Zanimljiva studija o kvaliteti života umirovljenika u dvjema "obećanim zemljama" – Švedskoj i Švicarskoj – donosi pravu istinu o tom segmentu u državama koje slove i kao referentne za taj umirovljenički "zlatni standard“, barem u Europi. Pri tom su uzete u obzir karakteristike mirovinskog sustava, standarda života i dostupnosti socijalnih i zdravstvenih usluga.
Evo kako izgleda njihov život.
Prosječna mirovina u Švicarskoj ovisi o više čimbenika, no prosjek je nekih 2.300 - 2400 švicarskih franaka mjesečno po osobi. Taj iznos može biti viši kad se uključuju dodatne penzije iz drugih izvora, kao što su profesionalni umirovljenički fondovi i privatne štednje, što mnogim umirovljenicima omogućava životni standard koji odgovara visokim troškovima života u zemlji.
U Švedskoj, pak, prosječna mirovina iznosi oko 17,000 švedskih kruna mjesečno, odnosno otprilike 1,460 eura. Švedski sistem se oslanja na kombinaciju državnih penzija (koje uključuju osnovnu i zajamčenu mirovinu), penzije od poslodavaca, kao i eventualne privatne uštede.
Umirovljenici sa nižim primanjima imaju pristup dodatnim beneficijama, kao što su dodatak za stanovanje i financijska podrška za starije osobe, što može umnogome poboljšati njihov standard života.
Iako oba sistema omogućavaju solidan životni standard, švicarski umirovljenički fondovi dodatno podižu mjesečni prihod kroz obavezne profesionalne štednje, dok švedski sustav sistem nudi dodatne socijalne mjere za najugroženije umirovljenike.
Švicarski umirovljenički sustav inače je jedan od najstabilnijih i najcjenjenijih u svijetu, poznat po svojoj pouzdanosti.
Kombinacija švicarskih mirovinskih stupova omogućava tamošnjim umirovljenicima visok stupanj ekonomske stabilnosti, često omogućavajući komforan život - čak i bez rada nakon umirovljenja, čemu u očaju pribjegavaju naši vitalniji "penzići".
Švicarska je među vodećim zemljama po prosječnoj starosnoj mirovini i očekivanom životnom vijeku, umirovljenici tamo uživaju u kvalitetnim zdravstvenim uslugama, što im omogućava zdrav i aktivan način života, te dugovječnost.
Ipak, valja imati na umu da Švicarska ima visok trošak života, pa troškovi poput zdravstvenog osiguranja mogu biti značajan teret za one sa nižim primanjima (penzijama). Socijalni programi pomažu takvima, omogućavaju im subvencije za zdravstveno osiguranje i druge socijalne usluge.
Švedska je, pak, nadaleko poznata po socijalnoj sigurnosti i niskim stopama siromaštva među starijom populacijom. Država pruža širok spektar usluga umirovljenim članovima zajednice, od zdravstva do subvencioniranog stanovanja i pomoći za one koji žive sami. Švedska nudi i široku dostupnost društvenih programa za penzionere, kao i prilike za učešće u raznim kulturnim i rekreativnim aktivnostima.
Umirovljenici u Švicarskoj i Švedskoj uživaju relativno visoku kvalitetu života zahvaljujući stabilnim sustavima i raznim socijalnim uslugama. Iako su troškovi života visoki, socijalne mjere u obje zemlje značajno olakšavaju starijim osobama da zadrže pristojan životni standard, dostojanstveno žive i ostaju uključeni u društvo.
Stoga su zdraviji od mnogih naših umirovljenika, dugovječniji zahvaljujući kvalitetnoj skrbi, te s kvalitetnim životnim standardom zahvaljujući kojemu mogu izlaziti i družiti se, putovati, sebi priuštiti neke hobije koja na našim prostorima ne mogu ni oni zaposleni, "atroke" siromašni umirovljenici.
Ne, tamo umirovljenici sigurno ne moraju skupljati boce, raditi iako imaju bolni artritis, ovisiti o milosti ionako financijski preopterećene djece...