Za hrvatsko gospodarstvo ova godina proći će u znaku pluseva. Njih će, na sreću, biti više nego minusa. Hrvatski bi bruto domaći proizvod (BDP) ove godine mogao porasti onoliko koliko je pao prošle godine. Lani je tako gospodarstvo potonulo osam posto, a ove će godine, porasti od 6,3 posto do devet posto, ovisno o tome tko projicira rast. Međunarodni monetarni fond očekuje da će BDP Hrvatske ove godine porasti 6,3 posto, Svjetska banka očekuje povećanje od 7,6 posto, Europska banka za obnovu i razvoj osam posto, Europska komisija 8,1 posto, a Vlada devet posto. Iz Vlade poručuju da ćemo s tolikim rastom već ove godine premašiti razinu realnog BDP-a iz pretpandemijske 2019. godine.
Nakon što je Hrvatska u pretposljednjoj globalnoj financijskoj krizi bila među rijetkim zemljama u svijetu koje su neprekidno padale šest godina zaredom, a dobrom se viješću smatralo da smo napokon dosegnuli dno u tom padu, u ovoj korona-krizi stvari su za gospodarstvo, koje je preživjelo lanjsko zaključavanje, bolje i zbog tog što je Vlada, jednako kao i vlade mnogih zemalja, golem novac uložila u potpore za zadržavanje radnih mjesta i pomoći poduzetništvu, a uloženo je urodilo plodom te nije bilo golemih rezova zaposlenosti ni rasta poreznog opterećenja kakvo smo proživjeli za vrijeme pretposljednje krize. Hrvatsko se gospodarstvo oporavlja zahvaljujući milijardama koje su ulivene u njega, uspješnoj turističkoj sezoni, izvozu, osobnoj potrošnji koja se grije rastom plaća i zaposlenosti.
Rast industrijske proizvodnje
U prvih je devet mjeseci ove godine prosječna neto plaća od 7088 kuna nominalno bila 5,4 posto veća od plaće iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, ali kad u računicu uključimo inflaciju, onda taj nominalni rast pada na realnih 3,5 posto povećanja. Nakon što je u prošloj godini zbog korona-krize industrijska proizvodnja pala za 3,4 posto, u prvih deset mjeseci ove godine porasla je za 7,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Podaci o nastavku rasta industrijske proizvodnje, kao i drugi makroekonomski podaci, ukazuju na daljnji oporavak gospodarstva od korona-krize.
U prvih 10 mjeseci ove godine izvoz je težio 15 milijardi eura i bio je 2,9 milijardi eura iznad rezultata za isto lanjsko razdoblje, što je porast od 24,6 posto, dok je uvoz porastao za četiri milijarde eura, ili 21,6 posto, na 23 milijarde eura. U 10 ovogodišnjih mjeseci bilo je 80 posto više dolazaka turista, njih 12,3 milijuna, koji su ostvarili 69 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porast od 71 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Oporavak gospodarske aktivnosti koji se intenzivirao u drugom tromjesečju pozitivno se odrazio i na kretanje fiskalnih pokazatelja, odnosno punjenje državnog proračuna. Uz ekonomski oporavak podržan i izvrsnom turističkom sezonom, na punjenje državne blagajne utjecali su i fiskalni učinci provedenog poreznog rasterećenja. Stoga je i rebalans proračuna za 2021. donio povećanje ukupnih prihoda za 3,3 milijardi kuna, na 153,6 milijardi kuna, ali su povećani i ukupni rashodi državnog proračuna, i to za 7,05 milijardi kuna, na 173 milijardi kuna. Rebalansom se tako uplate Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predviđaju na 6,8 milijardi kuna, za sanaciju dugova bolnica rebalansom je utvrđeno 2,09 milijardi kuna, za nabavu borbenih aviona 2,4 milijarde kuna...
Proračunski manjkovi
Ove godine opća država imat će proračunski manjak od 18,9 milijardi kuna, što je 4,5 posto BDP-a. Prošle godine taj je minus iznosio 27,8 milijardi kuna, što je bilo 7,4 posto BDP-a. Javni dug krajem prošle godine dosegnuo je 87,3 posto BDP-a, u ovoj godini idemo prema 83,1 posto, na 351 milijardu kuna...
Opasnosti za rast gospodarstva ekonomisti vide u inflaciji, posebno cijenama energenata, sirovina i hrane, ovisnosti o oporavku najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, visokoj razini neizvjesnosti, produljenim poremećajima na strani ponude i rastućim troškovima prijevoza, poremećenim lancima opskrbe... Iz toga bi se mogla izroditi viša i dugotrajnija inflacija u Hrvatskoj i europodručju. Dva ključna rizika navedena u prognozama Europske komisije su relativno niska stopa cijepljenosti, što može dovesti do strožih mjera zatvaranja, i kontinuirano kašnjenje u obnovi nakon potresa. Iz Komisije kažu da se ti rizici ne moraju ostvariti, ali su jasno naznačeni. Poticaj još boljem i dodatnom rastu BDP-a može biti ulazak u schengensku zonu i uvođenje eura, koji mogu potaknuti ulaganja i trgovinu. I Svjetska banka spominje epidemiološku situaciju pa očekuje da će se, ostane li ona više-manje povoljna, a mjere socijalnog distanciranja ograničene, snažan i široko rasprostranjen rast nastaviti i u razdoblju 2022.-2023.
Druga strana 'pluseva'
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, navodi da bi se realna gospodarska aktivnost ove godine mogla povećati za 8,5 posto, dok bi se inflacija u osnovnom scenariju mogla ubrzati na 2,3 posto, a dogodine blago usporiti na 2,1 posto. U osnovnom scenariju, naglasio je Vujčić, rast gospodarstva u ovoj godini trebao bi biti 8,5 posto, a u idućoj godini 4,1 posto, što će povoljno utjecati na zaposlenost i na plaće. Ostvare li se negativni rizici, tada bi u alternativnom scenariju rast gospodarstva u ovoj godini bio 7,7 posto, a dogodine 2,5 posto. Negativni rizici su moguće pogoršanje epidemiološke situacije i pooštravanje restriktivnih mjera u europodručju, što bi moglo rezultirati slabijom inozemnom potražnjom za domaćim robnim izvozom. Također, u alternativnom se scenariju očekuje slabija investicijska dinamika zbog rasta cijena građevinskog materijala i usluga te sporija dinamika korištenja sredstava iz fondova EU-a. Guverner Vujčić smatra da je trenutačna situacija ujedno i prilika za dovođenje u Hrvatsku dijela proizvodnje koja se seli iz Azije u Europu zbog nefunkcioniranja proizvodnih lanaca.
Kad povučemo crtu na ove brojeve i prognoze, jasno je da ćemo godinu završiti u plusu i da zahvaljujući turizmu, Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta te nešto žilavijem poduzetništvu, ove godine nećemo pasti nego ćemo imati razloga hvaliti se rastom. Nažalost, pričekat ćemo, a možda ćemo se i načekati dok se taj rast hrvatskog BDP-a i najava nastavka gospodarskog rasta ne preliju na život i standard građana. Za to ipak treba mnogo više vremena, značajnog i dugotrajnog rasta da bi se napredak prelio u svakodnevni život, a rast BDP-a automatski ne podiže standard na veće razine. Hrvatska je preklani imala 11.720 eura BDP-a po stanovniku i lošije su u cijeloj Uniji bile Bugarska i Rumunjska, prema podacima Eurostata, koji navodi da je prosječni BDP po stanovniku EU-a 26.380 eura. Još smo slabiji po paritetu kupovne moći, koji nam je na razini 65 posto od prosjeka Europske unije. Po tom su kriteriju od nas lošiji samo Bugari. Rast BDP-a i paritet kupovne moći su pokazatelji relevantni za mjerenje standarda i kvalitete života, ali oni se toliko sporo pomiču da je puž za njih sprinter.