„U znanosti se trud uvijek isplati“: priča o podršci, mentorstvu i istraživanju bolesti koja pogađa svaku desetu ženu

Kada je doc. dr. sc. Ana Barić Žižić 2019. godine postala dobitnica priznanja Nacionalnog programa L’Oréal-UNESCO „Za žene u znanosti“, bila je pred završetkom doktorskog studija i iza sebe već imala godine zahtjevnog usklađivanja kliničkog i znanstvenog rada. Priznanje koje je godinama pratila i kojem se divila kod drugih znanstvenica za nju je bilo potvrda da se ustrajnost, rad i odricanja u znanosti ipak prepoznaju.

Danas, u godini u kojoj Nacionalni program L’Oréal-UNESCO „Za žene u znanosti“ obilježava 20 godina djelovanja u Hrvatskoj, njezina priča dobiva i širi okvir. To više nije samo priča o jednoj liječnici i znanstvenici, nego i o važnosti sustavne podrške mladim znanstvenicama, mentorstvu koje oblikuje profesionalne puteve i istraživanjima koja izravno mogu utjecati na kvalitetu života pacijenata.

U središtu stručnog i znanstvenog rada doc. dr. sc. Barić Žižić nalazi se Hashimotov tireoiditis, najčešća autoimuna bolest štitnjače koja osobito često pogađa žene. Procjenjuje se da je ima gotovo svaka deseta žena, a iako su dijagnostički i terapijski postupci za smanjenu funkciju štitnjače danas dobro uhodani, brojna pitanja o nastanku, razvoju i širem utjecaju bolesti na zdravlje čovjeka i dalje ostaju otvorena.

Upravo su ta pitanja povezala njezin klinički rad u nuklearnoj medicini i tireoidologiji sa znanstvenim radom prof. dr. sc. Vesne Boraske Perice, znanstvenice čiji je put vezan uz genetičku epidemiologiju, velike skupove bioloških podataka i razvoj prve hrvatske biobanke pacijenata s Hashimotovim tireoiditisom.

Bolest koja otvara nova znanstvena pitanja

Doc. dr. sc. Barić Žižić se za endokrinologiju zainteresirala već na početku studija, osobito za područje štitnjače, dok ju je istodobno privlačila i radiologija. Nuklearna medicina nametnula se kao logičan izbor jer objedinjuje upravo ta dva područja. Riječ je, kaže, o relativno mladoj i dinamičnoj grani medicine koja se posljednjih godina snažno razvija, osobito u području hibridnog oslikavanja i radionuklidnog liječenja onkoloških bolesnika.

U kliničkom radu bolestima štitnjače bavi se gotovo 15 godina, a znanstveno je najviše zaokuplja pitanje kako osobama s kroničnim tireoiditisom pomoći da dugoročno očuvaju funkciju štitnjače. Njezina istraživanja danas su usmjerena na autoimuni dio bolesti koji prethodi oštećenju žlijezde, ali i na pitanje ima li tireoidna autoimunost širi utjecaj na zdravlje čovjeka.

- Osobno me najviše intrigira želja da osobama s kroničnim tireoiditisom pomognem da dugoročno očuvaju funkciju štitnjače i to je područje na kojem intenzivno radimo. Naša istraživanja sada smo usmjerili na autoimuni dio bolesti koji prethodi oštećenju žlijezde, a istražujemo i ima li tireoidna autoimunost širi utjecaj na zdravlje čovjeka - objašnjava.

Prva hrvatska biobanka za Hashimotov tireoiditis

S druge strane, znanstveni put prof. dr. sc. Vesne Boraske Perice oblikovao se kroz istraživački i nastavni rad te kroz međunarodna usavršavanja na prestižnim institucijama poput Oxforda i Cambridgea. Upravo su je ta iskustva usmjerila prema području u kojem se genetska statistika i analiza velikih skupova podataka koriste za razumijevanje složenih bolesti.

Po povratku u Split taj je pristup nastavila razvijati kroz istraživanja Hashimotova tireoiditisa. Pod njezinim je vodstvom razvijena CROHT biobanka, prva hrvatska biobanka pacijenata s ovom bolešću. Od 2013. godine tim liječnika s Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu KBC-a Split i znanstvenika s Katedre za medicinsku biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu sustavno prikuplja uzorke i podatke pacijenata, ali i zdravih ispitanika.

Danas je CROHT najveća takva biobanka u Hrvatskoj, ne samo po broju uključenih ispitanika nego i po širini podataka koje obuhvaća. Uz kliničke podatke, prikupljaju se i informacije o životnim navikama te okolišnim čimbenicima. U najnovije vrijeme fokus istraživanja usmjeren je na omics podatke kroz integraciju genomike, proteomike i metabolomike, što omogućuje cjelovitiji pogled na bolest i otvara put prema preciznoj medicini.

- CROHT biobanka za nas je iznimno važan projekt jer predstavlja temelj za bolje razumijevanje najčešće bolesti štitnjače, Hashimotova tireoiditisa - ističe prof. dr. sc. Boraska Perica.

Posebno je važan podatak da je upravo kroz CROHT provedena prva cjelogenomska analiza Hashimotova tireoiditisa u svijetu, a podaci iz Splita danas sudjeluju i u najvećem međunarodnom genetskom konzorciju za ovu bolest. Do sada je iz tog istraživačkog okvira objavljeno 15 znanstvenih radova, a projekt je imao i snažnu obrazovnu dimenziju: kroz njega su doktorirala četiri suradnika, dok je još četvero u različitim fazama izrade doktorske disertacije.

 

Podrška koja mijenja profesionalni put

Jedna od njih bila je i Ana Barić Žižić, prva liječnica koja je doktorirala kroz istraživanja ovog tima. Njezina doktorska disertacija izrađena je pod komentorstvom prof. dr. sc. Ante Punde i prof. dr. sc. Vesne Boraske Perice. Prof. Pundu ističe kao uzor u kliničkom radu od prvog dana specijalizacije, dok je prof. Boraska Perica za nju bila ključna podrška u usklađivanju zahtjevnog kliničkog i istraživačkog rada.

- Prof. Boraska Perica uvijek je puna razumijevanja za poteškoće s kojima se suočavamo tijekom svakodnevnih obaveza u klinici. Uvelike mi je pomogla da naučim kako organizirati vrijeme i razumno rasporediti rokove, tako da uspješno balansiram klinički i istraživački rad - kaže Barić Žižić.

Upravo je ta važnost mentorstva i podrške bila razlog zbog kojeg su doc. dr. sc. Ana Barić Žižić i prof. dr. sc. Vesna Boraska Perica sudjelovale na izložbi „Bila si moja inspiracija“, održanoj u sklopu obilježavanja 20 godina Nacionalnog programa L’Oréal-UNESCO „Za žene u znanosti“ u Hrvatskoj. Izložba je okupila neke od dosadašnjih dobitnica priznanja i žene koje su obilježile njihov profesionalni put, stavljajući naglasak na uzore, mentorstvo i međugeneracijsku podršku među ženama u znanosti.

Za Anu je to bila prilika da iskaže zahvalnost ženi koja joj je tijekom mentorstva postala i uzor i prijateljica.

- Prof. Vesna Boraska Perica primjer je vrhunske znanstvenice koja pruža nesebičnu podršku mladim istraživačima. Sudjelovanje u ovakvoj izložbi doživjela sam kao priliku da iskažem poštovanje i zahvalnost prema tako divnoj ženi - kaže Barić Žižić.

Prof. Boraska Perica, pak, ističe da joj je posebno značilo to što ju je Ana prepoznala kao svoj znanstveni uzor. Kada govori o Ani, prisjeća se smirenosti, odgovornosti, pažnje na detalje i posebnog odnosa prema pacijentima koji je kod nje prepoznala već u ranom razdoblju suradnje. Ističe i njezin angažman u uključivanju ispitanika u studiju, što je često zahtijevalo velik trud i izvan redovnog radnog vremena.

- Sve to zajedno dalo mi je uvjerenje da će Ana, uz takav pristup i radnu etiku, uspješno razvijati svoju liječničku i znanstvenu karijeru - kaže prof. dr. sc. Boraska Perica.

Danas doc. dr. sc. Barić Žižić i sama prenosi ono što je primila kroz mentorstvo. Kao pročelnica Katedre za nuklearnu medicinu Medicinskog fakulteta u Splitu radi sa studentima, mentorira završne i diplomske radove te posebno cijeni činjenicu da nove generacije budućih liječnika sve ranije pokazuju interes za znanstveni rad.

- Svoj znanstveni uspjeh postigla sam zahvaljujući vrhunskim mentorima i znam da je to put kakav želim omogućiti i svojim studentima i doktorandima - ističe.

I prof. dr. sc. Boraska Perica mentorstvo vidi kao stvaranje okruženja u kojem mladi istraživači mogu učiti, razvijati samostalnost i surađivati unutar interdisciplinarnih timova. Smatra da su međunarodne konferencije, usavršavanja, ljetne škole i boravci na stranim institucijama važni jer mladim znanstvenicima pomažu da steknu sigurnost i lakše odgovore na pritiske koji su prirodan dio znanstvene karijere.

Za buduće generacije znanstvenica

Kada je riječ o položaju žena u znanosti, obje se slažu da se mnogo toga promijenilo nabolje. Žene danas vode istraživačke projekte, grade međunarodne karijere i zauzimaju važne uloge u znanstvenim timovima. Ipak, izazovi i dalje postoje, osobito kada se znanstvena karijera, koja traži kontinuitet, susretne s roditeljstvom, obiteljskim obvezama i zahtjevnim kliničkim radom.

Doc. dr. sc. Barić Žižić vjeruje da su trud, organizacija i podrška ključni, a mladim ženama koje razmišljaju o znanstvenoj karijeri poručuje da ne odustaju zbog straha da neće uspjeti ostvariti i druge važne životne uloge.

- U znanosti se trud uvijek isplati. Veliko je zadovoljstvo uvidjeti da istraživanjem doprinosimo široj društvenoj zajednici. Nadam se da svojim primjerom mogu ohrabriti mlade žene da krenu u znanost, bez straha da će izostati ostvarenja i na drugim životnim područjima - zaključuje doc. dr. sc. Ana Barić Žižić.