Betina je dobila svoj Muzej na otvorenom, odnosno vanjski postav Muzeja betinske drvene brodogradnje koji uključuje cijeli Trg na moru i Mul, zajedno s 50-ak gajeta, lađa, kaića i leuta. Svi oni na najbolji način prezentiraju betinsku tradiciju drvene brodogradnje, a upravo je njezino očuvanje i promicanje baštinskih vrijednosti bio i cilj osnivanja Muzeja.
Na prigodnoj svečanosti na Trgu na moru "porinuću" otvorenog muzejskog postava, uz brojne mještane, goste i sudionike četverodnevnog Međunarodog foruma pomorske baštine Mediterana, svjedočila je i Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture koja se u svom obraćanju zauzela za brižno čuvanje nasljeđa betinskih brodograditelja. Prisjetila se i svog djetinjstva u Dubrovniku kada je sa nonom odrastala upravo uz jedan takav drveni brod. Vezanost uz more i brodograditeljsku tradiciju dio je identiteta Betine i taj izvorni ambijent zajedno sa njegovim najvećim bogatstvom-drvenim brodovima valja sačuvati, poručila je ministrica pohvalivši dosadašnje uspjehe Muzeja.
Ustanova je, naime, u nepune četiri godine od otvorenja uz mnoge druge, osvojila čak dvije međunarodne nagrade. Lani mu je pripala nagrada Silletto Europskog muzejskog foruma za najbolji godišnji primjer muzeja u kategoriji Muzeji u zajednici, a nedavno se ovjenčao još jednim laskavim međunarodnim priznanjem. Našao se među dobitnicima Nagrade europske baštine/Europa Nostra 2019., najprestižnije europske nagrade na području kulturne baštine, financirane iz programa Kreativna Europa. U kategoriji Edukacija, usavršavanje i podizanje svijesti Muzej betinske drvene brodogradnje osvojio je srca žirija nezavisnih stručnjaka za baštinu iz cijele Europe pred kojima se našlo čak 149 prijava organizacija i pojedinaca iz 34 europske zemlje.
Muzej je, kazano je na svečanosti, od Šibensko-kninske županije dobio koncesiju na gotovo tisuću i pol četvornih metara pomorskog dobra za svoj vanjski postav. U najistaknutijem, sjeverozapadnom i sjeveroistočnom dijelu lučice betinski su gosti sa zanimanjem razgledali tradicijski ojedrene i opremljene gajete. Na jugoistočnoj strani, pak, privezani su kaići i lađe, dok se leuti nalaze u južnom dijelu lučice. Svi brodovi, pojasnila je Kate Šikić Čubrić, ravnateljica muzeja, imaju svoju poziciju u lučici u ovisnosti o svojoj reprezentativnosti, izvornosti gradnje, održavanosti, ojedrenju i poštivanju tradicijskih materijala i elemenata u opremanju.
- Gotovo sve pojedinosti o brodovima, zajedno sa registarskim brojevima, sadržane su na informativnim tablama, također i trostranom totemu. Svakom od brodova pripada i QR kod s pomoću kojega će se na internetskog stranici moći saznati i druge pojedinosti, a one će biti sadržane i u filmovima čije je snimanje pri kraju. Ipak, unatoč svim tehnološkim dostignućima, otvoreni postav Muzeja betinske drvene brodogradnje, kao ni sam Muzej, ne bi bilo moguće ostvariti bez svesrdne pomoći brodograditelja, ali i svih žitelja našeg mjesta.
Betinjani sami vode računa da naš muzej živi, obogaćuju ga i sami su izvor ideja i nadahnuća. Zahvaljujući njima i njihovoj skrbi o brodovima i tradiciji Muzej na otvorenom kao jedinstvena cjelina, a opet sastavni dio ustanove, moći će svojim posjetiteljima pružiti novo iskustvo i jedan sasvim nov doživljaj prošlosti-kazala je ravnateljica.
Svečanost nije mogla proći bez "Kola od kanate" kojega su zaplesali članice i članovi betinskog KUD-a "Zora". Kanata je, naime, mjesni običaj i naziv za svečanost prilikom porinuća broda ili završetka nekog velikog posla koju organizira kupac broda dok se Kolo od kanate i danas pleše pri porinućima. Betini u pohode stigao je i korčulanski KUD "Moreška" koji je na prepunom Trgu na moru izveo svoju jedinstvenu i prepoznatljivu vitešku igru Moreška. Korčulani su, istaknuli su organizatori, pozvani ciljano i s "predumišljajem". U povijesnim zapisima ostalo je zabilježeno da su prvi kalafati, među njima Paško Filipi, davne 1740. godine u Betinu stigli upravo iz Korčule.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....