StoryEditorOCM
Živottoplinski valovi

Liječnik: Za ljetnih vrućina moramo se ugledati na Arape, jer ćemo ubuduće i živjeti kao oni. Evo što nam je činiti...

Piše MOZAIK SD
22. srpnja 2024. - 14:01
Muslimanski hodočasnik moli se u zoru na brdu Arafat, tijekom godišnjeg hodočašća hadža 15. lipnja 2024. Saudijska Arabija je objavila da je više od 1300 vjernika umrlo tijekom hodočašća koje se održavalo po velikim vrućinama, te da većina umrlih nije imala službene propusniceFadel Senna/Afp

Dr. Jovan Wirth, specijalist ginekologije i opstetricije, proveo je dvije godine u jednoj od najtoplijih zemalja na svijetu - Saudijskoj Arabiji, a temperature kod njega u Srbiji posljednjih tjedana, kaže za Nova.rs  – iste kao i u nas u Hrvatskoj – podsjetile su ga na vrućine za koje je mislio da je ostavio iza sebe.

Da bi tamo izdržao na temperaturama preko 50 stupnjeva, tijekom cijele godine, ovaj liječnik je morao usvojiti način života lokalnog stanovništva, a isto savjetuje i nama u ovim sve toplijim krajevima jugoistočne Europe.

Pred nama su i dalje paklena ljeta, prema prognozama klimatologa, a očito smo nespremni za ono što nam sprema žestoko sunce, dok narodi koji inače žive na takvim temperaturama, čini se, lako podnose vrućine.

"U gradu u Saudijskoj Arabiji, gdje sam živio i radio dvije godine, uobičajene temperature su bile oko 50 stupnjeva. Sjećam se da je jednom pala na 25, ali to je bio šok", kaže dr. Wirth.

image

Na otvorenom je za najvećih vrućina u saudijskoj prijestolnici Rijadu ljude moguće vidjeti jedino u dubokom hladu, kao na ovoj fotografiji 

Nicolas Economou/Nurphoto Via Afp
image

U glavnom gradu Saudijske Arabije masovnije se na ulice izlazi tek navečer

Fayez Nureldine/Afp

Ulice u gradovima Saudijske Arabije su puste između 10 i 18 sati.

"Vani nema apsolutno nikoga. Čini se prilično zastrašujućim dok se ne naviknete. Nitko ne izlazi prije 18 sati, a ni nakon toga nema velike gužve. Svi su u zatvorenim prostorima ili u svojim vozilima, naravno – klimatiziranima", naglašava doktor.

No, ističe, to su krajevi gdje živi bogato stanovništvo i svatko si može priuštiti dobar auto s klimom, a svi rade u tvrtkama i ustanovama s centraliziranom klimatizacijom.

"Naši građani trebaju shvatiti da ne mogu izaći van prije šest sati popodne, a država mora pod hitno uvesti centralnu klimatizaciju u sve ustanove!”

Pogotovo bolnice, sada kada znamo da će ljetne temperature ipak prelaziti i 40 stupnjeva.

"Za ove krajeve to je jako vruće, a s obzirom na vijesti proteklih dana o rodilištima u Srbiji koja nisu klimatizirana, moram naglasiti da klimatizacija mora biti prioritet. Ne individualne klime, kakve ljudi imaju u svojim kućama, nego centralizirane, kao u Arabiji i u svim zemljama gdje vladaju vrućine”, naglašava liječnik.

I muškarci i žene u haljinama

"Međutim, kod nas je drugačije. Najveći problem nama je usput i vlaga, a u Arabiji to što nema nigdje hlada. Velika je pustinja, nema vode, nema zelenila. Noću se temperatura spusti i do 30 stupnjeva, pa je donekle ugodno, ali danju je nepodnošljivo. No, oni su navikli ne izlaziti, a mi nismo. Također, u sklopu stambenih blokova često imaju i urede, ljekarne, trgovine, kafiće, butike, sve što im treba, tako da ne moraju izlaziti iz zgrade”, kaže doktor.

image

Arapi, ako moraju izaći na ulicu po vrućini, kreću se umotani u marame i u haljinama koje se zovu abaje, a nose ih i muškarci i žene

Fayez Nureldine/Afp

Navodi primjer kolege liječnika, koji je išao od hotela do bolnice i doživio toplotni udar.

– Pao je u nesvijest, a kasnije je shvatio da je kretanje po takvoj vrućini nemoguća misija, pa makar to bilo i na nekoliko minuta.

Sve bolnice u Arabiji su klimatizirane i to nije upitno.

Ako ćemo se pripremati za život s vrućinama, koje će biti dio svakodnevica od lipnja do rujna, ističe doktor, trebamo se ugledati na Arape, jer ćemo živjeti kao i oni.

"Arapi, ako moraju izaći na ulicu po vrućini, kreću se umotani u marame i u haljinama koje se zovu abaje, a nose ih i muškarci i žene, što bih preporučio i našim građanima. Hlade i omogućuju lakše kretanje. Također, svi nose bijelo, kako ne bi privlačili sunce. Čak sam primijetio da se uopće ne znoje, a to možda ima veze sa specifičnom odjećom, tkaninama."

image

Muškarac pod kišobranom kao suncobranom i s vrećicom punom boca s vodom na ulici u Meki, 20. lipnja 2024.

Abdel Ghani Bashir/Afp

Samo topli napici i obroci

"Zanimljivo je da na preko 50 stupnjeva Arapi cijeli dan piju vruć čaj i jedu podgrijanu hranu, a ovdje se ljudi nalijevaju hladnom vodom, što je greška. Topli napici i hrana u velikoj mjeri reguliraju fiziološki sustav, što olakšava podnošenje vrućine", objašnjava dr. Wirth, a ističe i ovo:

"U Arabiji nema bakterija. Da li ih sunce i vrućina ubijaju ili nešto drugo, ne znam. Tamo sam obavio preko 400 operacija i nijedna rana se nije zagnojila, nije bilo upalnih procesa, što se ovdje redovno događa. Tamo ljudi nemaju rak, čak mislim da bolnica u kojoj sam radio nije imala ni Onkologiju. Nema laringitisa, nema intrahospitalnih infekcija, niti jedan pacijent se nije vratio u bolnicu zbog komplikacija, što me pozitivno šokiralo”, kaže dr. Wirth.

Ističe da je to dobra strana vrućina, ako se time smanji i broj bakterijskih infekcija.

"To može biti pozitivno, ali opet treba izdržati i vrućinu koja me iz dana u dan u mislima vraća u Arabiju i podsjeća me na život s Arapima – pod klimom", kaže dr. Jovan Wirth, za Nova.rs i k tome dodaje:

"Žene u Saudijskoj Arabiji rađaju 10 puta carskim rezom – bez komplikacija."

‘One samo rađaju...‘

"Nevjerojatno, to nikad nigdje ranije nisam vidio! Tamo sam ženama radio deveti i deseti carski rez i nisu imale problema, a kod nas se više ne savjetuju rađanje nakon drugog. Žene tamo samo rađaju, nema ograničenja. Oni tamo imaju najviše posla za nas ginekologe“, kaže ovaj liječnik.

image

U najvruće doba dana, od 10 do 18, u Saudijskoj Arabiji živi se gotovo isključivo u klimatiziranim zgradama i automobilima

Fayez Nureldine/Afp

Svjestan je da prilagodba žvotu na sve većim vrućinama u skladu s ovim što opisuje u nas ne bi bila nimalo jednostavna.

Grad u kojem je on živio ima pola milijuna stanovnika, a osnovan je prije samo pet godina.

“Tamo nema stare kuće, zgrade, bolnice. Sve prilagođavaju klimi i tom specifičnom načinu života. Ako bismo se fokusirali na temperature koje će se mijenjati i globalno zatopljenje, to bi značilo da radimo veliki rez u našem društvu, načinu života, ponašanju, a ne znam u kojoj je mjeri to moguće", zaključuje dr. Wirth. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 14:48