Više je lijepih vijesti iz Muzeja betinske drvene brodogradnje. Ta ustanova koja je s ciljem očuvanja baštine i vrijednog rada ruku svojih meštara kalafata u Betini otvorena prije dvije godine, nominirana je za ovogodišnju nagradu Europske muzejske akademije (European Museum Academy). Svečanost će se ovog vikenda održati u makedonskom glavnom gradu Skoplju. Već sama nominacija priznanje je za sebe, pa zadovoljstvo uspješno odrađenom prvom fazom rada Muzeja ne krije njegova ravnateljica, etnologinja Kate Šikić Čubrić.
- Bilježimo stalni rast broja posjetitelja. Dok su ga u godini otvorenja obilazili žitelji naše Županije i dugogodišnji gosti iz mjesta s otoka Murtera i okolice, sad nam u posjet stižu svi oni koji su Muzej ranije razgledali, ali u društvu svojih gostiju i prijatelja. I s agencijama smo produbili suradnju, pa imamo i mnogo učeničkih grupa, ekskurzija... Otvorili smo web-shop i proširili ponudu suvenira, hrabrimo i potičemo lokalne proizvođače na još maštovitije kreacije. Da smo u tome uspjeli, dokaz je oznaka Hrvatskog otočnog proizvoda koju su dobili naši suveniri. Uostalom, ove smo godine osvojili prvu nagradu za najbolji suvenir Šibensko-kninske županije-ponosna je ravnateljica.
Ustanovi, dodaje, slijedi realizacija druge faze - uređenje muzeja na otvorenom. Muzejska koncepcija u izvornom projektu predviđa, naime, predstavljanje tradicijske drvene brodogradnje kroz brodove-eksponate u betinskoj vali.
- Zamisao je da priča o tradiciji gradnje drvenih brodova ne bude zatvorena isključivo u muzejskoj zgradi, već da je vidljiva i na otvorenom prostoru, kao što je vidljiv spomenik brodograditelju. Betina je mjesto s najvećim brojem reprezentativnih drvenih brodova s prepoznatljivim jarbolima i lantinama, čak ih je 50-ak. Njihovi ih vlasnici održavaju i vode računa da su opremljeni u duhu tradicije. Surađujemo sa svakim od njih, što je posve razumljivo jer su Betinjani, zapravo, svoj muzej na otvorenom sami stvorili. Na nama je tek da ukažemo na njegovu vrijednost i identitet. Brodove ćemo, tako, propisno obilježiti i tipologizirati te postaviti pločice s legendama. Leuti će se u mulu nalaziti na jednome mjestu, gajete na drugom, kaići i lađe na trećem, odnosno četvrtom. Oni reprezentativniji će svakako biti u prvom planu. Uniformirani muzejski elementi kakvi su muzejskoj zgradi u postavu, nalazit će se i na otvorenom prostoru. Informativne ploče nadomak mula sadržavat će osnovne podatke o tradicionalnoj betinskoj drvenoj brodogradnji s ciljem da privuku ljude u muzej, a također i da im pobliže objasne što su ti brodovi u prošlosti značili Betinjanima.
Zanimljiva je, dodaje etnologinja, i povijest betinskog mula koji su mještani sami nasipali. Stare fotografije svjedoče o fazama njegove gradnje, o jamama u kojima su se namakali trupci za gradnju brodova...
- Iskoristit ćemo ih i ukomponirati u table kako bismo prikazali tu usku vezu krajolika i brodogradnje koja je utjecala na formu mjesta. Osim toga, od trga do muzeja vodit će staza u kojoj će u mjedenim pločama biti ugravirana imena betinskih brodograditelja, počevši od prvog brodograditelja Paška Filipija, do današnjih. Svi će naći svoje mjesto ili na stazi ili u ploči na samoj zgradi Muzeja. Betina će, tvrdi ravnateljica, postati hrvatska inačica Cesenatica, talijanskoga gradića između Ancone i Verone koji je muzej na otvorenom realizirao 80-ih godina, a danas privlači turiste iz cijelog svijeta. U ostvarenju zamisli do sada su Muzej betinske drvene brodogradnje pomogli Šibensko-kninska županija, posebno Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj, Lučka uprava i Općina Tisno, koja je i pokrenula cijeli projekt.
Da će Općina i nadalje biti prva u potpori unikatnoj ustanovi, obećao je tišnjanski načelnik Ivan Klarin:
- Najkasnije do kraja ove godine, na sjednici Općinskog vijeća očekujem donošenje posebnog plana upravljanja lučicom u Betini koja će biti u službi vanjskog postava Muzeja betinske drvene brodogradnje. Sve će biti podređeno otvaranju prvog takvog muzeja u Hrvatskoj na proljeće iduće godine. Do sada je Muzej pridonio valorizaciji i brendiranju kulturno-povijesne baštine ne samo Betine, nego i cijelog otoka Murtera, a ovom novom, i posljednjom fazom projekta zaista ćemo obogatiti hrvatsku muzejsku građu i do kraja zaokružiti priču o maloj drvenoj brodogradnji koja je othranila generacije žitelja ovog kraja i trajno se upisala u njegovu povijest - istaknuo je Klarin.
Pozornica na ulici
U suradnji s betinskom Turističkom zajednicom, Muzej tijekom ljetnih mjeseci organizira predstave i projekcije filmova na uličici pred ulazom u muzejsku zgradu.
- Cijela ulica postala je pozornica. Imamo i mnogo radionica. Zimi je radionički program namijenjen za domaće ljude. To su uglavnom kreativne radionice koje nisu usko vezane za brodogradnju, već više svakodnevni život koji se nadovezuje na tradiciju. Počeli smo i s drugim sadržajima poput kluba knjige, gledanja filmova... Muzej je postao središte društvenog i kulturnog života mjesta, što nam je i bio cilj - konstatira Kate Šikić Čubrić.