Mediteranski festival knjige koji je proteklih pet dana (od 25. do 29. rujna) još jednom zauzeo Veliku dvoranu na Gripama dogurao je "do škole", proslavio je svoj sedmi rođendan. Tom slikovitom usporedbom sa školskom dobi koju je na otvaranju uputio predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK (organizatora festivala) Slavko Kozina dobro se ocrtava kako festival raste, razvija se i stječe zrelost.
Festival, održan pod pokroviteljstvom i uz snažnu potporu Ministarstva kulture i medija te Splitsko-dalmatinske županije, i ovoga se puta dokazao kao središnja točka splitske kulturne jeseni, i to na svakoj razini na kojoj gradi svoju popularnost i ugled. Sada je već itekako prepoznat i izvan Splita, postavši iznimno važno mjesto za hrvatske nakladnike, teško je naći one koji još uvijek nisu prepoznali potrebu predstavljanja u Splitu. Ove ih je godine bilo više nego ikad, stotinjak na ukupno pedesetak štandova, uključujući i one iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore...
No, najviše raduje ono zbog čega ovakva javna događanja i postoje: zanimanje publike. U vremenima kad statistike govore o sve slabijim čitalačkim navikama, posebno kod mladih, kad desetak posto dalmatinskih djevojčica i dječaka u prvoškolskoj dobi na testiranjima pokaže da nije spremno za prvi razred, dvorana na Gripama bila je preplavljena ljudima koji su u najveću knjižaru u Dalmaciji dolazili po svoju porciju pisane riječi.
I dolazi ih sve više. Procjene načinjene temeljem prodaje na sajmenom dijelu Festivala, govore da su oboreni rekordi posjećenosti, premašena je i priželjkivana brojka od 20 tisuća ljudi. Prema anketi provedenoj na Festivalu, ove je godine MFK čak 40 posto od ukupnog broja posjetitelja na Gripe došlo prvi put, što svjedoči i o rastu i o mogućnostima rasta. Zastupljene su bile skoro u podjednakim razmjerima sve dobne skupine, a veseli što više od trećine posjetitelja "otpada" na učenike i studente. I na koncu, ono na što su priređivači sajma posebno ponosni, za domaće prilike nevjerojatnih 97 posto posjetitelja dalo je organizaciji ocjenu odličan i vrlo dobar. Isto toliko ih je i kupilo bar jednu knjigu, sjajan je to pokazatelj za kulturu čitanja u Splitu i Dalmaciji.
"Zadovoljni moraju biti građani Splita jer je MFK kao kulturno-obrazovni dnevni boravak posjetilo više od 20.000 ljubitelja knjige. Nas veseli posjet preko tisuću školaraca koji su koristili dječje literarne, likovne i STEM radionice, a poslije prošetali među 50 izlagača. Anketa provedena među izlagačima pokazala je veliko zadovoljstvo i prodajom. Program je bio bogat i autorski aktualan, ali bih izdvojio segment koji pokazuje kako imamo bogat i lijep jezik, te kako živa lokalna kultura kola među nama; Žan Jakopač govori na bračkom dijalektu, a Kristian Novak čita na međimurskom kajkavskom dijalekt, i usred Splita kući ponese veliki aplauz", komentirao je netom završeni Festival čelnik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina.
Što smo to sve mogli vidjeti i doživjeti na 7. MFK-u? Krenimo od segmenta koji se može nazvati i odgojnom misijom. Stotine djece prošle su kroz brojne radionice priređene u dvama prostorima prilagođenim za tu namjenu, festivalskim Bookvariju i Malom Bookvariju. Prijave za radionice namijenjene najmlađim građanima doslovno su "planule", pokazujući da itekako postoji zanimanje djece i njihovih roditelja za učenje o pisanju, crtanju stripova i ilustracija, ekologiju, slušanje priča, razvijanje mašte...
A ti su programi bili iznimno kvalitetni. Obilježena je, recimo, 500. godišnjice smrti Marka Marulića u "režiji" splitske gradske knjižnice koja nosi ime oca hrvatske književnosti kroz filmske projekcije, kvizove, predstavljanje digitalnog interaktivnog vodiča Marulovim stopama, radionice, sve do pokušaja portretiranja Marulića u glini, u suradnji s Galerijom Meštrović. Ostale radionice i slične programe vodili su sve dokazani "igrači" na tom polju - slikar Hrvoje Marko Peruzović, Slavica Mihotović, Želimir Periš, Tisja Kljaković Braić, Edi Matić, Tea Tulić i Jasmina Žiljak, a bilo je i radionica sa STEM predznakom, s Ivicom Pivačićem, Ivom Vrdoljak i Svjetlanom Tojčić.
Povezana, ali uistinu specijalna priča posjete su učenika iz osnovnih škola diljem Splitsko-dalmatinske županije, zahvaljujući potpori i suradnji sa županijom koja je prepoznala potrebu približavanja knjige djeci iz sredina u kojima im se zbog nedostatka knjižara i knjižnica ta prilika ne pruža tako lako. Divno je bilo vidjeti djecu koja su i nakon radionica šetali po izložbenom prostoru, razgledavajući, pa i kupujući izdanja namijenjena toj dobnoj skupini. Kad odrastu, svi će oni biti pravi i informirani čitatelji, uloga MFK u tom procesu time je još jednom pokazana i dokazana.
A mnogo će ih knjige ubuduće tražiti i u knjižnicama. Zaslužna je za to splitska Gradska knjižnica Marka Marulića, koja je imala jedan od najposjećenijih štandova vrlo jednostavnim potezom: svima koji su došli do Gripa ponudili su besplatno novo ili produženo članstvo. Konačni podaci još nisu sređeni, ali na MFK-u je podijeljeno blizu 400 iskaznica za buduće čitače.
Osim sajmenog dijela, na tridesetak promocija na velikoj pozornici, i prvi put izvan dvorane na Gripama – na splitskom trgu Šperun – predstavljena je sva najvažnija recentna hrvatska književna produkcija, i to iznimno širokoga profila, svih vrsta – stručna literatura, poezija, romani, kratke priče, putopisi, publicistika, književnost za djecu i mlade... Već uigrani urednički trojac Kruno Lokotar, Patricija Horvat i Katja Grcić složio je program pun "materijala" za svakoga.
I to ne samo književnog, jer se našlo opet mjesta i za važna pitanja kulturne politike, ovoga puta to je bio panel ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek sa čelnicama četiriju najvećih dalmatinskih knjižnica na temu uloge narodnih knjižnica u suvremenom društvu.
Od literarnih programa može se izdvojiti nekoliko koji su izazvali više pažnje od drugih. Premda nije riječ o literaturi, prvi je, očekivano, promocija fotomonografije Feđe Klarića Skalina o kultnom splitskom kupalištu uz bazen PVK Jadran, i još kultnijem tamošnjem malonogometnom terenu sa skalinom (stepenicom) na centru. I bez najavljivanog Marka Livaje prostor oko pozornice na Gripama bio je prepun svih željnih nostalgičnog podsjećanja na prošlost i sadašnjost lokacije važne za urbani život grada.
Drugi hit, skoro jednako očekivano, promocija je nove knjige vjerojatno najčitanijeg, višestruko nagrađivanog hrvatskog pisca Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji. Sjajno je međimurski književnik izložio sve dileme s kojima se suočavao u pisanju romana, i probleme koje to djelo otvara. A onda još i čitao na svom dijalektu, splitska publika je prisnažila da je sve razumjela.
Treći hit je, pak, bio dvostruki program posljednjeg dana s Marinom Vujčić i Zoranom Žmirićem, prva je predstavila svoj potresni roman o obiteljskom nasilju Sigurna kuća, a drugi je jedini koji je stigao na sajam s dva djela, romanom Visoka trava i strip-adaptacijom ranije zbirke pripovjedaka Kaleidoskop, kojeg je nacrtao/la Korin(a) Hunjak.
Vrlo uspjela bila je i promocija dvaju kapitalnih novoizdanih antologija hrvatskih renesansnih klasika Marka Marulića (Latinska moralnopoučna i teološka proza) i Hanibala Lucića (Djela), o kojima su govorili njihovi priređivači dr. sc. Bratislav Lučin i prof. dr. sc. Ivan Lupić.
Za političku stabilizaciju, pak, jako je važan literarni prikaz "druge Crne Gore", antologija Književnost protiv rata iz podgoričkog Fokalizatora, u kojoj je Vladimir Vojinović prikupio radove tamošnjih književnika koji su dizali glas protiv najveće suvremene crnogorske sramote, agresije na jug Hrvatske. Politikom se u svom romanu Maršal na Poljudu kombinacijom povijesti i fikcije pozabavio i Dragan Markovina, a u kategoriju "izleta izvan svog terena" ušla je i novinarka Sofija Kordić romanom Hipofiza u egzilu.
Vrlo se zanimljivim nastupom predstavila Jacqueline Merville, ovogodišnja gošća rezidencijalnog programa splitske udruge Kurs, uključujući i recitaciju praćenu elektronskom glazbom njezinog partnera Henrija Vireta.
Nije bilo mnogo poezije na 7. MFK-u, ali je glazbenik Žan Jakopač razgalio publiku bračkim dijalektima u zbirci Homo tamo di je boje, poseban štih na promociji dali su ilustrator zbirke Hrvoje Marko Peruzović i urednica Sanja Baković, tvoreći bračku liniju Postira-Dol-Bol. Iz drugog, makar srodnog polja, u književnost je iz Beograda doletio i slavni glumac Bogdan Diklić, čiji su "oizmi" u knjižici O glumi bez glume doživjeli novo hrvatsko izdanje.
Osim spomenutog rada Žmirić-Hunjak, iz stripovskog svijeta stigao je i rad beogradske autorice Ane Petrović Stripoterapija, zapravo autoričina psihoterapija ispričana rječju i crtežom. Njezina majka Jasminka Petrović, pak, ponudila je prvo hrvatsko izdanje svog velikog hita, po kojem je nastao bar jednako veliki filmski hit Leto kada sam naučila da letim, snimljen većim dijelom na Hvaru.
Mlađe hrvatske snage, pak, predstavljala je među ostalima Luca Kozina s ispovijedi o preživljavanju djetinjstva Vidjet ćeš kad odrasteš. Već etablirana i nagrađivana Marija Andrijašević ima novu zbirku priča iz splitskih predgrađa Liga ribara, a još jedan splitski autor, Jasen Boko opet je putovao i s istoka donio povijesni putopis Od Dnjepra do Jadrana.
Predstavljena su na MFK-u i vrijedna publicistička izdanja. U prvom redu to se odnosi na knjigu Hrvatska. Povijest, kultura, ideje vrsnog poznavatelja svega sadržanog u tom naslovu Macieja Czerwinskog s kojim je jednako upućeno razgovarao Jurica Pavičić. Drugi adut istog žanra bila je nova knjiga vanjskopolitičke novinarke Ivane Dragičević Nesigurni ili, kako je sama nazvala, "self-help za današnji svijet". Suvremenom hrvatskom književnošću nastalom 2000-2020. bavila se, pak, Jagna Pogačnik svojom antologijom Područje signala.
Dakako, što bi festival s mediteranskim predznakom bio da nema komiškog moreznanca Joška Božanića, koji ima novu knjigu Oceanska Hrvatska. Sredozemljem se itekako bavi i Veljko Barbieri, sa svojim gastro-povijesno-kulturnim putovanjem Veliki mediteranski kanconijer.
Zaključak bi bio da Mediteranski festival knjige grabi i dalje snažno naprijed, i raste iz godine u godinu i po brojkama – posjećenosti, prodaje, količine glavnih i popratnih programa – i po svome značaju za kulturu Splita, Splitsko-dalmatinske županije i cijele Dalmacije. Time, jasno, i hrvatske kulture.
