Šibenska umjetnica Lana Stojićević prisjetila se ugasle tvornice; Na današnju promociju su pozvani i bivši radnici i radnice te njihove obitelji

Šibenska Tvornica elektroda i ferolegura (TEF) u Crnici s radom je prestala 1994., a dvije godine kasnije srušeni su njezini dimnjaci, koji su gotovo stotinu godina dominirali tim prostorom i bili simboli nekog drukčijeg, industrijskog Šibenika.

O TEF-u se danas govori kao o vrlo atraktivnom prostoru, urbanistički i turistički nevjerojatno potentnom i izazovnom, na koji gradske vlasti prizivaju velike investitore.

Istodobno, prostor bivše tvornice još uvijek nije saniran do kraja od zaostalog industrijskog otpada. Uz ostatke troske, najveći dio koje je preseljen u zadarsko zaleđe u selo Biljane Donje i, na zgražanje tamošnjih seljana, odložen na njive u neposrednoj blizini kuća, tu se još nalaze i opasni fenoli.

Nije to zbornik

Sve te informacije već neko vrijeme intrigiraju multimedijalnu umjetnicu Lanu Stojićević, Šibenčanku koja je nakon diplome na Umjetničkoj akademiji u Splitu šibensku adresu zamijenila splitskom, ali joj je bivša crnička tvornica ostala u krvi. Toliko da joj je posvetila punu umjetničku pozornost koja je nakon više od godinu dana istraživanja i rada, kopanja po arhivu, čitanja i proučavanja nekadašnjih tvorničkih novina te razgovora s brojnim bivšim TEF-ovcima napravila novo, autorsko izdanje TEF-ovih novina koje je nazvala “Kada ne dime tvornički dimnjaci - TEF”. Novine koje će biti tiskane u 500 primjeraka, Stojićević će ove srijede, 13. studenoga, u 18 sati predstaviti u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”, a na promociju su pozvani i bivši radnici i radnice te njihove obitelji, kako bi podijelili svoja sjećanja.

- Ove novine nisu zbornik radova o TEF-u. Ovdje nije riječ o znanstvenom radu nego o umjetničko-istraživačkom pokušaju rekonstrukcije punine života jedne tvornice koja je, uz poneke izmjene u nazivu i proizvodnji, radila gotovo cijelo 20. stoljeće. Kao autorici ovog izdanja, želja mi je da se industrijska povijest Šibenika ne zaboravi i da priča o manje službenom TEF-u dođe do što većeg broja građana i građanki Šibenika. Nadam se da će se ove novine još dugo čitati i prepričavati u dalmatinskom ritualu čitanja uz kavu na štekatu - istaknula je Stojićević, napominjući da će se novine besplatno dijeliti i po šibenskim kafićima.

Povijest tvrtke

Stojićević je lani na mjestu bivše tvornice održala performativnu šetnju s nekoliko bivših TEF-ovih radnika te, razgovarajući s njima, rekonstruirala život i rad u tvornici. Ono što je počelo šetnjom, zaokruženo je objavljivanjem novina za koje se Stojićević pripremala i tako što je, među ostalim, čitala informativni list TEF-a koji je izlazio od 1963. do 1991. Taj list umjetnica koristi kao format za svoju priču o povijesti TEF-a u kojoj su ipak najveću ulogu imala kazivanja bivših radnika: Pave Arasa, Ante Baranića, Ante Bege, Stipe Belamarića, Ive Čulava, Svetislava Đale, Tome Milete, Nikice Raka, Nikole Raka, Nikice Širinića i Branka Županovića.

Novine će na večerašnjoj promociji predstaviti i njihova izvršna urednica Maša Štrbac.
- U novinama ćemo naći podatke o kretanju broja zaposlenih, o odnosu plaća unutar tvornice, o detaljima proizvodnog procesa, ali najviše je prostora posvećeno samim radnicima, kojih se sugovornici prisjećaju sa simpatijom i poštovanjem, a različitih su kvalifikacija: inženjeri, tokari, bravari, limari, vodoinstalateri, mehaničari, radnici uz vruće peći koje nisu smjele prestati raditi. Neki od njih su herojske figure jer su odigrali važnu ulogu u povijesti tvornice - kaže Štrbac.

Tekstove u novinama prate i ilustracije Lane Stojićević, koja je zanimljiv likovni materijal pronašla i u arhivskoj građi te je u tehničke nacrte tvorničkih objekata i postrojenja intervenirala crtežima ili foto-montažama. Na promociji će uz novine biti predstavljen i audiorad, zvučna dokumentacija razgovora s radnicima tijekom prošlogodišnje šetnje po prostoru bivšeg TEF-a. Svoj projekt šibenska umjetnica ostvarila je u sklopu programa Umjetnički pojmovnik javnog prostora, koji je pokrenula zagrebačka umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon.