Internet je prepun sadržaja koji nisu primjereni dječjim očima. Slučajno ili namjerno djeca se mogu izložiti materijalima koji mogu narušiti njihov moralni razvoj ili potaknuti rizično ponašanje. Pretjerano korištenje digitalnih uređaja može dovesti i do ovisnosti. Djeca mogu postati preokupirana igricama, društvenim mrežama ili beskrajnim pregledavanjem interneta, zanemarujući školske obveze, socijalne aktivnosti te tjelesno zdravlje. Komunikacija na internetu omogućuje djeci da budu povezana s različitim ljudima, ali to može uključivati i nepoznate online predatore te ih izložiti opasnosti.
Usprkos svemu navedenom, često nam se čini kako su opisani problemi i opasnosti daleko od nas i naše djece. Živimo u uvjerenju kako se to ne događa tek tako i ponašamo se kao da svi ti virtualni problemi ostaju isključivo u virtualnom svijetu. Čak i kada preko medija čujemo zastrašujuće priče, opet nam je teško zamisliti da je moguće da se takvo što dogodi našim bližnjima.
ZABRINJAVAJUĆA STATISTIKA
Da se problemi zaista događaju u našoj okolini te da na internetu nitko nije siguran potvrđuju i brojna istraživanja. Tako je Centar za sigurniji Internet Hrvatska tijekom 2021. godine proveo nacionalno istraživanje „deSHAME Hrvatska“ o online seksualnom uznemiravanju i mentalnom zdravlju srednjoškolaca u Hrvatskoj. To je ujedno i prvo sustavno međunarodno istraživanje, a Hrvatska je, uz Dansku, Mađarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, četvrta zemlja koje je isto provela. Cilj istraživanja je bio produbiti spoznaje o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca u online okruženju te saznati koliko su srednjoškolci izloženi štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju.
Istraživanje je od rujna do prosinca 2021. godine na uzorku od 2016 učenika srednjih škola proveo Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu projekta Safer Internet Center: Making Internet a good and safe place, koji je sufinanciran od strane Europske unije.
- Prema istraživanju, najpopularnija društvena mreža među srednjoškolcima je Instagram, nakon kojeg slijedi Snapchat pa TikTok. Podatci do kojih su istraživači došli su zabrinjavajući i alarmantni. Istraživanje je pokazalo kako 26 % srednjoškolaca koristi internet puno više nego prije pandemije, 45 % srednjoškolaca internet koristi 3 do 4 sata dnevno, a čak 9 % Internet koristi 7 do 8 sati dnevno, gotovo polovica ispitanih srednjoškolaca barem jednom u satu provjerava društvenu mrežu Snapchat, a 42 % srednjoškolaca aktivno koristi 2 ili više profila na istoj društvenoj mreži - objasnila nam je Ana Veočić, voditeljica socijalnih usluga Centra.
Što se tiče rizičnih online seksualnih ponašanja i seksualnog uznemiravanja na internetu zabrinjava podatak da je svaki peti srednjoškolac u posljednjih godinu dana ili pretrpio ili svjedočio seksualnom zlostavljanju na internetu. Nadalje, 10 % njih šalje vlastite seksualne sadržaje drugima od čega ih više od pola isto čini na nagovor druge osobe, a više od 20 % zbog ucjene i prijetnje – u tom slučaju ovdje se radi o ozbiljnom kaznenom djelu.
Gotovo 40 % mladih izjavilo je da je primilo sadržaje seksualne tematike od poznatih i nepoznatih osoba, a 30 % hrvatskih srednjoškolaca potvrdilo je kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama kada su neprimjereno odjevene, gole ili tijekom seksualnih aktivnosti, nakon čega te fotografije podijele na internetu.
Na pitanje kako reagiraju na ovakva ponašanja više od 40 posto učenika odgovorilo je kako ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje zbog straha od "preburne" reakcije škole, a više od polovine mladih ignorira doživljeno seksualno uznemiravanje te blokira osobe uključene u to ponašanje.
Ovi podaci govore nam da mladi samostalno rješavaju problem ili se okreću vršnjačkoj podršci te da su odrasli rijetko uključeni u rješavanje njihovih problema.
LINIJA ZA POMOĆ
Od 2015. godine Centar je član međunarodne organizacije Insafe koja koordinira radom Helpline besplatne savjetodavne linije centara za sigurniji internet diljem EU. Centar za sigurniji Internet Hrvatska vodi besplatnu savjetodavnu liniju Helpline koja je namijenjena roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima, djelatnicima u sustavu socijalne skrbi i djeci za poteškoće koje su povezane s digitalnim svijetom. Broj telefonske linije je 0800 606 606, a ista je dostupna svakim radnim danom od 8 do 16 sati.
- Ukupan broj zabilježenih poziva na besplatnu savjetodavnu liniju Helpline u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine je 473 poziva. U odnosu na broj kontakata u 2022. godinu, u 2023. godini bilježimo porast broja kontakata putem linije Helpline za preko 200 %. U odnosu na vrstu tražene pomoći, najveći broj kontakata se odnosio na temu medijske pismenosti i edukacije. Nadalje, zabilježeni su i kontakti koji su se odnosili na temu elektroničkog nasilja koje je obično uključivalo situacije u kojima jedno dijete izrugivano, ismijavano i zastrašivano od strane drugog djeteta, druge djece ili odraslih osoba, a ovakva vrsta nasilja često je uključivala i psihološki aspekt nasilja - rekla nam je Veočić.
Tematika poziva odnosila se i na nesporazumno dijeljenje ili primanje slika/videozapisa putem mobilnih i drugih uređaja, uključujući i pojavljivanje na takvim fotografijama/videozapisima. U odnosu na spomenuto, ovakve situacije uključivale su najčešće nesporazumno dijeljenje fotografija nastalih uslijed održavanja ili nastajanja ljubavnih odnosa među mladima koji su nakon prekida romantične veze bez pristanka druge osobe dijelili na društvenim mrežama. Stvaranje lažnih profila s ovakvom vrstom fotografija kao i fotografije nastale alatima umjetne inteligencije bili su, također, čest slučaj.
DAN SIGURNIJEG INTERNETA
Ono što svakako možemo zaključiti je da se broj kontakata kroz godine znatno povećava, a tematika s kojom se osobe javljaju je sve složenija i sve više krši prava djeca, u nekim situacijama radi se i o ozbiljnim kaznenim djelima počinjenima na štetu djece.
S druge strane, djeca, roditelji i odrasli nisu dovoljno educirani o ovakvoj problematici, ne znaju kome se obratiti i što učiniti. Posljedice najčešće snosi dijete (oduzimanje mobitela, zabrana pristupa internetu) koje ostane neprepoznato kao žrtva ovakvih situacija, a roditelji često izražavaju zabrinutost o tome kako bi se prijava policiji odrazila na njihov život u smislu dugotrajnosti postupka, načina ispitivanja i izuzimanja dokaza.
- Nužna je sustavna uspostava mjerljivog i sustavnog preventivnog programa svih građana, i djece i odraslih, koji bi uključivao edukaciju o mogućim opasnostima koje Internet donosi te odgovornom korištenju interneta. Internet nema granica, ali ih trebamo imati mi – svatko za sebe i na taj način biti pozitivan primjer djeci - poručila je naša sugovornica.
Upravo radi toga, svake godine obilježava se Dan sigurnijeg interneta kada se milijuni ljudi diljem Europe ujedine kako bi se podigla svijest o sigurnijoj i odgovornijoj upotrebi interneta.
Centar za sigurniji internet u duhu slogana „Gejmaj sigurno – zajedno za bolji internet“ baš danas, 06. veljače, provodi niz radionica kojima će obilježiti Dan sigurnijeg interneta. Interes je ogroman, zaključno s datumom 01. veljače imali su preko 900 prijavljenih sudionika za provođenje aktivnosti diljem Hrvatske.
