U njima se može uživati na sto načina. Naravno, najjednostavnije i najzdravije je "zobati" ih svježe, no možete od njih raditi i sok, smoothie, voćnu salatu, štrudle, palačinke, biskvit, torte..., a mnogo je i slanih jela u kojima se savršeno uklapaju, poput raznih salata i umaka za roštilj ili pečenje.
Zbog čega bismo trebali maksimalno iskoristiti kratku sezonu trešanja, tih malih, slatkih plodova objašnjava Marija Selak, mag. nutricionizma iz KBC-a Split i članica Upravnog vijeća Hrvatskog zbora nutricionista. Brojne studije, kaže za početak, dokazale su povezanost redovite konzumacije voća i povrća sa smanjenim rizikom od kroničnih bolesti, moždanog udara i nekih vrsta karcinoma, kao i od smrtnosti.
Osim što osigurava vitamine, minerale, karotenoide i dijetalna vlakna, voće sadrži i polifenole koji smanjuju rizik od pojave metaboličkog sindroma, šećerne bolesti, nealkoholne masne bolesti jetre i kardiovaskularnih bolesti. Kad to sve znamo, trešnja nam se čini najbližom onome što bi idealna namirnica trebala biti: nutritivno bogata, kalorijski skromna, a okusom božanstvena, piše Živim.
- Plod trešnje sadrži značajne količine važnih nutrijenata i bioaktivnih komponenti kao što su vlakna, polifenoli, vitamini i minerali. Osim toga, dobar je izvor aminokiselina, ali i vode koja čini oko 80 posto jestivog dijela ploda. Trešnja sadrži ugljikohidrate, osobito jednostavne šećere (glukozu, fruktozu, saharozu i sorbitol) koji su odgovorni za slatkoću, dok kiselost duguje prisutnosti organskih kiselina (jabučne, limunske, jantarne, mliječne i oksalne).
Plodovi trešnje izvor su vitamina, posebice vitamina C, te minerala poput kalija, fosfora, kalcija i magnezija, a sadrži i fenolne spojeve, kao što su fenolne kiseline (hidroksicimetna kiselina) i flavonoidi (antocijanini, flavan-3-oli i flavonoli) - navodi Selak, napominjući da, koliko god trešnje bile zdrava i poželjna namirnica, postoji preporučeni dnevni unos, a to je 15 do 20 trešanja na dan, što bi odgovaralo jednoj šalici.
U toj je količini sadržano 1,46 grama bjelančevina, 22,1 gram ugljikohidrata, 2,9 grama vlakana, 29 miligrama fosfora, 17,9 miligrama kalcija, 306 miligrama kalija, 9,66 miligrama vitamina C, 52,4 mikrograma beta-karotena, zanemariva količina masnoća te 86,9 kilokalorija.
Osim preventivnog učinka koji možemo dobiti zahvaljujući visokim koncentracijama bioaktivnih spojeva, trešnje imaju i brojne druge zdravstvene dobrobiti, primjerice, kod oksidativnog stresa, jednog od glavnih biokemijskih procesa prisutnog u pozadini različitih bolesti. Prekomjernom proizvodnjom reaktivnih kisikovih spojeva (ROS) povećava se, naime, oksidativni stres u organizmu, a to dovodi do staničnog oštećenja i upala, što omogućuje lakši razvoj bolesti.
- Većina istraživanja napravljena je na staničnoj razini ili na životinjama, no svakako je dokazano da redoviti unos povrća i voća kod ljudi smanjuje rizik od mnogih kroničnih bolesti koje su izravno povezane s povećanjem ROS-a - kaže nutricionistica. Studije su pokazale, nastavlja, da su trešnje smanjile i vrijednosti tromjesečnog šećera u krvi, tzv. hemoglobina A1C (HbA1c), ali i lipoproteina vrlo niske gustoće (VLDL) te trigliceride/lipoprotein visoke gustoće (TG/HDL) kod žena sa šećernom bolesti. VLDL i TG/HDL bili su sniženi kod pretilih sudionica te je smanjena aktivnost enzima COX-1 i COX-2 koji dovode do povećanja oksidativnog stresa.
Tu popis dobrobiti trešanja ne prestaje. Pokazalo se, primjerice, da kod nakupljanja mokraćne kiseline koje uzrokuje pojavu gihta mogu vrlo brzo djelovati. U istraživanju s više od 600 ispitanika s gihtom sudionici koji su dva dana jeli svježe trešnje imali su oko 33 posto manje napadaja gihta od onih koji nisu jeli trešnje, a kod onih koji su jeli trešnje i uzimali propisane lijekove protiv gihta, napadaji su se smanjili 75 posto.
- Jedenje trešanja ili pijenje njihova soka svaki dan, prema tome, može sniziti razinu mokraćne kiseline i ublažiti bol i oticanje. Nadalje, trešnje pomažu boljem spavanju zahvaljujući visokim razinama melatonina, hormona koji pomaže regulirati ciklus spavanja i budnosti; serotonina, tzv. hormona sreće koji ima ključnu ulogu u regulaciji tjelesnih funkcija kao što su raspoloženje, spavanje, probava, mučnina, zacjeljivanje rana, zdravlje kostiju, zgrušavanje krvi i seksualna želja te triptofana, esencijalne aminokiseline koja ima ulogu u proizvodnji i održavanju bjelančevina, mišića, enzima i neurotransmitera - navodi mag. Selak.
Zanimljivo je i kako su studije na trkačima na duge staze pokazale da višnje i kiseli sok od trešanja mogu ublažiti upalu i umiriti bolne mišiće. Naša sugovornica spominje studiju koja je zaključila da konzumacija dodatka trešnje u prahu poboljšava izvedbu i izdržljivost kod trkača: sportaši koji su uzimali dodatak deset dana prije polumaratona imali su 13 posto bolji rezultat i uz to manju upalu mišića od onih koji su uzimali placebo.
Jedete li ih neumjereno trešnje, mogu izazvati probavne probleme kao što su želučane smetnje, proljev, grčevi, plinovi, nadutost, ali i porast razine glukoze u krvi. Iako je zbog sadržaja ugljikohidrata i vlakana, koji omogućuju uravnoteženiji porast razine glukoze u krvi, trešnja dobar izbor za voćni obrok kod osoba sa šećernom bolesti, ne smije se zaboraviti kontrolirati unos. Važno je imati na umu i da se za konzerviranje voća u proizvode dodaje šećer, stoga valja biti oprezan s konzumiranjem džemova, pekmeza, marmelada ili likera od trešnje - upozorava Selak.
Tu je još jedno upozorenje: ne treba jesti koštice trešanja. One, naime, sadrže spoj amigdalin koji ljudsko tijelo može pretvoriti u štetni cijanid ako košticu žvačemo ili zgnječimo pa pojedemo. Vodikov cijanid ometa transport kisika u organizmu, potencijalno oštećujući mozak, srce, pluća i druge organe.
- Opseg moguće štete ovisi o količini cijanida kojoj smo izloženi. Tri do devet koštica, ovisno o sorti, može proizvesti ekvivalent od 0,01 do 1,1 mg cijanida u ljudskom tijelu. Simptomi akutne toksičnosti uključuju glavobolju, mučninu, napadaje, konvulzije i teškoće s disanjem. No, toksičan učinak i produkcija cijanida nastaje samo ako je koštica zgnječena ili prožvakana - pojašnjava Selak.
- S druge strane, gutanje cijelih koštica trešanja ne uzrokuje toksičnost, ali može dovesti do opstrukcije debelog crijeva i predstavlja opasnost od gušenja za malu djecu. Zbog toga je najbolje uopće ne konzumirati koštice.
Trešnja se bere kada su plodovi posve zreli. Ako se žele iskoristiti svježi, moraju biti čvrsti i ubrani s peteljkom. Perite ih neposredno prije jedenja, jer eventualni višak vode može ubrzati kvarenje plodova. Nutricionistica Selak dala je još nekoliko savjeta o pravilnom čuvanju:
- Ne uklanjajte im peteljke jer se trešnje tako izlažu dodatnoj vlazi, što ubrzava kvarenje. Odmah uklonite oštećene i nagnječene trešnje i one sa znakovima kvarenja, jer utječu na kvarenje okolnih plodova, ali i na razvitak plijesni. Najbolje je držati ih u hladnjaku, kako bi očuvale svježinu. U posudi ne bi trebale biti previše zbijene, da se ne bi nakupljala suvišna vlaga. Iz istog razloga ne preporučujem poklapanje posude, a ako je to baš nužno, prekrijte ih papirnatim ručnicima prije poklapanja da bi se upio višak vlage - govori nam.
U hladnjaku se trešnje mogu čuvati dva do tri dana, a ako ih u tom vremenu niste uspjeli pojesti, dobra je opcija smrznuti ih. Prije smrzavanja savjetuje se ukloniti koštice da bi kasnije upotreba bila lakša. U silikonskim vrećicama za višekratnu upotrebu ili u hermetički zatvorenim posudama trešnje se u zamrzivaču mogu čuvati i do godinu dana.
Mag. nutricionizma Marija Selak otkrila nam je jednostavan recept za crumble s trešnjama koji ne mora izazivati osjećaj grižnje savjesti jer svi su sastojci iz kategorije zdrave hrane. Može se jesti kao samostalan desert, poslužiti uz sladoled i posuti s malo tamne čokolade ili biti dio doručka, primjerice s jogurtom ili kefirom. Pripremite li ga unaprijed, možete ga držati u hladnjaku do tri dana te ga podgrijati u pećnici ili mikrovalnoj prije jela, piše Živim.
Potrebni sastojci:
600 g trešanja
300 g zobenih pahuljica ili mješavine cjelovitih žitarica
50 g mljevenih badema (uz nešto krupnijih komada)
70 g kokosova ulja
50 g meda
prstohvat soli.
Priprema:
Trešnje operite, očistite od koštica i narežite na polovice.
Za crumble u drugoj posudi pomiješajte rastopljeno kokosovo ulje, zobene pahuljice, med i mljevene bademe, dodajte malo vode i prstohvat soli te dobro promiješajte.
Trebali biste dobiti mrvičastu ljepljivu smjesu koja se može oblikovati.
Zagrijte pećnicu na 180 °C.
Manju posudu za pečenje obložite papirom za pečenje, na dno stavite dio crumblea i rasporedite ga prstima.
Preko stavite trešnje, pa preko njih ostatak crumblea.
Pecite od 15 do 20 minuta, dok ne porumeni.
Čuvajte u staklenoj posudi.