Terapeuti savjetuju: Sedam rečenica koje bismo iznova trebali ponavljati dovode do sretnijeg života

Dobar terapeut sigurno može pomoći da poboljšate svoje mentalno zdravlje, no ovi stručnjaci nisu svemogući, odnosno ne mogu bez vaše suradnje. Stoga, postavljanje jasnih ciljeva terapije izvrstan je način za motivaciju i praćenje vašeg napretka. Prvi korak je da se usredotočite na to što želite poboljšati u svom životu, a zatim napravite plan ‘igre‘ sa svojim terapeutom, piše Živim.

Iako su ciljevi svakoga od nas individualni i ovise o životnoj situaciji, ako vam pak nedostaje početne inspiracije, ovih sedam terapeuta je predložilo ostvarive ciljeve koji mogu koristiti gotovo svima.

1. Počet ću primjećivati i imenovati svoje osjećaje

- Važan cilj s kojim treba započeti, osobito ako prvi put krećete s terapijom, jest priznati što na dnevnoj bazi osjećate, emocionalno i fizički- rekla je Cassie Ekstrom, socijalna radnica.

Korisno je prepoznati svoje osjećaje, dobre i loše te primjećivati misli koje oni izazivaju. Umjesto da bježite od njih na ovaj ste način u boljoj ste poziciji da shvatite njihove temeljne uzroke.

- Vaš vas terapeut može naučiti određenim alatima. Na primjer, mogli bi vam predložiti da zapišete ono što osjećate i mislite u dnevnik ili vam postaviti pitanja koja će vas potaknuti na promišljanje onoga što doživljavate - kaže Ekstrom dodajući kako ovaj proces nije lagan budući da se tako suočavamo s teškim emocijama, no pomoći će nam u razvijanju vještine suočavanja, a zatim i regulacije.

2. Razmišljat ću o svojim ‘neuspjesima‘ i pogreškama na zdraviji način

Zamjeranje samom sebi zbog toga što niste dobili posao iz snova ili što niste ispunili nijednu od prethodnih novogodišnjih odluka nije nimalo motivirajuće.

- Neproduktivno je dopustiti da žaljenje zbog nedovršenih ciljeva ili neuspjeha zasjeni vašu budućnost - kaže terapeutkinja Weena Wise dodajući kako opsjednutost onim što ste trebali ili niste trebali učiniti samo će vas držati zaglavljenima što će vam dodatno otežati napredovanje i osobni rast.

Postoje različite strategije koje terapeuti koriste kako bi pomogli klijentima da izazovu negativan govor o sebi i oslobode se kajanja. Primjerice, praksa zahvalnosti može vam prebaciti fokus s onoga što nemate na ono što imate.

- S nekih je pogrešaka možda teže krenuti dalje nego s drugih, međutim, učenje razmišljanja o njima na produktivan i suosjećajni način pomoći će da postavljanje ciljeva bude uistinu uspješno u budućnosti - kaže Wise.

3. Distancirat ću se od otrovnih ljudi

- Uvijek kažem, postajemo oni s kojima se okružujemo, stoga obratite pozornost na to kako se osjećate zbog ljudi u vašem životu - preporučuje terapeutkinja Jaclyn Bsales i dodaje ako vas ljudi oko vas neprestano iscrpljuju, psihički ili fizički, ne možete postati najbolja verzija sebe.

Stoga, cilj terapije može biti kretanje prema onima koji vašem životu dodaju, a ne oduzimaju što može uključivati upotrebu vrlo korisnog alata, postavljanje granica.

4. Radit ću na postavljanju zdravih granica i sa svojim voljenima

Granice nisu isključivo namijenjene za one koji nam baš i nisu omiljeni. Njih ćemo ponekad morati postaviti sa svojim partnerom ili prijateljima.

- Ove granice mogu se odnositi na ono što ćemo ili nećemo učiniti, ili s kim ćemo, a s kim nećemo provoditi vrijeme - kaže klinička psihologinja dr. Adia Gooden.

Primjerice, možda se uvijek osjećate tjeskobno nakon pića s određenom grupom prijatelja u čijem društvu inače uživate. U tom im slučaju možete jasno dati do znanja da ste spremni samo za dnevne ručke ili šetnje parkom, a ne za alkoholne noćne izlaske.

U slučaju bliske osobe koja od vas očekuje da obavljate sve poslove, mogli biste naići na uspostavljanje specifičnog i razumnog rasporeda za usisavanje, brisanje prašine i čišćenje kupaonice.

- Na kraju krajeva, zdrave veze napreduju u ravnoteži - kaže dr. Gooden dodajući da svatko kome je doista stalo do vaše dobrobiti trebao bi razumjeti i poštivati vaše potrebe.

5. Potrudit ću se izgraditi veći sustav podrške

Imati više osoba od povjerenja na koje se možete osloniti kada se borite može vam pomoći kod osjećaja preopterećenosti.

- To može uključivati jačanje prijateljstava koja već imate ili nastojanje da se povežete s novim ljudima putem grupnih novih hobija ili lokalnih susreta - navodi Stephanie Harimoto, terapeutkinja.

Također, ako ste introvert ili jednostavno niste sigurni kako steći prijatelje u odrasloj dobi, terapeut vam može pomoći da izgradite komunikacijske vještine ili pružiti praktične resurse za pronalaženje istomišljenika koji vas mogu podići.

6. Utišat ću svoje negativne, pretjerano kritične misli

Biti blag prema sebi nije uvijek lako postići kako zvuči, osobito ne nakon frustrirajućeg trenutka na poslu ili lošeg dana općenito. - Mnogi su ljudi poučeni kako voljeti, poštovati i imati suosjećanja za druge, ali nažalost, nisu poučeni da čine isto za sebe - kaže psihoterapeut Matthew Braman objašnjavajući da možda ta unutarnja prosudba proizlazi iz kritičnog roditelja kojeg ste imali u djetinjstvu.

To ne znači da se ne možete promijeniti s vremenom i vježbom. Drugim riječima, isključiti taj kritički glas u glavi koji vam govori da niste dovoljno dobri je dostižan cilj vrijedan truda.

- Terapeut će znati kako vas voditi prema samosuosjećanju. Možda tehnikama koje vas mogu učiniti svjesnijima vašeg unutarnjeg kritičara ili vještinama kognitivne bihevioralne terapije koje vam omogućuju zamijeniti crno-bijele distorzije (‘Ja sam totalni promašaj!‘) uravnoteženijima (‘To što sam jednom zabrljao ne umanjuje moje druge uspjehe‘). Razvijanje pozitivnih afirmacija također vam može pomoći da potaknete više optimizma i zahvalnosti, kako kratkoročno tako i dugoročno - kaže Braman.

7. Radit ću na tome da imam zdraviji odnos s društvenim medijima

Provođenje previše vremena na mobitelu može biti jedan od razloga zašto se osjećate neispunjeno.

- Posebno s obzirom na sve izazove koji se događaju u svijetu, previše listanja može imati vrlo negativan utjecaj na vaše raspoloženje. Pretjerana upotreba društvenih medija može pogoršati tjeskobu, depresiju i probleme sa slikom tijela.

Osim toga, predugo gledanje u ekran također može utjecati na san, a time i na vaše mentalno stanje te vas odvratiti od ispunjavajućih zadataka - kaže dr. Gavin Shafron, klinički psiholog.

Riječi ovog psihologa potvrđuje i istraživanje. Međutim, to ne znači da zauvijek morate napustiti ovaj način komunikacije i istraživanja. Umjesto toga, s terapeutom možete smisliti realističnije ciljeve, piše Živim.

Malo prakse i strpljenja do cilja

Bez obzira na specifične ciljeve kojima težite, nemojte očekivati da ćete se u nekoliko tjedana transformirati u sretniju verziju sebe bez previše stresa. Štoviše, za postizanje cilja terapeuti savjetuju vježbanje prakse i strpljenja. Čak i najmanja poboljšanja vašeg raspoloženja, razmišljanja ili općeg blagostanja vrijedna su truda.