Možete li zamisliti da će do 2074. godine Hajduk i Dinamo zauvijek otići u povijest, da će se ugasiti velik broj sportskih natjecanja te da se naša nogometna reprezentacija više neće uspjeti plasirati na svjetska i europska prvenstva?
Uzimajući u obzir euforiju koja vlada na tribinama za vrijeme utakmica, s glasnom pjesmom podrške i srcem koje kuca za svaki pogodak, teško je povjerovati u takvu budućnost. Svakodnevno gledamo djecu kako naporno treniraju, sanjajući da će jednog dana nositi dres svog omiljenog kluba, a o našem milijunskom dočeku "vatrenih" nakon osvajanja srebrne medalje pisali su svi svjetski mediji.
U Hrvatskoj nogomet zaista jest najvažnija sporedna stvar na svijetu pa se sigurno pitate odakle nam uopće ideja da će se taj, riječima neopisivi, zanos i strast samo tako ugasiti za 50 godina.
Tri scenarija
Navedeni scenarij samo je jedan od tri potencijalna scenarija budućnosti, a situacija u kojoj će hrvatski sport doživjeti ozbiljan i strmoglav rezultatski spada u pesimističnu viziju.
Povodom obilježavanja 140 godina utemeljenja, osiguravajuća kuća Croatia osiguranje okupila je tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika koji su izradili realistične, optimistične i pesimistične scenarije na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture.
Kako bi na svim tim područjima Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina prikazano je u jedinstvenom multimedijskom paviljonu „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“, čiji je glavni cilj pridonijeti jačanju svijesti o društvenoj odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja prema pozitivnoj budućnosti.
Što nas čeka?
U optimističnom scenariju, Hrvati će postati jedna od najzdravijih i sportski najaktivnijih nacija u Europi. Zagreb će biti domaćin Olimpijskih igra 2072. godine, a naši sportaši naći će se na popisu „top 3“ zemlje svijeta po broju osvojenih medalja i zlatnih medalja po broju stanovnika.
Imat ćemo čak osam modernih stadiona po najvišim svjetskim standardima i bit ćemo domaćini svjetskog nogometnog prvenstva 2054. godine. Utakmice će se pratiti s još većim žarom jer će nova generacija hrvatskih nogometaša i košarkaša uspjeti nadmašiti uspjehe svojih prethodnika, a naši vaterpolisti i rukometaši nastavit će niz zavidnih sportskih rezultata.
Uspjesi neće biti ograničeni samo na sport. Hrvatski glazbenici, glumci i umjetnici naći će se na listi najvećih svjetskih zvijezda, a naš film osvojit će prestižnog Oscara za najbolji strani film. Popularnost konzumacije umjetnosti će znatno porasti, povećat će se broj zaljubljenika u umjetnost i publike će biti za više od 30 posto u odnosu na danas.
Najgori scenarij
U slučaju da u nadolazećim godinama ne prepoznamo prijetnje daljnjem razvoju sporta, naša djeca će velike sportske uspjehe hrvatskih sportaša moći doživjeti samo preko priča baka i djedova. Uz to, djeca i mladi će osjetiti posljedice loše prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti.
Umjetna inteligencija otići će u smjeru koji ne želimo i brojna kreativna zanimanja zauvijek će nestati. Događaji uživo postat će stvar prošlosti te ćemo sve kulturne i umjetničke događaje pratiti putem VR tehnologije iz vlastitog doma.
Zbog nedostatka ulaganja u kreativnu industriju, suvremeni hrvatski kulturni identitet u potpunosti će se izgubiti. Vokabular novih generacija neće se uspjeti obraniti od tuđica, pa će u kulturi, zabavi i umjetnosti engleski jezik istisnuti hrvatski.
Pogled u realnost
Ako su ovo dvije krajnosti, sigurno vas zanima kako izgleda realistični scenarij života u Hrvatskoj 2074. godine. U tom kontekstu, važno je uzeti u obzir da kultura i sport uvelike ovise o ljudskoj kreativnosti i mašti, što ih čini izrazito izazovnima za precizno predviđanje.
Međutim, jedno je jasno – umjetna inteligencija već sada značajno utječe na mnoge aspekte naših života, mijenjajući način na koji stvaramo, radimo i komuniciramo. Nastavno na navedeno, realistični scenarij predviđa da se nećemo moći u potpunosti oduprijeti sveprisutnosti umjetne inteligencije. Polovina umjetničkih djela i zabavnih sadržaja generirat će se s pomoću AI algoritama, a djela rađena rukom postat će vrlo skupa i time dostupna samo društvenoj eliti.
Sport će biti sve više integriran s tehnologijom pa će gledatelji gledati utakmice putem novih medija, koristeći virtualnu stvarnost za doživljaj "prvog lica" kroz kamere na sportašima.
Sve više ljudi shvatit će da bavljenje sportom poboljšava kvalitetu života, a Hrvatska će i dalje ostati poznata po nogometu. Ono što će vas možda iznenaditi je da će e-sports po vrijednosti i po brojnosti publike biti jednak uobičajenim sportovima te da će naša najveća sportska zvijezda biti osoba koja igra igrice.
Sve fascinantne informacije i predviđanja jednostavno nismo uspjeli obuhvatiti jednim tekstom. Stoga, ako želite detaljnije istražiti kako će izgledati život u Lijepoj našoj za 50 godina, pozivamo vas da posjetite multimedijski paviljon "Hrvatska 2074. -pogled u budućnost", koji će biti postavljen ispred Muzeja Mimara u Zagrebu (Rooseveltov trg 5) i otvoren za javnost od 10. rujna do 10. listopada.
U izradi scenarija sudjelovali su: Ivica Kostelić, prof. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, prof. dr. sc. Josip Mikulić, dr. sc. Damir Krešić, prof. dr. sc. Feđa Vukić, dr. art. Tihoni Brčić, Matej Meštrović, dr. sc. Iva Hraste Sočo, prof. dr. sc. Zrinko Čustonja, prof. dr. sc. Božo Skoko, Vladimir Preselj i Filip Orlić.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i Croatia osiguranja.