Prioritet je brz povratak struje, a građane pozivaju na odgovorno postupanje s vatrom

U Dalmaciji se dogodi stotinu požara godišnje, ali brzom intervencijom vatrogasaca većina njih vrlo brzo bude ugašena. Međutim, ponekad zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, nepristupačnog terena ili dolaska mraka, gašenje požara postaje izuzetno složeno i dugotrajno. U ljetnim mjesecima, naročito u srpnju i kolovozu, zbog dužih sušnih razdoblja i temperatura preko 35 stupnjeva vegetacija je pogodna za izbijanje i širenje požara. U špici turističke sezone broj stanovnika je povećan nekoliko desetaka puta, što povećava vjerojatnost nastanka požara bilo zbog nepažnje ili nažalost namjernog podmetanja. Pritom je vjetar ključni element koji pogoduje širenju požara. Analize većih požara u Hrvatskoj pokazale su da ih najviše uzrokovano ljudskom nepažnjom, a u nepovoljnim meteorološkim uvjetima.

Nažalost, monteri HEP ODS-a imaju bogato iskustvo u borbi s vatrenom stihijom i njenim posljedicama za električnu mrežu. Pri požaru je uvijek prvi cilj osigurati da prekid opskrbe električnom energijom traje što kraće. Problem je što su veliki požari ljeti, kada su maksimalna opterećenja električnih vodova i trafostanica, pa je otežano interventno povezivanje mreža i uspostava napajanje iz alternativnih pravaca. Po saznanju o nastanku požara, kažu u HEP ODS-u, važno je djelovati promptno i što hitnije obaviti pogonske zahvate, tako da se područje koje je bez električne energije ograniči na samu zonu požarišta.

Nakon interventnog povezivanja mreža, potreban je izlazak na teren i praćenje tijeka, odnosno širenja požara. Dok požar još traje, obavljaju se privremene radnje za sanaciju. Izrađuje se gruba procjena oštećenja elemenata mreže i planiraju potrebni građevinski i elektromontažni radovi. Dogovara se prijevoz i mjesto ugradnje agregata ako je potrebno, utvrđuje se potreban broj građevinskih strojeva i radnika za iskop rupa za stupove, prijenos drvenih stupova i betonskih nogara i probijanje prilaznih putova do stupnih mjesta.

U slučaju potrebe, pozivaju se i elektromonterske ekipe iz drugih pogona HEP ODS-a. S obzirom da je gotovo cijelo hrvatsko priobalje strmo i obiluje nepristupačnim terenom, pripremni i dosta elektromonterskih radova izvode se na samom požarištu i zgarištu, gdje su temperature visoke, a zbog spaljenog tla i pepela u zraku, često je potrebno koristiti zaštitne naočale i respiratorne maske, što s jedne strane štiti zdravlje radnika, ali im s druge strane dodatno otežava rad.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj prosječno godišnje izgori od 15 do 20 tisuća hektara raslinja, a štete od požara računaju se u milijunima eura. U požarima često stradavaju i dalekovodi, pogotovo drveni stupovi niskonaponske mreže. Hrvatska elektroprivreda zbog toga apelira na građane da ne pale vatru na otvorenim prostorima, izvan dopuštenog razdoblja u godini, odnosno da s vatrom postupaju maksimalno oprezno, odgovorno i u skladu s propisima, jer su požari, među ostalim, i uzrok brojnih prekida u napajanju električnom energijom.