BIOLOŠKA TERAPIJA
Biološka terapija je oblik liječenja koji koristi pacijentov imunološki sustav za ubijanje stanica raka. Tvari stvorene u tijelu ili u laboratorijima koriste se za direktno ili indirektno jačanje imunološkog sustava oboljele osobe. Ovaj oblik terapije zove se i bioterapija ili imunoterapija.
Interferon i interleukin-2 (IL-2) su tipovi bioterapeutika koji se koriste kod melanoma. Interferon pogađa diobu stanica raka i usporava rast tumora. IL-2 pojačava rast i aktivnost mnogih stanica imunološkog sustava, osobito limfocita koji mogu napasti i ubiti tumorsku stanicu. Njihova primjena u mnogim situacijama danas se nije pokazala pretjerano učinkovitom, ali se kao terapijska mogućnost i dalje održava.
Tumor nekrozis faktor (TNF) terapija je tip biološke terapije melanoma koja se korsiti u kombinaciji s drugim metodama. TNF je protein stvoren u bijelim krvnim stanicama kao odgovor na infekciju ili angtigen. Tumor nekrozis faktor može se proizvesti i u laboratoriju te primjenjivati u terapiji raka.
CILJANA TERAPIJA
Ciljana terapija je oblik liječenja koji koristi lijekove ili supstance za identifikaciju ili napad specifičnih stanica raka bez ugrožavanja normalnih, zdravih stanica. Sljedeći tipovi ciljane terapije se koriste ili su u fazi istraživanja učinkovitosti u terapiji melanoma:
Terapija monoklonskim protutijelima: terapijski način koji koristi protutijela stvorena u laboratoriju iz jednog tipa imunih stanica. Ta antitijela mogu identificirati tvar na stanici raka ili normalnoj stanici koja pomaže rastu te stanice. Antitijela se vežu za tu supstancu i ubijaju tumorsku stanicu, blokiraju njezin rast ili spriječavaju njeno širenje. Monoklonska protutijela daju se u infuziji. Mogu se koristiti sama ili u kombinaciji s lijekovima nosačima, toksinima ili radiokativnom tvari direktno u tumorsku stanicu. Mogu se primjenjivati i s kemoterapijom kao adjuvantna terapija. Ipilimumab je monokolonsko protutijelo koje se koristi u terapiji melanoma, a još ih se jako mnogo ispituje u tu svrhu.
Inhibitori prijenosa signala. Ovi lijekovi blokiraju signal koji se prenosi od jedne molekule do druge unutar stanice. Blokiranje tih signala može ubiti tumorsku stanicu. Vemurafenib je inhibitor prijenosa signala koji se koristi za liječenje nekih pacijenata s uznapredovalim melignim melanomom ili za liječenje tumora koji se ne mogu kirurški ukloniti.
Onkolitička virusna terapija: Oblik ciljne terapije koji je u fazi istraživanja u liječenju malignog melanoma. Ova terapija koristi viruse koji inficiraju i ubijaju tumorske stanice, a normalne stanice ne napadaju. Nakon ove terapije mogu se primjeniti i kemoterapija i zračenje da bi se ubilo više tumorskih stanica. Ioako je bila obećavajuća ova terapija još uvijek nije pokazla zadovoljavajući učinak, odnosno učinkovitost bolju od lijekova koji se već primjenjuju u terapiji malignog melanoma.
Inhibitori angiogeneze: Ovaj oblik terapije također se istražuje u terapiji melanoma. Inhibitori angiogeneze blokiraju rast novih krvnih žila. U liječenju raka, oni se mogu dati preventivno da bi se spriječio nastanak novih krvih žila koje su potrebne za daljnji rast raka.
Najvažniji lijekovi čije je djelovanje potvrđeno kod liječenja malignog melanoma su:
Aldesleukin
Dabrafenib
Dakarbazine
DTIC-Dome (Dakarbazin)
Intron A (Recombinantni Interferon Alfa-2b)
Ipilimumab
Mekinist (Trametinib)
Peginterferon Alfa-2b
PEG-Intron (Peginterferon Alfa-2b)
Proleukin (Aldesleukin)
Recombinantni Interferon Alfa-2b
Sylatron (Peginterferon Alfa-2b)
Tafinlar (Dabrafenib)
Trametinib
Vemurafenib
Yervoy (Ipilimumab)
Zelboraf (Vemurafenib
Lijekovi su poredani po abecednom redu i s generičkim nazivom, a u zagradama su njihova zaštićena imena.
- Bazocelularni karcinom je najčešći tip raka kože. Nastaje iz bazalnih stanica kože, okruglih stanica koje se nalaze u donjem dijelu epidermisa
- Sljedeći po učestalosti je planocelularni karcinom (karcinom pločastih stanica) s nešto preko 1 milijun slučajeva godišnje u SAD-u, koji nastaje iz pločastih tankih stanica na površini epidermisa.
- Za razliku od ova dva tipa koji uglavnom imaju dobru prognozu (zovemo ih i nemelanomskim tumorima kože), melanom je vrlo agresivan maligni tumor, no srećom je mnogo rjeđi. Ipak, njegova incidencija je u stalnom porastu. Melanom nastaje iz melanocita, stanica u donjem dijelu epidermisa koje proizvode melanin, pigment odgovoran za tamnjenje kože.
Postoje i drugi rjeđi tipovi raka kože, poput karcinoma Merkelovih stanica, navodi Onkologija.net.
