Što se tiče hrane, u Hrvatskoj, kao i u svijetu u cjelini, pristutni su dvostruki trendovi. S jedne strane neki hrane nemaju, a drugima pretječe pa je bacaju. Bilo iz bahatosti ili neznanja, posebno što se tiče roka trajanja, odnosno nepoznavanja značenja obavijesti na ambalaži "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do".
Jedno od istraživanja pokazalo je da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo.
– "Upotrijebiti do" ukazuje na datum do kojeg se hrana može sigurno konzumirati i navodi se na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva. Nakon isteka "upotrijebiti do" datuma, hrana se smatra nesigurnom za konzumaciju. Primjeri hrane koja se označava "upotrijebiti do" su svježe meso, svježa riba, svježe mlijeko i druge lako pokvarljive vrste hrane, dok je nakon isteka datuma "najbolje upotrijebiti do" hrana još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju, kao i da pakiranje nije otvarano i/ ili oštećeno, objašnjavaju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), piše Jolanda Rak Šajn za Večernji.hr.
HAPIH navodi i koji su proizvodi s "vrlo dugim" rokom trajanja nakon isteka roka "najbolje upotrijebiti do". Među ostalim, to su sol, šećer, brašno, suha tjestenina, kava, čaj, riža, suhi keksi, mješavine začina, puding, voda, bezalkoholna pića i voćni sokovi, konzervirana hrana, sirupi, med, lizalice i bomboni te smrznuti proizvodi. U smjernicama HAPIH-a piše kako su te namirnice pogodne za konzumaciju do jedne godine, pa i duže, nakon roka "najbolje upotrijebiti do"pod uvjetom da je proizvod karakterističnih svojstava bez vidljivih oštećenja a. Izuzetak je hrana za dojenčad, nju se ne treba koristititi nakon isteka roka "najbolje upotrijebiti do".
Proizvodi za konzumaciju dva i više mjeseca nakon roka
Tost, žitne pahuljice, muesli, ulja i masti (osim hladno prešanih), majoneza, kečap, instant juhe i mlijeko u prahu, margarin, tvrdi sirevi, meki slatkiši, sterilizirano mlijeko i mliječni proizvodi te smrznuti proizvodi pogodni su za konzumaciju do dva mjeseca, pa i duže, nakon isteka roka "najbolje upotrijebiti do".
Proizvodi s "ograničenim" trajanjem nakon isteka roka "najbolje upotrijebiti do" jesu kolači, toplinski obrađeni mesni proizvodi, polutrajne kobasice, narezani i ribani sirevi, mliječni namazi i deserti, jogurt i vrhnje.
Kruh i peciva te svježe voće i povrće proizvodi su s ograničenim rokom trajanja, ali nemaju označeni rok. Tu valja paziti na pojavu plijesni, kod voća i povrća i na truljenje, i ako je sve u redu pogodno je za konzumaciju i "sljedeći dan".
S obzirom na to da prema istraživanjima ni polovica Europljana ne razumije razliku između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", izmjene rokova trajanja na proizvodima su i dio velike reforme sustava označavanja hrane u EU, koja proizlazi iz strategije "Od polja do stola", za koju je zadužena i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
– Od iznimne je važnosti da se novi sustav donese što je prije moguće jer, ako se s njim za samo par postotaka smanji bacanje hrane u EU, radit će se o stotinama tisuća tona spašene hrane, navodi Borzan te podsjeća kako prosječni stanovnik EU godišnje baci više od 130 kilograma hrane, dok je u Hrvatskoj ta brojka iznosi 71 kg, piše Večernji.hr.
Upoznavanje s pravim značenjem pojmova "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" moglo bi pridonijeti tome da se smanji bacanje hrane iz neznanja. Za drugi vid bacanja hrane iz obilja, bahatosti i neosviještenosti te potrebi doniranja hrane, trebat će educirati građane iz drugih smjerova.