Uoči parlamentranih izbora danas je N1 organizirao raspravu na temu femicida, "slučaja Matanić", Istanbulske konvencije, prekidu trudnoće, odnosu političkih stranaka prema Crkvi te o uvođenju građanskog odgoja u škole.
Debatu je vodila novinarka Nina Kljenak, a sučelile su se Nina Obuljen Koržinek (HDZ), Biljana Gaća (Rijeke pravde), Morena Lekan (Možemo!), Branka Lozo (Domovinski pokret) i Marija Selak Raspudić (MOST).
Primjenjuje li se Istanbulska konvencija?
Nina Obuljen Koržinek: Ta nam je tema od početka bila važna više nego bilo kojoj vladi, donijeli smo niz unaprijeđenja zakona… Radili smo na prevenciji, financiramo sigurne kuće… Za nasilje su najstrože kazne, uveden je femicid.
Biljana Gaća: Brojke ne idu u prilog mjerama Vlade jer je stopa femicida sve veća. Europska tijela upozoravaju da implementacija Istanbulske konvencije ne odgovara stanju. Nakon nasilja u Hrvatskoj se uzimaju razne olakotne okolnosti.
Branka Lozo: Istanbulska je konvencija doživjela debakl u dijelu gdje se najviše propagirala – zaštita žena od nasilja, a u drugom dijelu – rodna ideologija – procvjetala je. Zauzimamo se za matrične mjere – odgoj od malih nogu da u obitelji postoji podrška i da majka ima više nadzora nad odgojem djece i drugo – uvođenje sporta u školu svaki dan.
Marija Selak Raspudić: Ne možete reći da se zalažete za zaštitu žena od nasilja ako ste takvu temu iskoristili da biste sakrili vlastiti kriminal. Kakva je to društvena poruka? Moramo se vratiti na prevenciju i što se događa i s muškarcima jer je više od tri puta ženskih žrtava kod nasilja u obitelji. Kako je moguće da se alkoholizam ili droge tretira kao oblik socijalnog druženja?
Morena Lekan: Jesmo još uvijek duboko patrijarhalno društvo. To možemo mijenjati jedino prevencijom i utjecajem od najniže dobi – uvođenjem građanskog odgoja kao obveznog predmeta u škole. Kad bi kazne bile dovoljno oštre i brze, bile bi odvraćajuće, piše N1.
Obuljen Koržinek: I ovo pokazuje politiziranje. SDP je imao prilike četiri godine pa nije napravio ništa. Floskule oko rodne ideologije svakome je jasno da se ništa čime ste strašili ljude, nije dogodilo. U roku od 24 sata treba se odrediti zabrana pristupa, pritvor, i nije istina da Hrvatska ne implementira Konvenciju.
Selak Raspudić: Gđo Obuljen Koržinek, stavili ste u istu rečenicu zaštitu žena od nasilja i zaštitu HDZ-a od otkrivanja njegovih kriminalnih radnji. Ne pamtim da je netko toliku štetu učinio zaštiti žena od nasilja.
Lozo: Nije istina da je bila potrebna Instabulska da bi se žene zaštitile od nasilja. Rodna ideologija je ušla u sve pore društva od formulara koje roditelji ispunjavaju za vrtić ili kod avionske kompanije da se upisuje muško, žensko i ostalo.
Lekan: Ako smatrate da je procvala rodna ideologija, ne znam na što mislite jer LGBT zajednica nije sve ostvarila što je trebala. U odnosu na vaše politike i uklanjanje žena s tržišta rada, to nije bilo dobro, vidjelo se na primjeru Zagreba s mjerom roditelj-odgojitelj.
Slučaj Matanić
Lozo: Slučaj Matanića, propagiranog redatelja i profesoraa koji dan danas radi pokazuje jadnu i tužnu situaciju u Hrvatskoj. Sramim se da je Hrvatska društvo gdje se po mrežama i medijima provode ankete treba li nekog takvog procesuirati. Zakon treba primjenjivati na sve. Kulturološki radi se o velikom primitivizmu i to je slika patrijarhalnog društva u kojem se muškarcima dozvoljava da rade što god hoće pa je isprika droga. Kakvu poruku šaljemo ako je to isprika?
Selak Raspudić: Očito postoji kultura šutnje ako imamo tako bitnog redatelja, da se o tome znalo, ali nitko nije istupio. Nismo još čuli njegove žrtve niti još ima prijave. Ako nema prijave, a jasno je da je riječ o zlostavljanju žena, onda vlada kultura šutnje i strah među ženama. Moramo se pitati kakvo smo društveno ozračje stvorili ako se to događa?
Lekan: Prvaci smo u kulturi šutnje i slučaj Matanić je jasan primjer patrijarhalnog društva i da se iz pozicije moći može što god hoće. Mediji nekritički i neobjektivno izvještavaju o tome, a važna je i uloga javnih osoba, neke su podržale Matanića. Zato je važno uvođenje građanskog odgoja.
Obuljen Koržinek: Oko tog se pitanja, mislim, slažemo – apsolutna osuda, mislim da će Matanić morati snositi sankcije, nema opravdanja. Dobro je da su mediji maksimalno zaštitili žrtve i neka ovo bude dobar primjer u strašnoj situaciji kako se etički izvještava. Neobjavljivanjem podataka o žrtvi sprečavamo da sutra možda netko bude u strahu od prijave. Ako je bilo pritisaka na Večernji, valjda netko iz kruga redatelja. Tu strada i njegova obitelj, i na razini empatije prema Matanićevoj obitelji moramo naći balans. Sankcije da, ali teško je onima koji nisu krivi, a nosit će krimen.
Gaća: Matanić je puno doprinio hrvatskoj kulturi, no tim više jer je bi na poziciji moći, svaki njegov potez zlostavljanja suradnice time je gori. Sigurno je nekome bio uzor. Kad lajkate takve statuse, sjetite se žena žrtava nasilja koje su odlučile istupiti i reći što je učinio, zamislite da je to učinila vaša kćer ili majka pa ne dajete podršku njoj. Temelj su odgoj i obrazovanje.
Selak Rapudić: Još imamo dvostruke kriterije u društvu. Imali smo različite javne osobe na pozicijama moći za koje su izašli dokumenti da su seksualno uznemiravali žene, ali nitko nije pitao kako se to reflektira na njihove obitelji. Ali svi su bili nedvosmisleni u osudi i nitko nije razmišljao o obitelji. Sad se razmišlja o njegovim dostigućima, nameće se krivnja onima koji progovaraju jer štete obitelji, razvija se i empatija prema njemu.
Lozo: Slažem se da postoji u medijima nejednaki kriteriji kad se nekoga osuđuje ili razmišlja o njegovoj obitelji.
Obuljen Koržinek: Pritisak na obitelj drugačiji je ako se radi o medijski vidljivijoj osobi i uvijek apeliram na balans, što nije uvijek lako.
Zakon o medicinskom postupku prekida trudnoće
Selak Rapudić: Imali smo jalov pokušaj SDP-a u Saboru prijedlog izmjene zakona. Taj zakon ima brojne poteškoće koje se odnose na prekid trudnoće. Prvo – pitanje medikamentoznog prekida trudnoće koji se događa kad netko mora iz medicinski opravdanog razloga prekinuti trudnoću – ovaj zakon to ne prepoznaje. Drugo – prekidi trudnoća iz medicinski opravdanog razloga nakon 22. tjedna trudnoće gdje je teško povući granicu što ugrožava život žene i što je nespojivo sa životom kad se radi o djetetu.
Lekan: Vladajući očito nisu imali snage baviti se tom temom iako je zakon već trebalo biti izmijenjen. Da je Plenković zabranio pobačaj, zamjerio bi se Europi, a da je napravio suprotno, zamjerio bi se desnim biračima. Možemo ima prijedlog u skladu s Ustavnom odlukom da se ne smije dovesti u pitanje pravo na izbor. To ne bi trebalo biti pitanje ideologije, nego temeljne zdravstvene skrbi žene. U Poljskoj je žena umrla od sepse jer joj nisu htjeli izvršiti kiretažu dok plod ne umre.
Obuljen Koržinek: Najvažnija je preventiva, osvješćivanje, da bude što manje slučajeva, na primarnoj zdravstvenoj skrbi kad postoji rizik za majku i nije dobro kad se pravo na prekid trudnoće stavlja u kontekst nečijih europskih ambicija. To je bešćutno i ružno.
Gaća: 25 godina smo čekali Ustavni sud, 2017. je Sabor dobio nalog i niste iznijeli nijedan prijedlog. SDP je 2020. iznio kompletan prijedlog zakona. Uključili smo stručnjake koji su nam savjetovali. Tri ključne vrijednosti – medicinski prekid trudnoće mora biti dostupan, legalan i besplatan; da se ne izvršava putem lijekova; da država svim ženama omogući da imaju liječnike bez priziva savjesti.
Lozo: Iz činjenica iz pitanja vidi se da je pitanje ovog zakona vrlo delikatno, odakle se i rađa priziv savjesti. Ovo je delikatna problematika, ona uključuje svjetonazor i radi se o temi koja bi morala uključiti i etiku. Taj zakon bi trebalo promijeniti na sve sfere života. Na mala vrata nam ulazi pitanje eutanazije. Tako star zakon treba promjene u smislu u kojem je slučajevima medicinske ugroze izvršiti prekid trudnoće da se sačuva život majke.
Selak Rapudić: SDP kaže da je u zakon uključio struku. Trudnoća se broji od posljednje menstrucije, a začeće nastupa dva tjedna kasnije. Dajte mi jednog ginekologa kojem ta činjenica nije poznata? Toliko o tome da ste uključili struku, ispali ste smiješni i banalizirali ste važnu temu. Više puta ste javno istaknuli da ćete izaći na referendum da se pravo na pobačaj uvede u Ustav. Niste to učinili, niste imali hrabrosti i niste pitali građane.
Lekan: Što se tiče referenduma, u tom momentu to nije bilo potrebno.
Gaća: Demantiraju vas ankete u kojima preko 80 posto građana je za zakon.
Obuljen Koržinek: Ustavni sud nije problematizirao odredbe zakona koje prekid trudnoće čine legalnim. Fascinanto je kako SDP nije ništa stigao dok je bio na vlasti. Govorite da ćete nešto unijeti u Ustav, a u kampanji stojite iza kandidata koji ne poštuje Ustav ni ustavni sud ni ustavne stručnjake. Mislim da u ovoj kampanji ne možete ni spominjati Ustav.
Uvođenje građanskog odgoja u škole
Lekan: Da, smatramo da je potrebno uvesti građanski odgoj kao obavezan predmet zbog opsega. U Zagrebu je to dobro provedeno i evaluacije su pokazale da su ishodi jako korisni.
Selak Rapudić: Treba pitati one koji rade u sustavu koji znaju što je izvedivo. Grad koji se smatra najprogresivnijim, Rijeka, provedeno je istraživanje jer se GO provode već neko vrijeme, većina ravnatelja nije za to da predmet postane obavezan. Slušam struku pa smatram da ne treba biti obavezan. Što se tiče međupredmetne razine, protiv toga nemam ništa. Nije izvedivo da to bude redovan predmet.
Lozo: Pitanje građanskog odgoja je ovdje ideološko jer je pitanje kurikuluma koji bi taj predmet obuhvatio. Zanemaruje se uloga roditelja. Imate deklaraciju o ljudskim pravima gdje se kaže da je odgovornost roditelja i njihovo pravo zagarantirano. Trebalo bi dati roditeljima da prouče sadržaj predmeta pa odluče hoće li njegovo dijete pohađati.
Gaća: Uvest ćemo ga kao zaseban predmet ako dođemo na vlast. Drugi dio istraživanja koji je pokazao da su djecu unaprijedile vrijednosti, poznavanje građanskih sloboda i slično.
Obuljen Koržinek: Bez cjelovite reforme nije moguće uvesti novi obavezni predmet. Radimo na tome da reforma ne bude stihijska ni ideologizirana. Apsolutno nam je potreban građanski odgoj.
Selak Rapudić: Bitno je pogledati što teren kaže. Učitelji i ravnatelji bi to trebalo odlučiti. Istraživanje kaže da nema velike razlike u razini znanja. Dobar nastavnik povijesti će vas naučiti i kroz taj predmet kako se boriti za to.
Gaća: Građanski odgoj je šira priča. Istraživanja pokazuju da mladi ne samo da nemaju usađene vrijednosti, nego ne poznaju osnovne stvari poput trodiobe vlasti. Politička, financijska pismenost, zdravstveni odgoj, sve je to jako bitne, vrijednosti i znanja koja su potrebna.
Lekan: Tehnološki problemi nisu dovoljan razlog za neprovođenje predmeta.
Obuljen Koržinek: Za nas to nije pitanje ili-ili.
Lozo: Sve teme vezane uz obrazovanje treba proći s roditeljima, piše N1.