Hodanje je jedna od najjednostavnijih aktivnosti u životu, a čini toliko dobrobiti da je to zaista impresivno!
Zdravstveni stručnjaci stalno upozoravaju da dugotrajni nedostatak hodanja i općenito kretanja ostavlja ozbiljne posljedice na tijelo. To ne znači da će nekoliko dana bez šetnje naštetiti zdravlju. Problem nastaje kada redovito kretanje zamijene dugotrajno sjedenje. Promjene se odražavaju na srce, mišiće, ravnotežu, metabolizam, zglobove, ali i raspoloženje. Prva stvar koja će patiti jest kardiovaskularno zdravlje.
No, tijekom hodanja srce i pluća moraju intenzivnije raditi, kako bi tijelom cirkulirala krv bogata kisikom, piše Very Well Health.
Tjelesna neaktivnost povezuje se s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka i moždanog udara. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ljudi koji nisu dovoljno tjelesno pokretni imaju procijenjeno do 30 posto veći rizik od smrti u usporedbi s onima koji se redovito kreću.
Posljedice će osjetiti i mišići. Ako ih redovito ne koristimo, s vremenom će dovesti do slabljenja i gubitka mišićne mase. Hodanjem se aktiviraju brojne velike mišićne skupine, među kojima su mišići stražnjice, stražnje i prednje strane bedara te listovi. Slabiji mišići mogu otežati svakodnevne aktivnosti, smanjiti pokretljivost te povećati rizik od ozljeda. Redovita tjelesna aktivnost zato ima važnu ulogu u očuvanju samostalnosti u starijoj dobi.
Hodanje nije samo pomicanje nogu, ono zahtijeva koordinaciju, prebacivanje težine i neprestano prilagođavanje tijela. Kada se osoba prestane redovito kretati, neke od tih sposobnosti mogu oslabjeti.
Promjene se mogu događati i u metabolizmu. Kada se mišići manje koriste, tijelo troši manje energije, a šećer iz krvi manje se koristi za njihov rad. Dugotrajna tjelesna neaktivnost povezana je s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih problema.
Ni zglobovi ne mogu biti zdravi kad smo neaktivni. Redovito kretanje pomaže održavanju njihove funkcije i raspona pokreta, dok nedostatak aktivnosti može pridonijeti osjećaju ukočenosti. Hodanje pritom ima neusporedive prednosti, jer je aktivnost relativno niskog opterećenja za zglobove. Čak i kod osoba koje imaju artritis, tjelesna aktivnost može biti povezana s boljom funkcijom i kvalitetom života.
Na kraju, posljedice sjedilačkog života nisu samo fizičke. Tjelesna aktivnost usko je povezana i s mentalnim zdravljem. Redovito kretanje može pomoći u smanjenju simptoma depresije i anksioznosti te pridonijeti boljem snu i općem emocionalnom stanju.
Nije potrebno svakoga dana odraditi zahtjevan trening da bi se tijelo nastavilo kretati. Obična šetnja aktivira mišiće, srce i pluća, pomaže održavanju ravnoteže i pokretljivosti te ima iznimno pozitivan učinak na raspoloženje, piše Very Well Health.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....