Ubojice iz dućana u kvartu

Kako ide stariji, čovik sve više uviđa kako je sve moda i kako je sve politika. Jedna te ista stvar može biti i ovako i onako, kako kome triba. Pa čak i velike znanstvene istine, i one su došle kao suknja. Jedne se godine nose dugačke, a druge godine sasvim kratke, pa se one stare i demode bacaju iz ormara. Ne virujete?

Evo, danas je plastika out, fuj, demode, nezdravo, rak. Tuče po nama industrija, marketing, korporacije, tuku društvene mreže, iz svih oružja i oruđa, kako su nam oceani puni kesa, mikroplastike, kako ribe zbog naših saketa krepavaju, kako se guše one jadne, smišne, velike kornjače. Samo što vam dica kad vide da uzmete onu malu plastičnu kesicu u koju ćete stavit ona dva kukumara ne viču u dućanu: "Ubojico!" Zbog tebe i takvih su dinosauri uzumrli! Kako zna? Rekla mu je teta u vrtiću!

Natražnjak, desničar i fašista

Ma nije, nego zbog globalnog zagrijavanja! - branin se ja, ali moj mali susid, lud za otin triceraptorima, ka i sva druga dica, veli da je i ono došlo zbog plastike.

Evo, čitan šta je bilo na N1: "Najotrovnije i kancerogene supstance nalaze se u plastici crnih vreća, pokazalo je istraživanje provedeno u Turskoj, koje je predstavio predsjednik Udruge za razvoj svijesti o životnoj sredini i profesor na Farmaceutskom fakultetu Dicle, dr. Hamdi Temel. Zato moj susjed kad vodi malog unuka za ruku nosi u rukama puste zjogatule, pa mu ispadaju po putu, jedna po jedna.

"A ko smi uzet kesu? Kad me ova na kasi pitala oćete li kesu, pa kad san reka oću, ovi su me drugi, šta su čekali s menon u redu gledali ka da san reka da iman sidu! Ka okuženog, natražnjaka, desničara, fašistu! A dite mi se otrglo iz ruku, bacija je čak i sladoled koji san mu kupija".

Eto, tako je to danas. A kad san ja bija mali, prije koji 40 godina, onda je bilo obratno, onda su plastika i PVC vrićice bile - ekološki materijal. Poticalo se na sve strane, reklmama i agitiralo po školama da se što više troše. Jer se na taj način čuvaju naše šume i polja! Kako? A lipo! Tumačilo se da se za proizvodnju jedne papirnate vrićice, škartoca, triba posić cilo jedno stablo. I potrošiš dvi - tri škartoca od papira svaki dan, u jedan staviš kruv, u drugi mliko, u treći meso, eto ti sto stabala misečno. A godišnje, cila jedna šuma! I onaj ko koristi plastične vrećice, čuva šumu, a u šumi i sve naše životinje, kojima je šuma dom i stanište – i medu, i zeku, Jelenka i Bambija.

Onda su šume, zbog kiselih kiša i industrije, zbog koje su se masovno sušile bile "in." Na Ražinama, pokraj elektrolize, svi su borići bili osušeni od isparavanja fluoridaa. Danas više nema industrije, pa šumama ništa više ne prijeti, ali su zato u điru i modi mora i oceani.

Mikroplastika oko nas

Ne moš više ni fejs otvorit a da neko ne prinese: ŠOKANTNO! Mikroplastika otkrivena i u zraku. Nije više samo u morima i ribama. Radijacija ni nuklearke, utrka u naoružanju, više nisu glavna prijetnja čovječanstvu. Ka u vrime Reagana. Nego je to, u vrime Trumpa, globalno zatopljenje i mikroplastika. Ne vidiš je, a svugdi je. Kupujte škartoce i nosajte torbe od platna. Borše su isto in.

One iste za koje smo vam jučer govorili kako se zbog njihove proizvodnje u zemljama u razvoju troše tone opasnih kemikalija za obradu i izbjeljivanje pamuka. Koji je GMO. I kojeg proizvodi Monsanto. Koji je isto tako "fuj". Ili nije, ako na sebi ima markicu da je proizveden na 'održivi'način iz 'održivih' izvora. Triba čitati deklaracije. Koje će uskoro biti veličine enciklopedije. I koje isto tako neko proizvodi. I prodaje. Ka i sva dosadašnja muda za bubrige...