Odlazak u teretanu uglavnom je dobra ideja, no budući da vježbanje troši organizam a naporni treninzi povećavaju rizik od srčanog udara i zastoja u radu srca, neophodno je praviti pauze i – vježbati umjereno.
Poručio je to za Alo! Poznati srpski kardiolog dr. Petar Otašević, koji je iznio i neke zanimljivosti, to jest savjete kako napraviti svojevrsnu "autodijagnostiku" vezanu uz rad srca.
- Od 220 oduzmite broj svojih godina i znat ćete kakvo vam je srce – poručio je; objašnjenje stoji u nastavku, samo čitajte dalje.
Doktor Otašević je u razgovoru za Mondo rekao da liječnici apsolutno preporučuju vježbanje, ali da je prethodno potrebno odraditi pojedine zdravstvene provjere, pogotovo kod osoba srednjih ili starijih godina.
- Vježbanje je nešto što mi liječnici svima savjetujemo, pored izbjegavanja brze hrane i načelno svake hrane koja sadrži veliku količinu masti, šećera ili ugljikohidrata. Preporuka su redovne vježbe u trajanju do 150 minuta tjedno, ali to ne mora nužno biti trening u teretani, već bilo koji oblik tjelesne aktivnosti po vlastitu izboru kao što je šetnja, brzi hod, trčanje, vožnja bicikla i drugo – rekao je.
Ipak, uvijek valja biti na oprezu.
- Ukoliko ste u srednjim godinama, prije nego što se odlučite početi vježbati – posebice u teretani - bilo bi dobro da provjerite svoje opće zdravstveno stanje; obavite jedan kardiološki pregled koji podrazumijeva provjeru tlaka, laboratorijske pretrage krvi, EKG i ultrazvuk srca. Tako ćete ustanoviti je li vježbanje za vas prvenstveno sigurno, pa tek onda korisno, te lakše odrediti tempo vježbanja – naglasio je.
Trošenje kalorija
Kada su u pitanju kardio-sportovi poput trčanja, plivanja i vožnje bicikla, ili pak preskakanja užeta – oni koji povećavaju izdržljivost - liječnik ističe blagotvoran učinak istih na kardiovaskularni sustav. K tomu, kalorije se troše, što je također sjajna stvar za kontrolu težine.
- U pitanju su aerobne vježbe koje zapravo povećavaju našu izdržljivost, a prilikom kojih rade svi mišići, pa i srce – poučava doktor Otašević.
Po njemu, ne bi trebalo ići preko maksimalne srčane frekvence koja se računa tako što od 220 oduzmemo broj godina. Na primjer, ukoliko imamo 50 godina, kada taj broj oduzmemo od 220 dolazimo do računice da naše srce ne bi trebalo kucati brže od 170 udara po minuti; to je, štoviše, maksimalna gornja granica.
Liječnik zaključuje i da, što je osoba starija, maksimalna srčana frekvenca biva sve manja.
Na znanje, vježbači(ce) u klasi 40-50-60-70 plus!