Izreka "Zdravlje je najveće bogatstvo" u mladosti zvuči kao klišej, no kad dođemo u zreliju dob, i počnemo biti svjesni zdravstvenih rizika koje ona donosi, potpomognuta našim lošim životnim navikama, briga o sebi trebala bi zaista postati prioritet.
"Vaši današnji postupci oblikuju budućnost i zdravlje vašeg mozga", ističe dr. Kevin Sheth, direktor Yaleova Centra za zdravlje mozga i uma. Objašnjava kako je mozak poput štednog računa, ono što danas u njega ulažemo ili mu uskraćujemo s vremenom se gomila i pokazuje svoje posljedice.
Zdrave navike, poput redovite tjelesne aktivnosti i kvalitetne prehrane, neosporna su investicija u buduće zdravlje mozga. S druge strane, dugogodišnje loše navike oštećuju moždane stanice, ruše njihove međusobne veze i s vremenom pridonose problemima s pamćenjem, piše Parade.
Što prestati raditi?
Neurolozi upozoravaju da bi do 60. godine trebalo prestati ili sasvim smanjiti konzumaciju alkohola, kako bi se smanjio veliki rizik od problema s pamćenjem, uključujući demenciju.
"Pretjerano konzumiranje alkohola polako narušava moždane mehanizme zadužene za pamćenje, pa s godinama postaje sve teže pohranjivati i prisjećati se informacija", objašnjava dr. Sheth.
Vjerojatno ste već upoznati s kratkoročnim posljedicama pretjeranog pijenja, poput tzv. "blackouta“. Dugotrajna i prekomjerna konzumacija alkohola može imati ozbiljnije posljedice i pridonijeti ubrzanom starenju mozga.
"Alkohol je neurotoksin koji negativno utječe na mozak", upozorava dr. Neda Najimi, neurologinja iz Kaiser Permanentea u Marylandu.
"S vremenom konzumacija alkohola može dovesti do smanjenja i odumiranja moždanih stanica, osobito u čeonim režnjevima, hipokampusu i malom mozgu. Ta područja imaju važnu ulogu u pamćenju, prosuđivanju, osobnosti, komunikaciji, kretanju i emocijama", kaže.
Smanjuje volumen moždanog tkiva
"Alkohol dehidrira i oštećuje moždane stanice, osobito u područjima koji imaju ključnu ulogu u stvaranju i pohranjivanju sjećanja. S vremenom to smanjenje može oslabiti sposobnost prisjećanja događaja i usvajanja novih informacija" ,objašnjava dr. Sheth
Jedno istraživanje iz 2022. godine, koje je obuhvatilo više od 36.000 osoba srednje i starije životne dobi, pokazalo je da čak i konzumacija jednog ili dva alkoholna pića dnevno može biti povezana s promjenama u strukturi mozga. No, te su promjene bile izraženije kod osoba koje su konzumirale veće količine alkohola.
Smanjuje protok krvi u mozgu
"Dugotrajna konzumacija alkohola sužava krvne žile, čime se smanjuje dotok kisika i hranjivih tvari do mozga. To može dovesti do odumiranja moždanih stanica, osobito u područjima povezanima s pamćenjem", kaže.
Jedno istraživanje iz 2025. godine ukazalo je na brojne ranije radove koji povezuju konzumaciju alkohola s promjenama u protoku krvi i zdravlju mozga, uključujući i funkcije povezane s pamćenjem.
Narušava komunikaciju u mozgu
Neurotransmiteri su kemijski glasnici mozga koji omogućuju komunikaciju između moždanih stanica, a važnu ulogu imaju i u prisjećanju događaja te svakodnevnih informacija. Dr. Sheth objašnjava da alkohol može poremetiti ravnotežu neurotransmitera.
"Alkohol može poremetiti rad neurotransmitera, što narušava komunikaciju između moždanih stanica i otežava stvaranje dugoročnih sjećanja", ističe dr. Sheth.
Njegove tvrdnje podupire i istraživanje iz 2024. godine, koje je proučavalo utjecaj alkohola na neurotransmiterske sustave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....