Luka Split najveća je putnička luka u Republici Hrvatskoj, a po količini prekrcajnog tereta druga je teretna luka. U rekordnoj 2019. godini kroz luku je prošlo čak 5,6 milijuna putnika i 830.000 vozila. Usporedimo li tijek povećanja prometa u posljednja dva desetljeća, možemo uočiti da se promet povećao čak za 250 posto.
– Unatoč krizi zbog koronavirusa u svijetu, do kraja godine očekujemo da će kroz luku proputovati oko četiri milijuna putnika, što bi iznosilo tri četvrtine prometa iz rekordne 2019. godine. Što se tiče prometa vozila, pokazatelji su još bolji. Naime, već ove godine bismo trebali nadmašiti 2019. godinu te bi, prema našim projekcijama, u 2021. godinu kroz našu luku trebalo proći oko 840.000 vozila. Vjerujemo da bi se dogodine i broj putnika trebao vratiti na pretpandemijsku razinu, a naše projekcije prometa ukazuju nam da ćemo se nakon toga vratiti na stope rasta koje smo imali prije korona-krize – kaže nam Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split.
Iznimno je važno da Lučka uprava Split konstantno ulaže u lučku infrastrukturu i suprastrukturu kako bi se moglo kvalitetno odgovoriti na izazove povećanja putničkog prometa, što je od iznimne važnost za naše otočane.
EU financiranje projekata
– S ponosom naglašavam da su zahvaljujući Vladi RH, resornim ministarstvima te kolegama i kolegicama iz Lučke uprave Split pokrenute investicije vrijedne više od dvije milijarde kuna. Moram naglasiti da se Lučka uprava Split tijekom epidemije aktivno pripremala za razdoblje oporavka. Ne samo da smo provodili pripremljene projekte, već smo pripremali nove velike projekte kako bismo odgovorili izazovima rasta prometa. Naši projekti financiraju se i financirat će se iz EU fondova – poručuje Mihanović.
– Vjerujem da smo realizacijom Ribarske luke Brižine – ističe Mihanović – što uključuje prihvat, smještaj i brzi servis ribarskih brodova, našim ribarima bar malo olakšali taj težak posao, poglavito što u našoj županiji do sada nije ni postojala ribarska luka sa suvremenom opremom. Ribarska luka Brižine projekt je ukupno vrijedan 47 milijuna kuna, sufinanciran iz EU fondova preko Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.
Mihanović napominje kako je u postupku i projekt ribarske luke u Komiži, financiran iz EU fondova u najvišem dopuštenom iznosu od 38.625.000 kuna, te posebno zahvaljuje Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i resornom Ministarstvu poljoprivrede, što pomažu realizirati projekte za dobrobit naših ribara.
Nakon više od stoljeća, još od vremena Austro-Ugarske i cara Franje, Josipa proširena je Istočna obala. Zahvaljujući Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Lučka uprava Split gotovo je dovršila izgradnju Obale kneza Domagoja I i II. Nova širina operativne obale će s proširenjem iznositi 9,5 metara, dok će novostvorena ukupna površina iznositi 1400 metara četvornih.
Šetnica za građane Splita
– Rekonstrukcijom i dogradnjom Obale kneza Domagoja I i II dobit ćemo modernu operativnu površinu, dok će dio obale biti šetnica za naše sugrađane. Projekt je financiran preko Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" u iznosu od 42 milijuna kuna. Vjerujem da smo provedbom kvalitetnih projekata i drugima u Splitu pokazali da je moguće uspješno povlačiti novac iz EU fondova i smatram da je to smjer kojim bi svi odgovorni u Splitu trebali ići – ističe Mihanović.
– Razvoj luke odvija se u fazama, čime se omogućuje nesmetano odvijanje prometa. U posljednjih dvadeset godina udvostručili smo operativnu površinu u bazenu Gradske luke, odnosno s postojećih 20.000 došli smo na 43.000 metara četvornih i samim time osigurali njezino kvalitetno funkcioniranje. Najveća dosadašnja opravdana investicija bio je projekt vanjskih vezova, čija izgradnja je doprinijela poboljšanju protočnosti putnika i sigurnosti. Vrijednost investicije je iznosila 220 milijuna kuna – prisjeća se Mihanović.
Lučka uprava Split djeluje preventivno sukladno predviđenom rastu putničkog prometa.
– Dinamika ulaganja u luku bila je jednako brza kao i povećanje prometa zbog toga što smo uvijek gledali naprijed i uzimali u obzir očekivane potrebe putnika, građana, kao i gospodarstva. Projekt "Rekonstrukcija i proširenje Sjeverne luke na području Vranjičko-solinskog bazena pod upravom Lučke uprave Split" Vlada RH je proglasila strateškim investicijskim projektom, koji je samim tim značajan kao i projekt pelješkog mosta. Projektom "teškim" 334 milijuna kuna, također sufinanciranim iz EU fondova, vidljivo će se smanjiti prometno zagušenje u Gradskoj luci i u centru Splita. Ubrzat će se protok prometa osobnih vozila, smanjiti vrijeme čekanja osobnih vozila i rasteretiti centar Splita – ističe Mihanović.
Domaći linijski promet na prvom mjestu
Međutim, ambicije Lučke uprave Split sežu i dalje, te su u pripremi novi projekti financirani iz EU fondova koji će dodatno unaprijediti najveću hrvatsku putničku luku.
– Trenutačno radimo i na rekonstrukciji i proširenju Gata sv. Petra u Gradskoj luci Split, proširenju pomorsko-putničkog terminala u Resniku (Divulje), rekonstrukciji veza 6 i 7 u Sjevernoj luci, kao i sanaciji kolosijeka u Sjevernoj luci, te nizu EU projekata prekogranične suradnje. Kako bismo uspješno odgovorili izazovima povećanja pomorskog putničkog prometa u akvatoriju Gradske luke, potrebna je značajna reorganizacija upravljanja pomorskim prometom. Uvijek nam je na prvom mjestu bio domaći linijski promet, promet koji koriste naši otočani, kao i stanovnici Splita. Stoga ćemo naš najveći gat, Gat sv. Duje u Gradskoj luci, iz međunarodnog prometa prenamijeniti u domaći linijski promet i na taj način naše otočane dovesti "bliže gradu" i osloboditi dodatnih 13.000 metara četvornih operativne površine za slaganje vozila. Uspješno smo se izborili da se novi međunarodni putnički terminal uvrsti u Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Projekt je vrijedan 60 milijuna kuna – naglašava Mihanović.
– Naši projekti u pripremi "teški" su, po procjenama, više od dvije milijarde kuna. Financirat ćemo ih iz EU fondova i građane Splita neće koštati ni kune. Kad infrastrukturnim projektima zaokružimo luku, osigurat ćemo razinu usluge, kao i održivi razvoj za desetljeća ispred nas. Naime, nakon dovršetka ključnih infrastrukturnih projekata još više ćemo staviti naglasak na razvoj luke Split kao pametne luke, odnosno digitalne i zelene luke – zaključuje Vice Mihanović.