Miješanje određene hrane ili pića s lijekovima može utjecati na apsorpciju ili probavljanje lijeka, odnosno može smanjiti njegovu učinkovitost ili pretjerano povećati djelovanje. Iako su sve važne interakcije uvijek navedene u uputama lijeka, mnogi ih ne čitaju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Stoga su novinari Živim zamolili mag. pharm. Melitu Petrović da pojasni kako hrana utječe na lijekove, koja hrana i na koje lijekove te zbog čega je važno pročitati upute lijeka i držati se upozorenja.
Kako se većina lijekova uzima na usta, prisustvo hrane ponekad može poremetiti njihovo djelovanje. Oralno primijenjen lijek kroz jednjak prolazi do želuca, gdje je već potpuno ili djelomično razgrađen, dalje se kroz sluznicu tankog crijeva apsorbira u krvotok, dolazi u jetru gdje se razgrađuje i takav odlazi krvotokom u tkiva, na mjesto djelovanja.
- Tijekom cijelog tog puta može doći do reakcije s hranom, a interakcije između lijekova i hrane mogu imati znatan utjecaj na djelovanje lijeka, kao i na težinu i učestalost nuspojava - ističe mag. pharm. Petrović navodeći za primjer kako se uz lijekove ne preporučuje uzimanje masne hrane jer ona usporava pražnjenje želuca pa je lijek dulje izložen želučanoj kiselini, intenzivno se razgrađuje i time se umanjuje njegova djelotvornost. No, interakcije lijekova i hrane nisu uvijek štetne, u nekim slučajevima, dodaje, iskorištavaju se za poboljšanje apsorpcije. Primjerice, apsorpcija vitamina D povećava se ako se uzima uz hranu koja sadrži zdrave masnoće.
Prije ili poslije obroka?
Lijekovi često nepovoljno djeluju na sluznicu probavnog sustava, kaže naša sugovornica te dodaje da mogu uzrokovati i ozbiljnije komplikacije kao što su krvarenja i perforacije. To se, prije svega, odnosi na skupinu nesteroidnih antireumatika (NSAR), lijekova koji se vrlo često koriste protiv bolova i mogu se kupiti u ljekarni bez recepta.
- Njih treba uzimati poslije obroka, a posebno osjetljivi trebaju ih izbjegavati, odnosno posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom i odabrati najmanje štetne - savjetuje mag. Petrović te napominje da postoje lijekovi koje je važno uzeti poslije jela, kao i oni koji su djelotvorniji kada se uzimaju na prazan želudac. To su većina antibiotika, preparati željeza, levotiroksin (sintetski hormon koji se propisuje za liječenje hipotireoze ili smanjenog rada štitnjače), omeprazol (za liječenje ulkusa i refluksnog ezofagitisa)… Ističe i da je neke lijekove posebno važno uzimati u određenom vremenskom razmaku od obroka, primjerice bisfosfonate (za liječenje osteoporoze) treba popiti s čašom vode na prazan želudac najmanje 30 minuta prije doručka. Oralni hipoglikemici (za smanjenje šećera u krvi) pak najbolje djeluju ako se uzimaju za vrijeme obroka. No, sve nam to piše u uputi, kaže mag. Petrović, pojašnjavajući da se u uputi "Kako uzimati…" za lijekove koji se uzimaju neovisno o jelu ne navodi vrijeme uzimanja ili piše "ovaj lijek možete uzeti s hranom ili bez nje".
Pitanje vitamina K
Uz neke lijekove preporučuje se izbjegavati određenu vrstu hrane. Primjer je tamnozeleno lisnato povrće, bogato vitaminom K, koje smanjuje djelovanje oralnih antikoagulansa.
- Vitamin K ima važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi pa stoga osobe koje uzimaju antikoagulans varfarin, lijek koji sprečava zgušnjavanje krvi, moraju paziti koliko vitamina K unose dnevno u organizam. To ne znači da treba prestati konzumirati namirnice bogate vitaminom K, kao što su špinat, peršin, kelj, avokado, brokula, kupus, kelj i drugo zeleno lisnato povrće, nego samo treba pripaziti na količinu koja se dnevno unosi u organizam. Najbolje je svaki dan unositi podjednaku količinu vitamina K jer, ako se promijeni način prehrane i poveća se ili smanji unos vitamina K, trebalo bi i terapiju prilagoditi novom režimu prehrane zato što se tada mijenja protrombinsko vrijeme, odnosno parametar prema kojem se definira doza varfarina. Naglo povećanje vitamina K u prehrani smanjuje djelotvornost lijeka, a njegovo naglo smanjenje može previše povećati utjecaj lijeka te tako povećati rizik od nekontroliranog krvarenja - pojašnjava mag. Petrović. Napominje da i sok ili drugi proizvodi od brusnice mogu pojačati učinak varfarina te se stoga istodobna uporaba mora izbjegavati.
Loši spojevi
Važno je, kaže mag. Petrović, znati i da mlijeko i mliječni proizvodi, zbog visokog udjela kalcija, mogu smanjiti apsorpciju nekih antibiotika (tetraciklin i doksiciklin) te im umanjiti učinkovitost. Stoga se preporučuje napraviti razmak od dva sata između konzumacije mlijeka ili mliječnih proizvoda i uzimanja antibiotika. Također, neki sirevi, poput camemberta, cheddara ili parmezana, sadrže aminokiselinu tiramin pa mogu ometati djelovanje antidepresiva, posebno onih iz skupine MAOI (neselektivnih inhibitora monoaminooksidaze). Još jedna skupina namirnica na koju treba pripaziti su agrumi i sokovi od agruma, posebno grejp.
- Oni mogu doći u interakciju s mnogim lijekovima, od paracetamola do ozbiljnih lijekova kao što su statini (za snižavanje kolesterola), antihipertenzivi, lijekovi za dijabetes, oralni kontraceptivi, lijekovi za srčane bolesti… To inače zdravo voće sadrži, naime, furanokumarine, skupinu tvari koje ireverzibilno blokiraju skupinu enzima citokrom P450, što je najčešći mehanizam metabolizma lijekova u jetri. Zbog toga dolazi do značajnog porasta koncentracije lijekova, što može imati dramatične posljedice - upozorava mag. Petrović uz savjet da izbjegavate grejp u slučaju terapije bilo kojim lijekom.
Uz lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka često se propisuju i diuretici koji zbog svog mehanizma djelovanja smanjuju količinu kalija, pa se uz njih propisuje i dodatno uzimanje kalija. No, ako se uz to jede i hrana bogata kalijem, kao što su rajčice, banane, kelj i slično, može se poremetiti razina kalija, a to može biti opasno jer utječe na funkciju mišića, uključujući i srce - ističe naša sugovornica. Navodi i da nedavno objavljeni rezultati istraživanja, provedenog na Medical Collegeu u Wisconsinu, sugeriraju da bi neka umjetna sladila mogla utjecati na način na koji tijelo metabolizira određene lijekove, uključujući antibiotike, antidepresive i protuvirusne lijekove. No, to je tek preliminarna studija i potrebna su dodatna istraživanja.
Za kraj, važno je zapamtiti: za savjet o uzimanju lijeka, bez obzira na to je li ga propisao liječnik ili je lijek bezreceptni, uvijek pitajte liječnika ili ljekarnika i pročitajte uputu o lijeku. Lijekove čuvajte u originalnom pakiranju i sačuvajte tekst upute, tako ćete uvijek znati za što je, kako se koristi i dokad vrijedi.
Uvijek uz čašu vode
Lijekovi koji se uzimaju na usta gutaju se uz tekućinu, ali nije svejedno koju. Sok od grejpa to svakako nije, budući da može proizvesti učinak kao da je uzeta višestruko veća doza lijeka. Ima još napitaka koji se ne preporučuju.
- Kalcij iz mlijeka veže se s molekulama nekih antibiotika (tetraciklini, makrolidi) čime im značajno smanjuje djelotvornost. Nije preporučljivo lijekove uzimati ni s kofeinskim napitcima, kao što su kava, čaj ili coca-cola jer nekim lijekovima sprečavaju apsorpciju, primjerice antipsihoticima. Alkohol je problematičan jer može ili promijeniti učinak lijeka ili utjecati na njegovu koncentraciju u krvi, a s druge strane, neki lijekovi mogu usporiti metabolizam alkohola i tako uzrokovati njegov toksičan učinak. Lijekovi i alkohol, dakle, ne idu zajedno jer su već i pri umjerenom unosu alkohola jače izraženi neželjeni učinci lijekova, što može biti opasno, jer mogu prouzročiti pogoršanje bolesti, čak i smrt - upozorava mag. Petrović. Ističe da je lijekove najsigurnije popiti s čašom vode. To ne znači da se moramo odreći mlijeka i ostalih napitaka, samo trebamo ostaviti vremenski razmak od oko jednog sata prije i poslije uzimanja lijeka, piše Živim.