Živahna je bila ovogodišnja Noć muzeja u Šibeniku. Manifestacija koja je postala jedan od najpopularnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj i koja u samo jednoj noći u muzeje, arhive, galerije i druge baštinske ustanove, uspijeva privući tisuće i tisuće posjetitelja, imala je posljednjeg dana siječnja svoje 15. izdanje, a Muzej grada Šibenika u nju se uključio prije 13 godina.
Iz godine u godinu, šibenski je muzej gradio svoj program nudeći sugrađanima, uz razgledavanje stalnog postava i aktualnih izložaba, razna predavanja, izlete po arheološkim lokalitetima, slane i slatke gurmanske zalogajčiće po starinskim receptima - šibenskim i antičkim, te prodavao svoje knjige i kataloge po pristupačnim cijenama. Sve to, začinjeno glazbom i pjesmom te kuhanim vinom. Koliko su u u tomu šibenski muzealci bili uspješni najbolje govori podatak da su za najbolju Noć muzeja 2011. godine dobili nagradu Hrvatskog muzejskog društva, a programska koncepcija koja koji ih je tada proslavila zadržala se do danas.
Spomenička građa
Svoja vrata muzej je i ovaj put otvorio do jedan sati iza ponoći. Sve je počelo radionicom za najmlađe, a osim razgledavanja izložbe crteža bosanskohercegovačkog umjetnika Gabrijela Jurkića koja je bila postavljena u dvorani za povremena izlaganja, Šibenčani su mogli prošetati i stalnim postavom uz stručno vodstvo.
Posebno zanimanje u muzejskom atriju privuklo je predavanje više kustosice Marijane Klisović posvećene uglednim Šibenčanima bez kojih vjerojatno ne bi ni bilo Muzeja grada Šibenika. To su: don Krsto Stošić (1884.-1944.), svećenik, javni i kulturni djelatnik koji se bavio proučavanjem povijesti šibenskog kraja koji je skupljao kulturnu i spomeničku građu od dokumenata, natpisa i kodeksa do slika, grbova, arheoloških i etnografskih predmeta te je osnovao šibenski muzej i dugo vremena bio njegov voditelj, gimnazijski profesor Frane Dujmović koji se muzejom bavio nakon završetka 2. svjetskog rata do 60-ih prošlog stoljeća, zatim Božo Dulibić te naposlijetku Slavo Grubišić, erudita i humanist, koji je živo za muzej i za čijeg je vremena, kazala je Klisović, ta kulturna ustanova doživjela svoj uspon, dobila obnovljen prostor u Kneževoj palači i novi muzejski postav te profunkcionirala kao muzej kompleksnog ustrojen prema suvremenim muzejskim načelima.
Gost iz Livna
Šibenski muzej tim se predavanjem uključio u ovogodišnju temu Noći muzeja. Istina, malo ju je prilagodio pa se umjesto o velikim muzejskim obljetnicama, govorilo o velikim šibenskim muzealcima.
Zanimanje posjetitelja Noći muzeja privuklo je i predavanje gosta iz Livna. Josip Gelo iz Franjevačkog muzeja i Galerije Gorica Livno predstavio je fra Bonu Vrdoljaka (1930.-2013.), livanjskog svećenika i arheologa. Preteča i na neki način poveznica s tim predavanjem je već spomenuta izložba Gabrijela Jurkića čiji se radovi čuvaju upravo u Franjevačkom muzeju i Galeriji Gorica, a te su livanjske kulturne ustanove bile i glavni razlog što je šibenski muzej prvi put organizirao cjelodnevni izlet i to u – inozemstvo.
U Livno se putovalo, u subotu, a u noći koja je tomu prethodila valjalo je još degustirati i ono što se kuhalo na trgu ispred muzeja. U loncu, koji su u muzeju navali dinarski, kuhalo se 30 kilograma junetine i 20 kilograma mesa triju vrta divljači, koja je, prema objašnjenju ravnatelja šibenskog muzeja Željka Krnčevića, iz BIH-a preko Dinare došla u Dalmaciju! Podjeljeno je oko 130 porcija, a nakon slasnih zalogaja, uz čašu kuhanog vina druženje u muzeju završeno je uz svirku Mate Skračića i njegovog Adaptive Quarteta.