Kao što svi već dobro znamo, zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena zbog uvođenja eura trajala je od 5. rujna 2022. godine do 31. prosinca lani. Ipak, mnogi se u izračunima i dalje "šaltaju" na kunu, ne ide to tako lako iz glave van.
No, možda je bolje da zaboravimo taj model računanja, naime – ne treba ni govoriti – život nam je ionako preskup, male stvari postale su nam nedostižan luksuz, stoga bi nas mjerenje u kunama moglo psihološki – dotući.
Evo primjera nekih popularnih troškova za te sitnice koje sebi povremeno priuštimo. U eurima, za početak:
kava 2,10
pivo 3,50
pizza miješana 8,50
burek 3 eura
pečeni kesteni (srednji škartoc) 4 eura
kino-karta 6,50
Okej, ajmo sad prebaciti to sve u kune:
kava 16 kuna
pivo 27 kuna
burek 20 kuna
pizza miješana 64 kune
kesteni 30 kuna
kino ulaznica 50 kuna...
Boli, zar ne?
Psihologija uči, vezano uz novu valutu, da je posrijedi "fenomen tržišne fatamorgae" nastao nakon uvođenja eura, kojega na plaći zapravo ima tako malo i brzo se potroši.
- Cijene nominalno djeluju kao da su sedam i pol puta niže nego u vrijeme kada smo imali svoju valutu, premda naravno to nije točno. Potrošači se ne snalaze u tom prividu cijene i troše na prehrambene, ali i neprehrambene proizvode. Tu fatamorganu trgovci vješto koriste – kazao je ekonomski analitičar Petar Vušković za N1.